Kineska roba za plitak džep

BANjALUKA - Usljed velikih poskupljenja i nedostatka novca stanovnici Republike Srpske i FBiH sve više posežu za jeftinijim proizvodima, što potvrđuje i podatak da je za pet mjeseci ove godine iz Kine uvezeno više robe nego lani.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, od januara do kraja maja ove godine na domaće tržište iz najmnogoljudnije zemlje svijeta stiglo je 91,1 milion kilograma raznih proizvoda i repromaterijala u vrijednosti od 395,6 miliona maraka. U istom periodu lani uvezeno je 76,8 miliona kilograma proizvoda vrijednih više od 381,1 milion maraka.

Najviše, gledano po vrijednosti, ove godine uvezeno je mašina, aparata, mehaničkih uređaja i elektrotehničke opreme, zatim željeza i čelika te plastike i proizvoda od kaučuka i gume. Tokom proteklih mjeseci u BiH su stigle i velike količine posteljine, svjetiljki i drugih rasvjetnih tijela, kao i igračaka, rekvizita za društvene igre i sport te obuće i odjeće.

Ekonomista Zoran Pavlović istakao je za “Glas Srpske” da evropske cijene postaju neprihvatljive za naš budžet, dok su kineske daleko pristupačnije.

- Naši ljudi više nemaju kupovnu moć da pazare nešto što je iz Evrope, odakle dolaze preskupe stvari, zbog čega su njihove odluke realne. Takođe, trebalo bi imati u vidu političke i ratne orijentacije. Osim toga, uspostavljanje boljih odnosa sa Kinom jeste nešto što je veoma korisno za male zemlje kao što je BiH - kazao je Pavlović.

Dodao je da se za robu u Evropi i Americi uvode carine i razna ograničenja, tako da nije iznenađujuće da se Kinezi orijentišu prema Balkanu.

- Osim toga, iz Kine je pokrenuta željeznička linija koja stiže u Evropu. To je sada nova alternativna varijanta dopreme robe, kako bi stigla u kraćem roku, nego brodom - objasnio je Pavlović i dodao da su Kinezi korektni partneri zbog čega je prirodno da se povećava trgovinska razmjena sa njima. 

Izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor Murisa Marić istakla je za “Glas Srpske” da je platežna moć stanovništva toliko oslabila da jednostavno nemaju drugog izbora nego da kupuju jeftiniju robu, koja uglavnom dolazi iz Kine.

- S druge strane, mnogo svjetske proizvodnje je u Kini tako da nije sasvim slučajno što je naše tržište preplavila roba iz te zemlje - kazala je Marićeva.

Dodala je da je, kada je riječ o kvalitetu, činjenica da se svako malo sa tržišta povlači neki proizvod koji uglavnom bude porijeklom iz Kine.

- Što se tiče kvaliteta, kontrole bi kod nas trebalo da budu mnogo veće, jer nemamo edukovane potrošače koji uopšte znaju prepoznati šta je to originalni predmet, garderoba ili dio za automobil. I dalje više vjerujemo, primjera radi, mehaničaru ili trgovcu nego svojim očima - rekla je Marićeva.

Izvoz

Prema podacima UIO, BiH je od januara do kraja maja ove godine izvezla 26 miliona kilograma robe u vrijednosti od 26,37 miliona maraka. U istom periodu lani, iz BiH u Kinu je otišlo 12,28 miliona kilograma robe, čija je vrijednost 10,83 miliona KM. U najmnogoljudniju zemlju svijeta BiH je ove godine najviše izvezla drva i proizvoda od drveta, zatim duvana, kamena, gipsa, kreča i cementa.

(GS)

Pad kamata vodi ka manjim ratama

BANjALUKA - Građani Republike Srpske koji imaju kredite sa promjenjivom kamatnom stopom mogu se, prema ocjeni ekonomista, u skorije vrijeme nadati smanjenju rata, jer je Evropska centralna banka (ECB) nakon dugog vremena kreirala uslove da se to i desi.

Sa najnovijom odlukom ECB da prvi put od jula 2022. olabavi monetarnu politiku i spusti referentne kamate za 0,25 odsto, zaduženi u deviznim evro kreditima trebalo bi malo da odahnu. Umanjenje je stupilo na snagu sredinom sedmice, a sada se čeka potez i domaćeg bankarskog sektora.

Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput istakao je da se može očekivati da svi građani koji imaju kredite sa promjenjivim kamatama do kraja godine osjete njihove smanjenje.

- Ono što može da iznenadi jeste činjenica da Federalne američke rezerve (FED) nisu smanjile svoju kamatnu stopu, ali s druge strane imaju ogroman rast zaposlenosti. Izborna godina u Americi je veoma populistička, moguća su određena smanjenja - dodao je Šuput.

I profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjaluci Branka Topić Pavković kaže za “Glas Srpske” da je još krajem prošle godine prognozirano da do smanjenja kamatnih stopa dođe u maju, što se i desilo mjesec kasnije.

- Može se očekivati i da FED smanji svoje kamate. Svi investitori na međunarodnom finansijskom tržištu čekaju takav potez Amerikanaca pa da se onda krene i sa smanjenjem u bankarskom sektoru. Kada je u pitanju Evropa, smatram da je sasvim dovoljno što je ECB smanjio referentu kamatnu stopu i da je izvjesno da će zbog toga dođi do smanjenja u našem bankarskom sektoru - rekla je Topić Pavković.

Ističe da je nezahvalno prognozirati koliko će građani Srpske čekati pad kamata, a samim tim i manje rate kredita.

- To je veoma teško prognozirati, jer je monetarna politika inače takva da od momenta kada se preduzmu mjere pa do momenta njihove implementacije, a zatim i efekata zna proći i po nekoliko mjeseci. I mi, iako nam je pasivna monetarna politika pratimo šta radi ECB, tako da, kako je došlo do povećanja, tako će doći i do smanjivanja kamatnih stopa. Da li će to biti za mjesec ili više ne bih prognozirala, jer je naše okruženje turbulentno, baš kao i globalno - navela je ona.

Smanjenje kamatnih stopa dokaz je i da inflacija polako popušta “stisak”.

- Inflacija pada, s tim da se još nije stabilizovala, odnosno nije dostigla dva odsto na koliko cilja ECB. U prošlom mjesecu inflacija je u EU bila 2,6 odsto, a procijenjeno je da bude 2,3 - dodala je Topić Pavković.

Rast zaduženja

Kada je riječ o kreditnim zaduženjima, Srđan Šuput je dodao da potražnja za njima ne pada.

- Najdominantniji su krediti stanovništva, ali nije dobar rast upotrebe nenamjenskih kredita. Ono što je veoma dobro jeste da rastu krediti u realnom sektoru. Privreda je prema bankarskom sektoru na zadovoljavajućem nivou - kazao je Šuput.

(GS)

Gorivo jeftinije za 0,25 KM, najpovoljnije u regionu

BANJALUKA, SARAJEVO - Cijene goriva unazad mjesec i po dana na pumpama u BiH su u padu do 0,25 KM po litru, ističu naši sagovornici iz ove oblasti i dodaju da su sadašnje cijene najniže u regionu.

Naime, kako je za "Nezavisne novine" rekao  Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku, od početka maja pa do polovine šestog mjeseca cijene naftnih derivata  na pumpama niže su od 0,1 do 0,25 KM, zavisno od vrste goriva.

"Cijene goriva u BiH  su dosta niže nego u zemljama regiona, tako da dizel na nekim pumpama košta 2,4 KM, što je zaista korektna cijena", kazao je Bečarević

Prema njegovim riječima, sadašnje cijene su u skladu sa onim šta se dešava na svjetskom tržištu.

"Cijena barela je sada od 80 do 82 dolara, tako da cijene na bh. pumpama realno prate svjetsko tržište", pojasnio je Bečarević.

Kako je rekao, što se tiče predviđanja za naredni period, niko ne može dati tačnu prognozu šta će se dešavati.

"Mada proizvođači nafte žele da cijena barela bude preko 90 dolara, vidjećemo  kako će oni reagovati. Oni su čak potvrdili svoju odluku o smanjivanju kvota proizvodnje za cijelu 2025. godinu,  ali opet ni to nije donijelo povratak  cijena na 90 dolara, tako da ćemo vidjeti šta će proizvođači poduzeti  u narednom periodu", ističe Bečarević

Dorđe Savić, predsjedavajući Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Srpske, potvrdio je da su cijene goriva dosta niže unazad nepuna dva mjeseca, te da je cijena dizela pala za 0,25 KM po litru.

"Što se tiče nekog narednog perioda, sigurno je da će pad stati, ali ne možemo da govorimo da li će doći do rasta cijena", kazao je Savić i istakao da su sadašnje cijene  dizela od 2,5 do 2,53 KM, dok benzin košta od 2,6 do 2,63 KM.

Murisa Marić, direktorica Udruženja potrošača "Don" iz Prijedora, kazala je da,  iako su benzinske pumpe BiH spustile cijene goriva, naravno da  nikada to ne prati  proizvodnja.

"Bože moj, proizvodnja je iskalkulisala svoje cijene dok su cijene goriva bile znatno više. Nikako ne možemo da dođemo do toga da osnovne životne namirnice dobiju nižu cijenu, iako znamo da je gorivo pokretač svega", kazala je Marićeva.

Kako je rekla, ako je cijana goriva niža, to nije razlog da i ostale cijene budu snižene.

"Uvijek postoji disbalans i čini mi se da će to i dalje postojati sve do onog momenta dok se ne ograniči slobodno formiranje cijena", kazala je Marićeva.

Nedeljka Neška Ilijić, izvršna direktorica Udruženje građana "Oaza" Trebinje, istakla je da se cijene goriva mijenjaju stalno te uglavnom više rastu nego što padaju.

"Iako bi, po nekoj logici, trebalo, kad dođe do pada cijene goriva, da dođe i do nižih cijena osnovnih životnih namirnica, ali ne smatramo da će doći do toga, jer je ranije dolazilo do nižih cijena pa nisu smanjivali ostale cijena", kazala je Ilijićeva i istakla da je sve to na štetu potrošača.

Podsjetimo, na svjetskim tržištima cijene nafte pale su i prošle sedmice, treće zaredom, jer se očekuje dalje usporavanje rasta američke ekonomije, dok se kineska ne oporavlja tako brzo kako su se trgovci nadali.

Na londonskom tržištu cijena barela prošle sedmice pala je 2,5 odsto  na 79,62 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 odsto  na 75,53 dolara,

Podršku cijenama je sredinom  prošle sedmice pružila odluka Evropske centralne banke o sniženju kamatnih stopa, što bi trebalo da pogura rast ekonomije evrozone, a time i potražnje za naftom u tom bloku.

Uprkos padu tri sedmice zaredom, cijene nafte su od početka godine u plusu. Uglavnom zbog geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku, od početka godine cijena nafte na londonskom tržištu porasla je gotovo četiri, a na američkom tržištu oko 5,5 odsto.

CIJENE GORIVA U REGIONU

HRVATSKA:

DIZEL: 2,64 - 3,56 KM 

BENZIN: 2,87 - 3,72 KM

SRBIJA:

DIZEL:  3,31 - 3,45 KM

BENZIN: 3,14 - 3,60 KM

CRNA GORA:

DIZEL: 2,76 KM

BENZIN: 3,01-3,09 KM

BiH:

DIZEL: 2,40-2,53 KM

BENZIN: 2,60-2,63 KM

(NN)

Da li je realno da u RS plata 2026. bude 1.000 evra?

BANJALUKA - Republika Srpska bi tokom 2026. godine mogla imati prosječnu platu od 1.000 evra, tako su barem najavili Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, i Radovan Višković, premijer RS.

Dodik je prije nekoliko dana kazao da očekuje da će narod u Srpskoj 2026. godine imati prosječnu platu 1.000 evra.

"Nisu tačne stalne tvrdnje opozicije da će Republika Srpska bankrotirati. Budžet Republike Srpske u odnosu na ostvarenje za prošlu godinu veći je za 18 odsto, dok prosječna plata u Srpskoj iznosi 1.400 KM ili 700 evra, što je bilo nezamislivo prije nekoliko godina", naveo je, između ostalog, Dodik.

Višković je naveo da je cilj vlasti da 2026. godine prosječna plata bude 1.000 evra te da je to opravdano s obzirom na to da je u aprilu bila veća od 700 evra.

"Kada smo prije nekoliko godina rekli da će prosječna plata u Republici Srpskoj biti 1.000 KM, mnogi su to omalovažavali i nisu vjerovali da ćemo uspjeti. Prosječna plata bi bila i veća od 1.000 evra da je prije 15 godina dobijen gasovod i dvije gasne elektrane po 600 megavata, kako je bilo predviđeno projektom i za šta su bile obezbijeđene finansije", naglasio je Višković.

Provjerili smo sa ekonomistima, sindikatom i poslovnom zajednicom u Srpskoj da li je izvodljivo da plata tokom 2026. godine bude 1.000 evra ili veća, te šta je potrebno da se učini kako bi se to ostvarilo.

Marko Đogo, dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da definitivno imamo trend rasta prosječne plate prethodnih godina, i to za nekih 400 KM u posljednje dvije ili tri godine.

"Ipak, ja sam pesimista da ovako nešto može da se ostvari u dvije godine. Moja procjena je da za dvije godine nije realno da prosječna plata bude 1.000 evra, dok je za četiri godine to moguće, ali za to sve je potrebna politička stabilnost kako bi došle ozbiljne investicije. Privredni razvoj je veoma složen i ima više načina da se to ostvari. Jedan od njih je kad vam odlazi stanovništvo, pa oni koji ostanu postanu produktivniji. Drugi način je privlačenje stranih investicija, jer Srpska ima ogromne privredne resurse. Ako se iskoristi taj potencijal u energetskom sektoru, tu ćemo imati prosječnu platu od 1.000 evra, ali to podrazumijeva investicije od više milijardi KM u energetske objekte i opet nekoliko godina čekanja da se to realizuje. Mislim da je ovo prilično ambiciozno te da slijede neka predviđanja i obećanja koja su bila u Srbiji, ali koja su se na kraju obistinila. Srbija je do prije tri-četiri godine imala dosta nižu prosječnu platu u odnosu na nas, a sada imaju dosta višu. Tamo je dinamičniji privredni rast. Moguće je da ćemo od njih nešto naučiti i prepisati njihove modele", objasnio je Đogo.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, kazao je da su poslodavci u svakom slučaju za to da se stvaraju bolji uslovi i da radnici budu bolje plaćeni.

"Međutim, moraju se značajno mijenjati uslovi poslovanja na tržištu Srpske, odnosno u kompletnoj industriji, ako se želi ovako nešto ostvariti. Moramo biti svjesni da je struktura naše privrede radno intenzivna, te da je učešće rada u ukupnim troškovima dosta visoko. Takođe, imamo dosta kompanija koje nisu dovoljno tehnološki opremljene te da nisu dovoljno automatizovani radni procesi kako bi se kroz određen rad stvarala nova vrijednost. Ukoliko ostanu ovakvi uslovi, veoma teško možemo stići do te plate, a da to ne bude praćeno prestankom rada mnogih privrednih društava. Postoje određeni uslovi koje bi trebalo mijenjati kako bi se išlo prema takvim težnjama. Prije svega, moraju biti velike investicije u proizvodne procese te bi se morala mijenjati struktura privrede. Bez drastičnih promjena strukture privrede ne može doći do povećanja prosječne plate na 1.000 evra u dvije godine. Podaci zvaničnih statistika govore da je pad zaposlenosti u prerađivačkoj industriji od 5,2 odsto, a industrije ukupno četiri odsto. Tako je i smanjen izvoz osam odsto, a povećan uvoz za 7,3 odsto. U padu privredne aktivnosti novo povećanje troškova bi moglo značiti još veće negativne efekte", istakao je Škrebić.

Danko Ružičić, potpredsjednik Saveza sindikata RS za privredu, naveo je da je prosječna plata trenutno 720 evra, tako da je za dvije i po godine sasvim realno da ona iznosi 1.000 evra.

"Ako ne bude tolika ili veća, a nastavi se trend dizanja cijena, privreda nema šanse da sa tako niskim platama zadrži radnike i da nastavi da posluje i bude konkurentna i izvozno orijentisana. Mi svakako planiramo da predložimo Uniji poslodavaca i Vladi RS da se uvede novi sistem plata koji bi predstavljao novi način vrednovanja svakog radnog mjesta. Mi podržavamo povećanje plata i ako se ovako nastavi, za dvije do dvije i po godine prosječna plata od 1.000 evra je realno ostvariv cilj", zaključio je Ružičić.

(NN)

Na tržištu BiH tjestenina iz Rumunije opasna po zdravlje (FOTO)

BANJALUKA - Agencija za sigurnost hrane BiH je putem Sistema brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (EU RASFF) obaviještena da su bh. tržištu isporučeni makaroni bez glutena, porijeklom iz Rumunije, u kojima je utvrđena prisutnost nedopuštenih količina mikotoksina deoksinivalenola.

Riječ je o tjestenini "Pasta D’oro gluten free – 500 g fideos/gluten free makaroni", koji proizvodi "Sam Mills/Pasta Mare".

Navodi se da je ova količina kontaminata može imati ozbiljan rizik po ljudsko zdravlje.

"Navedeni proizvod nije u skladu s odredbama Pravilnika o maksimalno dopuštenim količinama za određene kontaminante u hrani", navode iz Agencije.

Dodaju da su sve raspoložive informacije o proizvodu, u skladu sa važećim propisima, dostavljene na dalje postupanje mjerodavnim inspekcijskim tijelima u BiH, od kojih je zatraženo preduzimanje mjera i povratno obavještavanje Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Foto: Agencija za sigurnost hrane: Pasta D'oro gluten free
Foto: Agencija za sigurnost hrane: Pasta D'oro gluten free

(NN)

O portalu

Teslić danas - Vaš internet portal!

Najposjećeniji internet portal u Tesliću. Šesnaest godina sa Vama. Hvala na povjerenju!

Kontakt e-mail: teslicdanas@gmail.com