Poskupljuje struja u Republici Srpskoj

TREBINJE - Nakon što je Ustavni sud Republike Srpske osporio Odluku o tarifnim stavovima za javno snadbijevanje električnom energijom, struja za 80 posto građana biće skuplja.

"Nije osporeno poskupljenje struje već tarife. Ovom odlukom Ustavnog suda koja će se morati sprovesti poskupiće struja za najmanje 80 posto građana koji su do sada bili zaštićeni", ispričao je izvor "Nezavisnih novina".

Isti izvor navodi da će, recimo, građani koji su imali račun od 50 KM ubuduće, kada se sprovede odluka Ustavnog suda i ponište tarife koje su važile, račun plaćati oko 54 KM.

Govoreći o potencijalnim tužbama, izvor "Nezavisnih novina"  ističe da 80 posto građana neće moći podnijeti te tužbe jer oni su plaćali najnižu cijenu struje, a oni koji su bili veliki potrošači i koji su trošili više struje, teoretski će moći tužiti ali radi se o 20 posto građana.

"Sve je još uvijek nepoznanica kako će se stvari odvijati. Uglavnom odluka Ustavnog suda Republike Srpske udar je na veliku većinu građana. Tarifni sistemi postoje i u regionu i nije nam jasno šta je tu sporno kada i sam Zakon govori da je to moguće uraditi. Tom logikom neustavan je i Zakon o električnoj energiji", ispričao je isti izvor.

Podsjećanja radi, Ustavni sud Republike Srpske odlučio je da tarife za obračun električne energije nisu u skladu sa Ustavom Republike Srpske. 

Obrazlažući svoju odluku, Ustavni sud je istakao da su tačkom II osporene odluke, koja predviđa obim potrošnje kao kriterijum za utvrđivanje naknada za nabavku električne energije, krajnji kupci u okviru jedne tarifne grupe koji troše više električne energije dovedeni u nepovoljaniji položaj u odnosu na krajnje kupce u okviru iste tarifne grupe koji troše manje električne energije, što je suprotno ustavnom načelu zabrane diskriminacije. 

Vezane vijesti:

Petrović o odluci Ustavnog suda: U šoku smo, sve će biti fakturisano građanima

(NN)

Ništa od niže cijene hljeba u Srpskoj

BANJALUKA - Predstavnici mlinarsko-pekarskog sektora i ministar trgovine i turizma Srpske Denis Šulić ni danas nisu dogovorili niže cijene hljeba.

Da od dogovora još nema ništa potvrdio je i sam ministar.

"Očekivao sam da će u narednih sedam dana koje smo imali između dva sastanka pekarska industrija izaći pred Vladu, odnosno pred Ministarstvo trgovine i turizma sa nekim rješenjem iza kojeg oni mogu stati a vezano za cijenu osnovnog hljeba”, rekao je Šulić.

Istakao je da cijena tog hljeba varira širom Srpske, a prijedlog ministarstva je 1,90 KM.

Prema njegovim riječima u narednim danima će ministarstvo predložiti način rješavanja ovog problema. Podsjećamo, zbog iste teme za stolom su se i prije sedam dana našli ministar Šulić i predstavnici mlinsko-pekarskog sektora, međutim ni tada nisu došli do konkretnog rješenja.

Takođe, ministar trgovine i turizma tada se sastao i sa predstavnicima Udruženja građana za zaštitu potrošača.

(NN)

Srpsku očekuje novi rast cijena polovnjaka

BANJALUKA - Zbog nedostatka novih automobila na tržištu, ali i zbog povećane potražnje za polovnim četvorotočkašima, a manje ponude, porasla je njihova cijena, ali dodatni rast očekuje se i dalje, smatraju naši sagovornici i ističu da je u proteklom periodu cijena polovnjaka skočila za 30 odsto.

Naime, prema istraživanjima istočnoevropskih zemalja, cijene polovnih automobila će nastaviti da rastu i ove godine. 

Takođe, očekuje se da će kupci postati pragmatičniji i fleksibilniji u odabiru vozila.

Kako je rekao Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, cijene polovnih automobila i dalje rastu, čak i na višem nivou nego što se to očekivalo, te su u porastu za nekih 30 odsto. 

"Razloga ima više, a jedan od osnovnih je to što je ponuda polovnih vozila, a prije svega u Njemačkoj, odakle najviše auta dolazi na naše tržište, manja nego ranije, ali je u Njemačkoj zabilježen i pad proizvodnje novih automobila", kazao je Ćorić i istakao da se u zadnje vrijeme puno pažnje daje na proizvodnju električnih vozila. 

"Tako da, kad sve to uzmemo u obzir, ponuda polovnih vozila na njemačkom tržištu je vrlo siromašna, a kada imamo manju ponudu, znamo da i cijene rastu", kazao je Ćorić. 

Dodao je da je kupovna moć stanovništva manja, jer, kako kaže, automobili su izuzetno skupi, inflacija je prisutna i sve su to elementi koji upućuju na to da se više kupuju polovni automobili u odnosu na nove.

"Cijene polovnih vozila izuzetno su visoke, nekada se za 20.000 KM mogao kupiti veoma dobar automobil, sad se za taj iznos novca, koji nije mali, ne može kupiti solidan polovni automobil", ističe Ćorić.

Dodao je da će stanovnici Srpske biti u velikom problemu, ali i izazovima kako doći do boljeg auta nego što u ovom trenutku imaju i da smanje prosječnu starost automobila na našim ulicama. 

"Ukoliko se građani odluče da kupe auto, moraće sigurno dizati krediti pod nepovoljnim uslovima i kupovati polovne automobile", kazao je Ćorić. 

Kako je rekao, iako je godina tek na početku, nije realno očekivati da će u ovoj godini doći do pada cijene automobila. 

"Biće uspjeh ako se cijene zadrže na sadašnjem nivou", kazao je Ćorić. 

Dodao je da je, kako trenutno stoje stvari, prisutan strah od poskupljenja svih vrsta proizvoda tako da sve prognoze govore da i nas očekuju više cijene automobila.

Iz salona auta "Das auto" Banjaluka kazali su da oni uglavnom prodaju automobile u vrijednosti od 15.000 do 20.000 KM. 

"Cijene polovnih vozila već su izvjestan periodu u porastu, ali zadovoljni smo brojem prodatih auta", kazali su u salonu "Das auto". 

Iz auto-kuće "Auto plus" Banjaluka kazali su da još nisu dobili nove cjenovnike.

"Svaki novi model malo poskupi, jer se poveća oprema u njemu, ali i zbog usklađenosti sa Evropskom unijom", kazali su iz ovog salona i dodali da oni sada imaju popust od 1.000 KM na kupovinu novih KIA auta.

(NN)

TEŠANJ Kako je odbačeni grad postao privredno čudo: Muka ih natjerala da rade

Čak 236 novih poslovnih subjekata registrovano je prošle godine u Tešnju.

Opština sa više od 43.000 stanovnika sada ima 3.056 poslovnih subjekata koji su u 2023. godini ostvarili promet od 2,43 milijarde konvertibilnih maraka.

U prošloj godini promet je povećan za više od 20 posto u odnosu na godinu prije kada je iznosio 1,9 milijardi konvertibilnih maraka. Promet je rastao mnogo više u ovoj sredini nego u ostatku Bosne i Hercegovine.

Prije rata Tešanj je imao oko 8.000 zaposlenih, a danas ih ima gotovo 13.800. Prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, nezaposlenih je 5.140 i ta brojka se iz godine u godinu smanjuje. Tešanj mnogi nazivaju privrednim čudom u regiji, sredinom specifičnom po mnogo čemu.

Dobri međusobni odnosi privrednika

“Mnogo je ekonomskih pokazatelja koji govore o onome šta je Tešanj ostvario. Za dobre poslovne rezultate važan je poslovni ambijent. Njega prave poslovna infrastruktura, uređene poslovne zone, bankarski sektor, carinski sektor, porezna uprava i sve ono što potpomaže privredu. Ali, ono najvažnije je da ga čine ljudi koji investiraju, vlasnici kompanija koji imaju znanja i radna snaga. Mi smo u Tešnju imali dobar poslovni ambijent koji je generirao dobre poslovne rezultate”, priča Suad Huskić, načelnik Opštine Tešanj.

Prema njegovim riječima, poslovni ambijent se oslanja na dobre međusobne odnose ljudi iz tih firmi, kao i kvalitet proizvoda koje su plasirali širom svijeta.

Edin Jabandžić je izvršni direktor Mesne industrije “Madi” Tešanj koje zapošljava više od 700 ljudi, ujedno i predsjednik Udruženja peradara/živinara u Bosni i Hercegovini. Objašnjava da to što su ljudi okrenuti svojoj sredini i saradnji jednih s drugima “nije od juče”, iako je Tešanj dugo bio odbačena sredina.

“Tešanj je bio jedna od sredina koje su bile pod kaznom u vrijeme bivše države. Zbog te kazne zaobilazili su nas putevi, općina je bila slabo razvijena. Kasnije se to isplatilo. Ljudi su morali raditi, više se boriti i to je došlo na naplatu. Razvijali smo svoje vlastite kapacitete i gradili svoj privredni potencijal neovisno od drugih – kaže Jabandžić.

“Ljudi su bili primorani da se jedni drugima okreću. Tako smo izgradili taj odnos. Naravno, to se naslijedilo i održalo u vremenu koje je ljepše i uspješnije za Tešnjake. Postala je tradicija da ljudi gledaju da sve što mogu završe u Tešnju. Naravno, to nije prioritet ali ako smo u prilici sve završavamo na lokalnom nivou. Ako, nismo, onda uključujemo druge”, dodaje on.

Edin Ibrahimović, direktor Agencije za razvoj opštine Tešanj, kaže da bez obzira na različitosti kada je u pitanju politika, postoji konsenzus kada su u pitanju stvari koje su od opšte dobrobiti za opštinu.

“Poslije Drugog svjetskog rata bila je prva industrijska revolucija kad je od dvije limarske radionice nastala obrada rezanja metala. Iz njih je nastao pogon iz kojeg su stigli novi kadrovi koji su napravili nove fabrike. Sav hardver, da tako kažem, taj lim i metal, se kupovao. Ono što je strateški rađeno jeste edukacija ljudi. Nove generacije inženjera su otvarale nove fabrike. Tako je metalska industrija bila druga industrijska revolucija. Ono što je nama bila prednost poslije ovog rata je što nismo imali velikih sistema pa smo brzo se preorijentisali. Imali smo lakšu tranziciju nego Zenica koja je imala veliki system”, ističe Ibrahimović.

Treća industrijska revolucija

Razvojna agencija Tešnja kroz svoje programe nastoji biti podrška već etabliranim privrednicima, ali i onima koji tek ulaze u svijet biznisa. Rade i na podizanju konkurentnosti radne snage kroz raznorazne edukacije.

“Jedna od aktivnosti je kreiranje biznisa sa većom dodatnom vrijednošću. Drvo, metal, plastika i tekstil koje su trenutno najveće proizvodnje u Tešnju, su u biti grane sa niskim prihodima. Radimo na tome da kroz naš Tech Lab centar koji smo otvorili u oktobru 2023. godine, pružamo podršku naprednim tehnologijama. Imamo jedan skromni početak razvoja elektronike. Svi u Bosni rade softver, zanemarili su elektroniku. U tome vidim veliku šansu. Aplicirali smo za projekat pod nazivom ‘Electronic Lab’ da možemo raditi višeslojne BCP ploče koje se trenutno rade u Kini. Treća industrijska revolucija u Tešnju bi trebala biti vezana za elektroniku”, naglašava Ibrahimović.

Tešanj se može pohvaliti i Međunarodnim sajmom privrede. Na prošlogodišnjem, 17. po redu, bilo je više od 500 izlagača iz 16 zemalja svijeta koji su izlagali na površini od 21.000 kvadratnih metara.

Značaj autoputa

Gradnja autoputa na Koridoru 5C koji prolazi kroz Tešanj od velikog je značaja za stanovnike i privredu Tešnja.

“Dolazak autoputa u Tešanj u novijoj historiji, poslije 3. maja 1992. godine kad smo se uspjeli odbraniti u Karušama, najveći je trenutak za naše mjesto”, smatra Edin Jabandžić.

Načelnik Suad Huskić kaže da sa 2023. godinom i početkom radova na Koridoru 5C u Tešnju, ovaj grad ulazi u novu istoriju koja će „mijenjati ukupne okolnosti“.

“Riječ je o najvećem infrastrukturnom projektu. Očekujemo mnogo od toga. Uz sami autoput (Koridor 5C) živi 40-ak posto stanovnika Bosne i Hercegovine, a njihov BDP je oko 60 posto BDP-a države. Vjerujemo da će naslonjenost Tešnja biti važan faktor u narednim decenijama razvoja Bosne i Hercegovine zbog kvaliteta transporta prema Evropi. Nekih 70-80 posto našeg izvoza iz Tešnja ide prema zemljama Evropske unije”, ističe Huskić.

Povećanje broja zaposlenih

Kada je riječ o efektima tešanjske ekonomije oni su primjetni širom Bosne i Hercegovine. Tešanjske kompanije, vlasnici kapitala, svoje znanje koriste širom države. Kompanije iz Tešnja tako doprinose značajno ekonomiji Bosne i Hercegovine.

Jedan od efekata je svakako i povećanje broja zaposlenih u Tešnju. Prema informacijama koje imaju u ovoj lokalnoj zajednici između 600 i 800 ljudi svakog dana dolazi na posao u Tešanj iz susjednih opština i iz Republike Srpske i iz Federacije BiH.

“Imamo prisutne trendove doseljavanja pojedinaca ili čitavih porodica iz drugih krajeva u Bosni i Hercegovini. Samim tim bilježimo pozitivan prirodni priraštaj i blagi rast broja stanovnika u općini Tešanj”, naglašava Huskić.

Mesna industrija “Madi“ je jedna od firmi koja je pružila šansu mnogima da zarađuju svoj hljeb tu.

“Imamo ljudi iz cijele Bosne i Hercegovini. Prije smo ljude primali koji su dolazili na neke rukovodeće pozicije. Sad smo došli u poziciju da zapošljavamo ljude u pogone koji su iz drugih gradova. Ljudi dolaze tražeći sebi bolju egzistenciju. Većina njih su svoje rodno mjesto zamijenili Tešnjom”, ističe Jabandžić.

Na pitanje šta je tajna uspjeha, prvi čovjek Tešnja Suad Huskić, odgovara da je to, prije svega, puno rada, te to što su u snažnoj vezi sa tržišnom ekonomijom zapada, uz dobre unutrašnje odnose i kvalitetnu sinergiju “tih subjekata jednog razvoja od lokalne samouprave i svih potpomažućih sektora u razvoju ekonomije“.

“Tajna uspjeha je i mnogo ljudi koji su bili hrabri i odlučni da uspiju, ponekada imali i inat da se dokažu i uspjeli da prežive okolnosti u kojim su bili. Vjerujem da je to djelovalo i na dobar poslovni ambijent. Velika je konkurencija. Ljudi razmišljaju o pokretanju novih biznisa, novim poslovnim idejama. Imamo generacije mladih poduzetnika koje i danas razmišljaju kad će u nove biznise. To sve vuče Tešanj naprijed”,  tvrdi Suad Huskić.

(AL JAZEERA)

Problemi u Njemačkoj snažno utiču na ekonomiju BiH i ove godine

BERLIN, BANJALUKA, SARAJEVO - Veliki protesti širom Njemačke i problemi sa kojima se suočava najsnažnija evropska privreda snažno će uticati na ekonomiju Bosne i Hercegovine i u ovoj godini, smatraju sagovornici "Nezavisnih novina".

Naime, prema konačnim podacima Destatisa, izvoz Njemačke je u decembru prošle godine usljed slabe globalne potražnje pao više nego što se očekivalo.

Tako je izvoz pao za čak 4,6 odsto u poređenju sa novembrom prošle godine, i to je značajno više od dva odsto od očekivanja analitičara.

Kako stoji u podacima Destatisa, izvoz u članice Evropske unije smanjio se za 5,5 odsto na mjesečnom nivou, a u zemlje izvan EU za 3,5 odsto.

Još gori su podaci za uvoz u ovu državu, koji je za mjesec dana (novembar - decembar) pao za čak 6,7 odsto, dok su analitičari očekivali pad od 1,5 odsto.

"Uprkos izazovima, spoljnotrgovinski bilans u decembru je ostao u istorijskim okvirima, pa je sezonski prilagođeni spoljnotrgovinski suficit iznosio 22,2 milijarde evra, u poređenju sa 20,8 milijardi evra u mjesecu prije. Izvoz u 2023. bio je za 1,4% manji nego u 2022. godini, dok je uvoz manji za 9,7 odsto", navodi se u podacima Destatisa.

Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, rekao je za "Nezavisne novine" da je činjenica da je Njemačka jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera RS i BiH.

"Mnoge privredne grane su oslonjene na njemačko tržište i bile fokusirane na ovo tržište jer je njihova privreda bila dosta stabilnija i bili su dosta bolje platiše u odnosu na druga tržišta, na primjer Italije. Pad privrednih aktivnosti u Njemačkoj prošle godine se prenio i na ovu godinu, tako da privredni subjekti iz Republike Srpske koji su imali značajnije ugovore sa firmama iz Njemačke ove godine imaju redukovane ugovore za 20-30 odsto ili ih čak još nisu potpisali", istakao je Ćorić.

Prema njegovim riječima, ova neizvjesnost je velika briga za domaća preduzeća koja sarađuju sa privrednicima iz Njemačke.

"Ovo znači da će i 2024. godina biti dosta teška kao što je bio kraj 2023. Otežavajuća okolnost je to što njemački partneri nisu u prilici ili neće olako da povećaju cijene naših proizvoda, pa čak neka preduzeća traže smanjenje cijena pravdajući se problemima u njihovoj državi. Preduzeća koja su dominantno oslonjena na njemačko tržište imaće probleme", naglasio je Ćorić.

Ekonomista Milenko Stanić smatra da će problemi u Njemačkoj nastaviti negativno da se odražavaju na ekonomiju BiH i u ovoj godini.

"Pad industrijske proizvodnje u BiH je bio više od devet odsto i bio je značajan pad izvoza, iako to nije bilo uslovljeno recesijom u Njemačkoj. Očigledno da se u prvom kvartalu ove godine nastavljaju negativni tokovi u najjačoj i najvažnijoj ekonomiji Evropske unije, ali i najvažnijoj ekonomiji što se tiče spoljnotrgovinskog aspekta sa BiH. Ta kretanja će se negativno odraziti i na kretanje naše industrijske proizvodnje i izvoza i uvoza. Očekivalo se da će ovo biti godina oporavka i pada inflacije. Ipak, početak ove godine je bio loš. Ovo će uticati na ukupnu spoljnotrgovinsku razmjenu sa Njemačkom", zaključio je Stanić u razgovoru za "Nezavisne novine".

(NN)


O portalu

Teslić danas - Vaš internet portal!

Najposjećeniji internet portal u Tesliću. Šesnaest godina sa Vama. Hvala na povjerenju!

Kontakt e-mail: teslicdanas@gmail.com