Upitate li nekog od radnika ili gostiju "Banje Vrućice" za Kragića brdo, malo ko će znati o čemu se radi. Riječ je o nazivu parcele u zemljišnim knjigama u narodu poznate kao Čubrin gaj, za koji svi koji su bar jednom bili u "Banji Vrućici" znaju.

Čuveni Čubrin gaj predstavlja prirodnu oazu za brži oporavak pacijenata koji su na rehabilitaciji u Zdravstveno-turističkom centru "Banja Vrućica" kod Teslića, pa on u svim godišnjim dobima vrvi od gostiju kojima, po stavu struke i nauke, upravo fizička aktivnost skraćuje put do ozdravljenja.

Ljekari kažu da je ova lokacija idealna za takvu namjenu, jer se, svjedoci smo, u posljednje vrijeme sve češće ukazuje na značaj kretanja za ljude narušenog zdravlja.

Stručnjaci, dakle, neumorno nastoje da kod pacijenata podignu svijest o tome da im šetnja kroz prirodu predstavlja sigurnu prečicu do zdravije budućnosti.

Značaj koji fizička aktivnost ima u rehabilitaciji mnogih oboljenja davno je prepoznata u "Banji Vrućici".

Tako su, uz sami hotel "Srbija", već više od pola vijeka smještene staze za šetanje koje nose naziv Staza života ili Kardio staza, Staza izazova i slično.

PREPORUKA

Staze nisu dobile nazive slučajno, već su to imena koja kriju i značenje, pošto one vode kroz čuveni Čubrin gaj, lokaciju koju stručnjaci jednoglasno preporučuju pacijentima.

"Kod rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika osnovna terapija jeste fizička aktivnost, tačnije šetnja na otvorenom u prirodi, najbolje kroz šumski teren. Lokacija Čubrinog gaja je idealna za tu namjenu. Smještena je na sjevernoj strani, u sjeni, obrasla bjelogoričnom i crnogoričnom šumom", naglašava dr Draženko Vuković, kardiolog ZTC-a "Banja Vrućica".

Po njegovim riječima, teren Čubrinog gaja idealan je za kardiovaskularnu rehabilitaciju i zato što ima različite visinske nagibe, te se rehabilitacija srčanih bolesnika na otvorenom može prilagoditi svakom pacijentu.

"Zaista, bez fizičke aktivnosti, odnosno šetnje na otvorenom, kardiovaskularna rehabilitacija ne bi imala smisla", kaže doktor Vuković.

NEIZOSTAVNO

Značaj lokaliteta Čubrin gaj u oporavku kardiovaskularnih bolesnika među prvima je još davne 1953. godine prepoznao čuveni doktor Branko Čubrilović.

Doktor Čubrilović unio je niz novih metoda u liječenju i rehabilitaciji, među kojima je i obavezna šetnja Čubrinim gajom.

Zahvaljujući radu u "Banji Vrućici", razradio je Principe banjsko-klimatskog liječenja, na osnovu kojih je Savjet za zdravlje BiH izdao Uputstvo za rad bolničkog odjeljenja. Od tog perioda pa sve do danas šetnja Čubrinim gajom je neizostavna terapija svakog pacijenta koji u "Banju Vrućicu" dođe na kardiovaskularnu, ali i druge vrste rehabilitacije, poput fizijatrijsko-reumatološke ili pulmološke.

"Čist vazduh, boravak u prirodi i fizička aktivnost djeluju opuštajuće na ljudski organizam pa se tako smanjuje i pritisak na respiratorni sistem, što nam omogućava da lakše dišemo i udišemo više vazduha, a svjesni smo značaja koji kiseonik ima na naše zdravlje. Zato boravak u prirodi, naročito u predjelima sa čistim vazduhom svakako pomaže i u pulmološkoj rehabilitaciji koju odnedavno provodimo u 'Banji Vrućici'", navodi dr Sanja Glišić, specijalista za plućne bolesti.

UREĐENjE

Inače, nakon što je doktor Čubrilović ukazao na značaj Čubrinog gaja u oporavku pacijenata, u "Banji Vrućici" su pristupili njegovom uređenju.

Danas se zahvaljujući tome u ovom kompleksu mogu pohvaliti uređenim i označenim stazama za šetanje, koje su duge i po nekoliko kilometara. Umjesto nekadašnjih panjeva, postavljene su klupe za odmor i uživanje u tišini i spokoju Čubrinog gaja, a uređen je i izvor pitke vode Gadžinac, koji koriste ne samo gosti, nego i lokalni posjetioci.

Gosti iz Bijeljine Jovo i Zorka Stanišić, koji u "Banji Vrućici" već petu godinu zaredom borave na bazi kardiovaskularne rehabilitacije, kažu da je šetnja Čubrinim gajom neizostavni dio njihove svakodnevice u ovom kompleksu.

Kako dolaze iz pretežno ravničarskog kraja, ističu da su ove staze pravi izazov za njih.

"Šetnja Čubrinim gajom je izvrsna terapija, nama mnogo pomaže u oporavku. Priroda je zaista divna, vazduh čist, staze označene, šuma uređena, te mi možemo uputiti samo pohvale 'Banji Vrućici' i osoblju koje to održava. Kada nam tokom boravka u banji dođu djeca u posjetu, obavezno ih odvedemo do Čubrinog gaja", sa osmijehom kaže Jovo Stanišić.

ODRŽAVANjE

U "Banji Vrućici" ističu da su i te kako svjesni značaja ovog prirodnog, šumskog bogatstva, te se prema njemu odnose veoma odgovorno.

"Zaposleni u Službi za održavanje parkova 'Banje Vrućice' svakodnevno kupe smeće i suvo granje, ljeti kosimo između stabala, a u jesenjem periodu pazimo da staze ne budu pod lišćem.

Tokom čitave godine stara i bolesna stabla se uklanjaju, a sade se nova kako bi se sačuvala svojevrsna flora Čubrinog gaja", pojašnjava Novko Cvijetić, šef Službe za održavanje.

Iz "Banje Vrućice" poručuju da je Čubrinim gajom tokom proteklih sedamdesetak godina prošlo nebrojeno mnogo pacijenata i da je ovaj lokalitet dao ogroman doprinos u njihovoj rehabilitaciji.

Zašto je Čubrin gaj neodvojiv od "Banje Vrućice"

- Gosti "Banje Vrućice" ističu da je šetnja tom lokacijom neizostavan dio njihove svakodnevice pri boravku u teslićkom ZTC-u.

- Čubrinim gajom tokom proteklih decenija prošlo je nebrojeno mnogo pacijenata, što im je pomoglo u njihovoj rehabilitaciji.

- Teren Čubrinog gaja idealan je za kardiovaskularnu rehabilitaciju, koja ne bi imala smisla bez fizičke aktivnosti na otvorenom.

- Nakon što su stručnjaci ukazali na značaj ovog gaja u oporavku pacijenata, u "Banji Vrućici" su pristupili njegovom uređenju.

- Na toj lokaciji danas se prostiru uređene i označene staze za šetanje, koje su duge i po nekoliko kilometara.

- Umjesto nekadašnjih panjeva, postavljene su klupe za odmor i uživanje, a uređen je i izvor pitke vode Gadžinac.

- Služba za održavanje parkova "Banje Vrućice" svakodnevno održava Čubrin gaj i brine se o očuvanju ove prirodne oaze.

Izvor: Nezavisne, Glas Srpske

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Teslić danas!

Marketing