Login to your account

Username *
Password *
Remember Me

Create an account

Fields marked with an asterisk (*) are required.
Name *
Username *
Password *
Verify password *
Email *
Verify email *
Captcha *
 

Čuvari uspomena iz Čečave kod Teslića: Crno-bijela sjećanja na događaje i vijekove

Bivši učenici škole u Čečavi.
Bivši učenici škole u Čečavi.

U Čečavi, jednom od najvećih sela teslićke opštine, mještani vjerno čuvaju uspomene na istoriju svoga kraja, ljude i događaje koji su obilježili nekoliko vijekova.

O tome svjedoče mnogi dokumenti, članci iz novina, crno – bijele fotografije, priče i bilješke… Ovo mjesto, priča Mitar Gačić, prednjačilo je u društvenim aktivnostima, izgradnji boljeg i srećnijeg života.

Tako je „Srpska riječ” u srijedu 31. marta 1910. godine objavila da u Čečavi kod Teslića, od 1907. godine postoje čitaonica, knjižnica i pjevačko društvo, sve pod imenom „Srpsko kolo”. Prvi istorijski zapis o Čečavi potiče iz 1323. godine, zabilježen u jednoj bosanskoj povelji. Tom poveljom bosanski ban Stjepan i brat mu Vladislav nagrađuju kneza Grgura Stipanovića darujući mu u vječnu baštinu pet sela među kojima i Čečavu.

Đačka uspomena.
Đačka uspomena.

Mnogo godina kasnije, u „Oslobođenju” od 1. februara 1955. godine objavljena je vijest da je u Čečavi izgrađen društveni dom, a u njemu ambulanta, mjesni odbor i Pošta. Postoje dokumenti od polovine XIX vijeka koji pokazuju da, i ako nije bilo škole, u Čečavi se širila pismenost. To su radili takozvani putujući učitelji, najčešće učenici srpske škole u Tešnju, sveštenici i kaluđeri. Oni su nosili tkani čador i pod njim, obično iz crkvenih i manastirskih knjiga djecu i omladinu učili ćiriličnoj pismenosti. Tradiciju školstva i škole u Čečavi čuvaju mnoge generacije.

U staroj školi nedavno su se sastali bivši učenici, svjedočeći o prošlosti svoga mjesta, koji su osmoletku završili prije pola vijeka. Njihova sjećanja i uspomene su važan i znamenit prilog mozaiku upomena Čečave i njene okoline. Osjećam veliko zadovoljstvo i bezgraničnu sreću, kazao je davnašnji nastavnik Minja Bulatović.

Branko Perić levo i njegov nastavnik Minja Bulatović
Branko Perić levo i njegov nastavnik Minja Bulatović

On se sjeća da su njegovi učenici pješke i po dva sata hodili do škole, ali se to nije loše odražavalo na učenje.

-Ništa u životu ne vrijedi takve ljepote i divnih osjećanja, nego kada se sretnu školski drugovi, generacija koja je ovdje ulazila u svijet beskrajnih puteva, maštala kojom stazom će stići do dalekog cilja u magli detinjih snova – istakao je bivši školarac iz Čečave Branko Perić. Njegov školski drug Radomir Stanojević opsjednut je budućnošću svoga sela.

– Samo ukoliko omladinu zaposlimo, naše selo će živjeti, a školsko zvono odzvanjati, kao nekada. Imaće nove generacije o čemu pričati – poručio je Stanojević.

Emocije pretočivši u rijeku uspomena iznio je Ranko Bjelac, obraćajući se svojim drugovima koji su sjeli u klupe stare škole, kao nekada.

– Odrastali smo u velikom siromaštvu, ali to nas nije sprečilo da uspijemo – raportirao je Bjelac.

Stara škola u Čečavi.
Stara škola u Čečavi.

Ostoja Toprek, bivši đak i nastavnik ispričao je kako su, bosonogi trčali prašnjavim putevima i igrali se u cvjetnim livadama, kao najljepše izvezenom tepihu prirode.

Cvijeta Gačić Udovičić je nedavno penzionisana. Njena škola u Čečavi je, kaže, hram koji je odredio njen život.

– Srećna sam i uzbuđena. Mojim unučićima ću, podstaknuta ovim susretom, pričati o oživljenim uspomenama iz djetinjstva i svoga rodnog sela. To je moj doprinos čuvanju sjećanja na Čečavu koja je uvijek u meni, kao zavjet i oslonac – ispričala je Cvijeta na času istorije u učioni stare škole.

Pored ovog objekta je moderno igralište koje su davno, dobrovoljnim radom, izgradili mještani. Na crno – bijeloj fotografiji, kao važnom seoskom dokumentu, zapisan je datum, 18. juni 1983. godine sa imenima akcijaša. To su Boško Đukanović, Mile Nedić, Radovan Prodić, Radman Mandić, Novo Prodić, Rade Kuč i Stojan Gačić.

Raskućavanje

Stanovnici Čečave, u vrijeme okupatorskih vlasti Turske i Austrije trpjeli su veliki zulum i poniženja. U „Srpskoj riječi” (22.juli 1910.) u tekstu „Raskućavanje” piše da su Blagoje Kovačević, Luka Pejčić, Kosta Simunić i Gavro Prodanović kažnjeni višednevnim zatvorom i novčanom globom zato što su „žirili krmke u šumi”, kresali grabove grane bez dozvole, napasali koze pored državnog puta.

Izvor: Srpskainfo

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

   

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Teslić danas.


Vremenska prognoza

Sunny

25°C

Teslić

Sunny

Humidity: 56%

Wind: 6.44 km/h

  • 20 Jul 2018

    Sunny 27°C 15°C

  • 21 Jul 2018

    Thunderstorms 30°C 17°C