Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Create an account

Fields marked with an asterisk (*) are required.
Name *
Username *
Password *
Verify password *
Email *
Verify email *
Captcha *
 

DW: Novi i stari izazovi Evropske unije

Evropska unija se obnavlja 2019. godine kada će u parlament i Evropsku komisiju ući nova lica, ali izazovi ostaju: populizam, trgovinski sukobi, migracije i budžet, piše Dojče vele i pita se hoće li nova godina biti teža nego protekla.

U protekloj godini Evropska unija imala je više nego dovoljno kriza: mukotrpni pregovori oko Bregzita, trgovinski sukob sa SAD, rastuća desno-populistička strujanja u Evropi i sukobi s Poljskom, Mađarskom i Rumunijom zbog ugrožavanja pravne države. Postavlja se opravdano pitanje: može li 2019. uopšte biti gora? Odgovor je: može. Ali i ne mora, navodi se u analizi DW.

U maju se bira novi saziv Evropskog parlamenta, jedinog nadnacionalnog demokratski izabranog parlamenta na svijetu. Na jesen slijedi čitav niz kadrovskih promjena na vrhu EU: od predsjednika Evropske komisije, preko svih komesara, pa sve do funkcije novog predsjednika Evropske centralne banke. Time krize neće nestati same od sebe, ali se pruža prilika za novi početak. I za novi vjetar iz Brisela.

Politikolozi koji se bave izborima procjenjuju da bi u novom sazivu parlamenta EU broj poslanika s populističkom i radikalno-desnom pozadinom mogao da se poveća na 20 posto. Oni vjerovatno neće postati najjači poslanički klub, ali će dobiti više uticaja i tako aktivno otežavati sprovođenje reformi i integracije.

Rezultat izbora će odražavati rastuće nezadovoljstvo građana EU. Osjećaj da članstvo u EU ne donosi ništa, nema mnogo veze sa činjenicama. Ali zato populisti - od Francuske preko Italije, pa do Njemačke - znaju kako da iskoriste taj osjećaj i poručuju: EU su pregazili migranti, EU je gubitnik globalizacije.

Ovim mračnim i netačnim vizijama pobornici EU i racionalni političari moraju stati na kraj.

Nacionalistički slogan "Moja zemlja na prvom mjestu" mora zamijeniti "Evropa je važnija". Radi blagostanja i mira.

Odlaskom Britanaca, EU će se prvi put u svojoj istoriji smanjiti. To je u svakom slučaju gubitak, prije svega kada je u pitanju spoljna i bezbjednosna politika.

Bez vojno snažne Velike Britanije smanjen je i uticaj EU na globalnom planu. Privredno gledano, Evropa se može snaći i bez Britanaca. Tu će oni pretrpjeti mnogo veću štetu. U međuvremenu, i britanska vlada priznaje da će Bregzit po Veliku Britaniju imati negativne posljedice.

Zbog potpune blokade u donjem domu britanskog parlamenta još postoji šansa da će Bregzit biti odgođen a možda i potpuno stavljen na led - što bi bilo poželjno.

Poslije izlaska Velike Britanije, koja je jedna od onih zemalja koje više uplaćuju u EU budžet nego što iz njega dobijaju - zemlje poput Italije, koja takođe uplaćuje više nego što dobija, unutar EU će dobiti na težini.

Ove zemlje bi ubuduće trebalo da više uplaćuju u budžet, ali trenutna populistička vlada u Rimu je još uvijek veliki faktor nesigurnosti za EU. Vođa ekstremno-desne Lige Mateo Salvini, kao ministar unutrašnjih poslova još uvijek nije zadovoljan - njegov cilj je da postane premijer i na leđima Brisela vodi predizbornu kampanju.

U slučaju da Italija ponovo potone u recesiju, krivica se naravno može svaliti na Evropsku komisiju. Malo nade uliva činjenica da je svađa oko previsokog zaduženja Italije u decembru malo ublažena. Teška budžetska vremena za Italiju su neminovna: 2020. i 2021. godina.

Protivteža populističkim EU protivnicima je trenutno francuski predsjednik Emanuel Makron sa svojom još uvijek nedovoljno etabliranom strankom. Ako Makron izgubi na poletu nakon protesta "žutih prsluka", i EU će izgubiti jedan od zamajca.

Zbog toga će mnogo toga za EU zavisiti od impulsa iz Berlina, navodi DW i pita se hoće li nova eventualna koalicija između zelenih i konzervativaca sa novim ljudima na čelu, pokazati više oduševljenja za Evropu ili će Angela Merkel nastaviti da lavira kroz razorazne krize.

Pored internih kriza EU, pojačaće se i spoljnopolitičke oluje: ruske prijetnje, konkurencija s Kinom na polju visokih tehnologija i uticaja u Africi i na kraju nepredvidljivi Tramp u Bijeloj kući.

Transformacija u smjeru digitalnog i ekološke privrede koje se koristi vještačkom inteligencijom će 2019. iziskivati mnogo napora i dobrih ideja. I upravo ovde Evropska komisija može sakupljati političke bodove. Ovde Evropska unija može pokazati da se zajednički može više postići nego kada svako djeluje sam za sebe.

Istina je, 2019. godina će 30 godina nakon društvenih previranja u istočnoj Evropi biti komplikovana godina. No zapravo nikada nije bilo jednostavno. EU je navikla na krize. I savladaće i sljedeću koja dolazi, bez obzira na to o kakvoj krizi će se raditi, piše DW.

Izvor: Mondo

   

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Teslić danas.


    Info Najčitanije