Kako se ostvaruje pravo na socijalnu pomoć u Srpskoj?

Kako bi ostvarili pravo na socijalnu pomoć, stanovnici Republike Srpske treba da ispune određene uslove koji su propisani zakonom. O tome kako i pod kojim uslovima se može dobiti takva vrsta pomoći, čitajte u nastavku teksta.

Ko može biti korisnik socijalne zaštite?

Korisnici prava i usluga prema ovom zakonu su pojedinci, članovi porodice ili porodica u cjelini koji imaju prebivalište u RS, koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, a ne mogu je zadovoljiti svojim radom, prihodima od imovine i korištenjem drugih izvora.

Takođe, to su i strani državljani i članovi njihovih porodica, lica pod međunarodnom pravnom zaštitom koja imaju dozvolu za boravak u RS, te lice koje nije obuhvaćeno prethodnim članovima, a nađe se na teritoriji Srpske, a koje može privremeno ostvariti prava iz socijalne zaštite pod uslovima propisanim ovim zakonom, ako to zahtijevaju posebno teške životne okolnosti u kojima se to lice našlo.

Korisnik socijalne zaštite je osoba koja se nalazi u stanju socijalne potrebe, i to:

*dijete:

- bez roditeljskog staranja,

- sa smetnjama u razvoju,

- čiji je razvoj ometen porodičnim prilikama,

- žrtva nasilja,

- žrtva trgovine djecom,

- sa društveno neprihvatljivim ponašanjem,

- izloženo socijalno rizičnim ponašanjima,

- kome je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita;

*punoljetno lice:

- materijalno neobezbijeđeno i za rad nesposobno lice,

- sa invaliditetom,

- starije, bez porodičnog staranja,

- sa društveno negativnim ponašanjem,

- žrtva zloupotrebe psihoaktivnih supstanci,

- žrtva nasilja u porodici,

- žrtva trgovine ljudima i

- kome je zbog posebnih okolnosti potrebna socijalna zaštita.

U Republici Srpskoj, prema Zakonu o socijalnoj zaštiti, prava iz socijalne zaštite može ostvariti osoba pod uslovima da:

- ima prebivalište na području jedinice lokalne samouprave u kojoj traži ostvarivanje prava, osim za lica koja su se našla u posebnim okolnostima iz člana 18. tačka a) podtačka 8) i tačka b) podtačka 8) ovog zakona i strani državljani koji legalno borave u Republici,

- predviđeno pravo ne ostvaruju u drugim sistemima socijalne sigurnosti i

- se zbog materijalnog, socijalnog ili psihosocijalnog stanja nađe u stanju socijalne potrebe.

Inače, lice nesposobno za rad u smislu ovog zakona je:

- dijete do navršenih 18 godina, odnosno do završetka redovnog obrazovanja, a najduže do 26 godina,

- lice starije od 65 godina,

- lice sa trajnim oštećenjima kod koga je stručna komisija iz člana 25. ovog zakona utvrdila nesposobnost za rad,

- žena za vrijeme trudnoće, porođaja i poslije porođaja u trajanju predviđenom prema propisima iz radnih odnosa i

- otac, staralac, usvojilac, koji se brine o jednom ili više djece do godinu dana života.

Kada je u pitanju jednokratna novčana pomoć, pravo na nju se obezbjeđuje pojedincu, članovima porodice ili porodici u cjelini koji se trenutno nađu u stanju socijalne potrebe zbog okolnosti iz nekoliko članova ovog zakona.

Iznos jednokratne pomoći u toku kalendarske godine ne može biti veći od tromjesečnog iznosa novčane pomoći za korisnike iz člana 24. ovog zakona, a prema broju članova porodice.

Visina novčane pomoći utvrđuje se zavisno od broja članova porodice, u procentu od osnovice iz člana 23. ovog zakona i iznosi:

- za pojedinca 17 odsto od osnovice,

- za porodicu sa dva člana 22 odsto od osnovice,

- za porodicu sa tri člana 27 odsto od osnovice,

- za porodicu sa četiri člana 30 odsto od osnovice i

- za porodicu sa pet i više članova 33 odsto od osnovice.

Više informacija možete pronaći na LINKU.

(NN)

Međunarodni sajam turizma okupio 150 izlagača

BANjALUKA - Avantura i adrenalin, aktivni odmor i prirodne ljepote najvećeg grada Srpske, samo su dio turističke ponude predstavljene na Međunarodnom sajmu turizma koji je u petak okupio više od 150 izlagača iz regiona, ali i Turske.

Vrata sportske dvorane “Centar” biće otvorena i u danima vikenda, a oni koji nisu odličili gdje će na ljetovanje nakon sajma imaju jasnu sliku da već sada čekiraju ljetovanje po sajamskim cijenama. Uz to, posjetioci mogu da probaju i razne delicije, a organizatori su pripremili i nagrade.

Menadžer Turističke organizacije Bar Ilija Stojović rekao je za “Glas Srpske” da im je nakon Srbije tržište Srpske najvažnije.

 - Tu su i naše kolege iz Herceg Novog, Tivta, Budve, Ulcinja i Nikšića, a svaki grad promoviše svoju ponudu. Bar predstavlja svoje dvije obale, jezersku i morsku, manifestacije i aktivni turizam - rekao je Stojović  dodavši da rado dolaze u Banjaluku gdje su uvijek srdačno prihvaćeni.

Iz turističke agencije “Filip travel” Milan Davidović istakao je za “Glas” da su od ove sezone na banjalučkom tržištu i letovi za Tunis, Tursku, Španiju i Egipat.

 - Veliko je interesovanje posebno za nove direktne letove iz Banjaluke, a prednjače Španija i Egipat. Aktuelni su sajamski popusti i sajamska sedmica do polovine marta za ljetne aranžmane - kazao je Davidović.

Otvaranju Sajma prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković koji je poželio dobrodošlicu izlagačima, izrazivši zadovoljstvo što posjetioci imaju priliku da na jednom mjestu vide ovakvu ponudu.

- Hoteli, banje, hotelske grupacije, opštine, gradovi predstaviće ono svoje najljepše. Banjaluka je mjesto susreta, mjesto odakle naši ljudi vole da odu u druge krajeve i da se opet vrate, ali isto tako Banjaluka je sjajan domaćin - kazao je Stanivuković.

Dodao je da je ovo odlična prilika da se Banjaluka predstavi onima koji su došli ovdje da predstave svoje ponude.

- Banjaluka je oborila sve rekorde posjećenosti unazad tri godine. I ovu 2024. godinu dočekali smo na najspektakularniji način, stalno povećavamo svoju i turističku, gastronomsku i svaku drugu vrstu ponude. Dobićemo nove hotelske sadržaje, imaćemo dodatne smještajne kapacitete najljepših oaza uz Vrbas - rekao je Stanivuković.

Direktor Turističke organizacije (TO) grada Dragana Vukliš istakla je da Banjaluka nudi mnogo toga, od manifestacionog do adrenalinskog turizma.

- Imamo bogatu gastronomsku ponudu i možemo mnogo toga da ponudimo – navela je Vukliš.

Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić izrazio je zadovoljstvo time što je Banjaluka domaćin najvećeg sajma, ne samo u Republici Srpskoj, nego i u BiH.

- Sajam je poprimio regionalni karakter. Drago mi je da smo mapirali Banjaluku i Republiku Srpsku kao centar regije što se tiče turističke ponude - kazao je Šulić.

Sajam u dvorani “Centar” otvoren je do 3. marta i zainteresovani ga mogu posjetiti u periodu od deset do 18 časova. Ulaz je besplatan za sve posjetioce.

Bratski grad

Direktor Turističke organizacije Sremske Mitrovice Dušan Drča rekao je za “Glas Srpske” da su Banjaluka i grad iz kojeg dolazi bratski.

- Ovdje nastupamo samostalno, gdje predstavljamo naš grad i šta imamo da prikažemo. Nismo mi samo poznati po Sirmijumu, volimo da kažemo da smo grad ispod grada. Kada dođete kod nas, niko neće ostati gladan, a sremski kulen samo je jedan od aduta naše gastronomske ponude - rekao je Drča.

(GS)

Maksimalna maloprodajna cijena bijelog hljeba 1,90 KM

Ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić rekao je da je Vlada Republike Srpske utvrdila danas da maksimalna maloprodajna cijena bijelog hljeba težine 600 grama proizvedenog od brašna tip 500 bude 1,90 KM.

Dodao je da je odluka o propisivanju mjere neposredne kontrole cijena donesena s ciljem zaštite standarda stanovništva.

- Pratićemo provođenje uredbe na terenu. Јedna od ideja je da se sarađuje sa pekarskom industrijom i da se unapređuje saradnja - rekao je Šulić nakon sjednice Vlade Srpske i podsjetio da je Vlada Srpske u procesu dodjele brašna socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

(RTRS)

Da li i koliko dugo treba čuvati dokaze o plaćenim računima?

Ako se i vama nekada desilo da platite račun, a niste zadržali dokaz o uplati, ali vam je u međuvremenu stigla opomena da ista nije izvršena, vjerovatno vam nije bilo svejedno te ste se zapitali šta da radite.

Kako biste izbjegli takve neugodne situacije, u nastavku vam donosimo informacije o tome koliko dugo biste trebali čuvati dokaze o plaćenim računima.

Koliko dugo čuvati račune?

Za neke račune se navodi da ih je dovoljno čuvati godinu dana, a to se većinom odnosi na račune koji se plaćaju na mjesečnom nivou, poput naplate struje, grijanja i sličnih komunalnih usluga, te interneta ili telefona. 

Preporuka je da se kazne za prekršaje u saobraćaju i plaćena osiguranja čuvaju i do pet godina, dok stručnjaci i finansijski savjetnici navode da bi trebalo račune čuvati i duže od spomenutih rokova.

Godinu dana čuvajte sljedeće račune: 

- Električna i toplinska energija

- Voda

- Dimnjačarske usluge

- Telefon, Internet i mobitel

- Čistoća

- Isporuka, odnosno ispostavljene usluge obavljena za kućne potrebe

- Pošta, telegraf i telefon za upotrebu telefona i poštanskih sandučića 

Tri godine čuvajte ove račune:

- Komunalna naknada

- Grobna naknada

- Dopunsko zdravstveno osiguranje

- Stanarina

- Naknada štete

- Osiguranje

Pet godina čuvajte sljedeće račune:

- Kazne za parking

- Ugovori o životnom osiguranju

Šest godina čuvajte račune od:

- Poreskih obaveza

Deset godina čuvajte račun:

- Obaveza nastala pravosnažnom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog tijela.

No, bez obzira na gore navedeno, stručnjaci, odnosno pravnici i finansijski savjetnici preporučuju da se računi čuvaju i duže od navedenih rokova, jer firme često znaju pokrenuti proces blokade nakon isteka nekog od roka. Upravo zbog toga je najbolje nabaviti veliku fasciklu te u njoj čuvati račune i po deset godina, jer nakon tog vremena nastupa zastara.

Ako račune plaćate putem interneta ili mobilnim bankarstvom bilo bi dobro na  uplatnice upišete datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti u fascikl s ostalim računima. 

Evo kad nastupa zastara

Inače, zastara za plaćanje režijskih troškova po ispostavljenim računima nastupa nakon jedne godine, a riječ je o sljedećim računima: naknade za isporučenu električnu i toplotnu energiju, vodu, za održavanje čistoće, kada je isporuka izvršena za potrebe domaćinstva, potraživanje pošte, telegrafa i telefona za upotrebu telefona i poštanskih sandučeta, kao i druga njihova potraživanja koja se naplaćuju u tromjesečnim ili kraćim rokovima ali i potraživanje pretplate na povremene publikacije.

Zastarjevanje teče iako su isporuke ili usluge produžene, a na svakom ispostavljenom računu za prethodno pomenute usluge po pravilu je određen rok u kome davalac usluge traži od potrošača da plati troškove po ispostavljenom računu.

Bitno je znati da zastara ne znači da dužnik više nije dužan, međutim, zbog činjenice da povjerilac nije na vrijeme zahtijevao naplatu svoga potraživanja na propisan način, ima pravo uskratiti podmirenje svoga duga. Sudovi i druga javna pravna tijela ne prate zastaru po službenoj dužnosti, već je na dužniku da se pozove na istu, te da istu i dokaže.

(NN)

Radnici u pravosuđu stupili u štrajk

BANjALUKA - Radnici u pravosuđu Republike Srpske stupili su jutros u štrajk koji će trajati sve do ispunjenja njihovih zahtjeva.

Sindikat pravosuđa traži od Ministarstva pravde da se procenat povećanja plata zaposlenih uskladi, ne sa platama, već sa procentom povećanja plata nosilaca pravosudnih funkcija, piše RTRS.

A white paper with black textDescription automatically generated

Predsjednik Sindikata Siniša Petrović rekao je ranije da su zahtjevi radnika razumni, a jedan od njih je da se plate administrativnim radnicima povećavaju procentualno onda kada i nosiocima pravosudnih funkcija, kojima su do sada dva puta povećane, dok ostali nisu dobili ništa.

Kazao je i da su spremni za pregovore i kompromis.

Štrajk je organizovan uz poštovanje minimuma procesa rada u skladu sa Zakonom o štrajku.

A glass door with a sign on it

Description automatically generated

A sign on a window

Description automatically generated

A person walking in front of a building

Description automatically generated