Država je u minulom periodu objavila više od 16.000 dokumenata u vezi sa padom nadstrešnice na Željezničkoj stanici Novi Sad i pogibiji 15 ljudi.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sanja Fric, docentkinja na Građevinskom fakultetu, i građevinski inženjer Zoran Đorđević su u emisiji “Oko” na RTS pokušali da objasne šta nam otkriva uvid u 16.000 objavljenih dokumenata, koje su nepravilnosti otkrivene i šta bi mogao da bude uzrok pada nadstrešnice.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nakon što je nadstrešnica pala, u javnosti se pojavila informacija da projektanti nisu imali uvid u originalni projekat arhitekte Imrea Farkaša iz šezdesetih godina prošlog vijeka. Građevinski inženjer Đorđević je objasnio zbog čega je originalni projekat bio bitan za razumevanje strukture nadstrešnice.
– Važno je saznati šta je objekat stvarno podrazumijevao i kako je bio konstruisan. Saznali smo da je nadstrešnica rađena u okviru sistema prednaprezanja – rekao je Đorđević u emisiji “Oko” na RTS.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na pitanje šta je “sistem prednaprezanja”, Đorđević je objasnio da je nadstrešnica suštinski stajala na 18 zatega koje su se sastojale od po šest žica koje su bile obešene na krov, prenosi Blic.
Šta su zatege i kako su izgledale prije i poslije pada
Blic je još 26. novembra prošle godine pisao o ovim zategama u veoma čitanom tekstu pod naslovom “ŠTA JE SRUŠILO NADSTREŠNICU? Tužilaštvo tvrdi da je ovaj sled događaja izazvao krah konstrukcije i smrt 15 ljudi”.
Da bismo shvatili o čemu se radi, potrebno je da pogledamo dvije fotografije nadstrešnice: prije i poslije pada. Ovo je fotografija nadstrešnice prije pada:
Na slici vidimo kako nadstrešnicu o krovnoj konstrukciji – karakterističnog testerastog oblika – drže pomenute zatege – to su na slici duguljasti crni objekti koji spajaju krov sa nadstrešnicom. Unutar zatega su se nalazile sajle, odnosno žice o kojima govori inženjer Đorđević, koje su držale težinu nadstrešnice okačenu o krovnoj konstrukciji.
Pogledajmo sada fotografiju nadstrešnice poslije pada:
Na lijevoj strani ove slike opet vidimo pomenute zatege, duguljaste crne objekte koji su spajali krov sa nadstrešnicom. Silina pada nadstrešnice ih je bukvalno iščupala iz krovne konstrukcije i oborila na tlo.
“Neodržavanje konstrukcije tokom 60 godina je ključni faktor za ovu nesreću”
Inženjer Đorđević je na RTS rekao da sistem zatega “umije da bude jako interesantan jer zahtjeva malo prostora, ali ume i da bude vrlo osjetljiv na koroziju”.
– Postojao je mali, nevidljiv dio konstrukcije koji je godinama bio izložen koroziji, bez adekvatnog održavanja. Taj dio je na kraju postao kritično osjetljiv – rekao je Đorđević.
Na pitanje o konkretnoj odgovornosti, te da li za sve uopšte može biti kriv mrtav čovjek (arhitekta Farkaš), ili je kriv neko ko nije primijetio koroziju tokom rekonstrukcije, Đorđević je najprije podsjetio na standarde iz vremena kada je projekat nastajao, te da je tada, nažalost, bilo i normalno da se prihvate određeni rizici.
– Međutim, neodržavanje konstrukcije tokom 60 godina je ključni faktor za ovu nesreću. (…) Tokom rekonstrukcije, po meni, bilo je neodgovorno ne provjeriti stanje 60 godina stare konstrukcije – rekao je Đorđević.
Đorđević je zatim upitan o javnim tvrdnjama profesora Maldinija da su žice koje su bile nosivi dio zatega presječene brusilicom.
– Maldini je izuzetan arhitekt, ali mi trenutno pričamo o nečemu što je generalno van domena arhitektonske struke. Šta je isiječeno? Vi ste na krovu sa gornje strane imali žice koje su virile iz one takozvane kotve, mjesta gdje su se zaista nosive žice držale. I one su virile kao “brkovi” viška. U trenutku završetka objekta, pre 60 godina, one su povijene i prekrivene. Ljudi su jednostavno sklonili viškove brkova, čeličnih brkova, da im ne smetaju, i izvukli kotvu – rekao je Đorđević.
“Vrlo sam skeptičan da je konkretna nesreća posljedica korupcije”
Upitan o mogućoj korupciji i zašto se dešava da se cijena iz ugovora poveća u odnosu na inicijalno dogovorenu cijenu, Đorđević je najpre rekao da nije ulazio u to, jer mu to nije bio fokus u ovom slučaju za sada.
– Ali, uobičajeno je u projektu rekonstrukcije 60 godina starog objekta da vam iskrsnu stvari koje nisu u projektu. Mora da se obije stari malter, što nije bilo predviđeno, moraju kanalizacione cijevi da se zamijene svuda, i to je uobičajeno. Ja ne mogu da vam kažem da li je razlika u cijeni opravdana ili ne, to zahtjeva mnogo ozbiljniju analizu nego što sam ja imao vremena i prilike da radim. Nije neuobičajeno da se promijeni cijena, ne znam koliko se to desilo, ali sam vrlo skeptičan da je konkretna nesreća posljedica korupcije. Što ne kažem da je bilo, ili da nije. Nije nadstrešnica pala zbog toga što je nekom plaćeno da se radovi loše izvedu. To sam prilično siguran da nije. Da li je negdje drugde, u nekim drugim stvarima bilo korupcije, zaista ne znam i nemam načina da to jednostavno utvrdim – rekao je Đorđević.
Fric: Dosta toga objavljeno, ali postoje stvari koje nam nisu dovoljno jasne
Sanja Fric, docentkinja na Građevinskom fakultetu, izjavila je za RTS da “možemo reći da je dosta toga objavljeno”, ali da “postoje stvari koje nam nisu dovoljno jasne”.
– Neposredno nakon tragedije, naš fakultet se stavio na raspolaganje državnim organima, institucijama i tužilaštvu kako bi pomogao u određivanju uzroka nesreće – rekla je Fric.
Fakultet je, odgovarajući na zahtjeve studenata, izdao nekoliko saopštenja. U prvom, 19. decembra, identifikovali su dokumenta koja nedostaju, a do 30. decembra ta dokumenta su dopunjavana.
Ipak, Fric tvrdi da postoje informacije koje i dalje ostaju nejasne ili nepotpune i da, na primer, broj angažovanih podizvođača i dalje nije konačno utvrđen. Dokumentacija navodi 68 saglasnosti za podizvođače, dok tabela pokazuje 132 podizvođača i dobavljača.
– Ovdje je važno napomenuti da su svi predmeti jedne građevinske dozvole: željeznička pruga, stanične zgrade, i druga službena mjesta, što objašnjava veliki broj angažovanih – rekla je Fric.
Nedavno objavljeni dokumenti uključuju i dio ugovora sa Kinezima, koji su glavni izvođači. Ovi ugovori, koji više nisu tajna, pokazuju da i investitor i finansijer treba da daju saglasnosti na sve podizvođače.
– Kinezi su dužni kao glavni izvođač da javne postupke za izbor podizvođača vrše transparentno, uz omogućavanje konkurentnosti i, na neki način, javnog poziva. Naravno, ne putem javne nabavke, to nam je jasno, ali na neki način putem javnog poziva. Mi sada u ovoj posljednjoj iteraciji imamo informaciju da to nije rađeno u skladu sa odredbama komercijalnog ugovora – rekla je Fric.
Šta otkrivaju građevinski dnevnici
Fric je naglasila važnost uvida u građevinske dnevnike koji su sada objavljeni. Ovi dnevnici sadrže ključne podatke o vremenskom zapisu radova, primjedbama nadzora na izvođenje radova, te eventualnim izmenama u odnosu na projektnu dokumentaciju. Fric je istakla da je ovakva dokumentacija neophodna da bi se izvršilo veštačenje i uporedilo s mesečnim i nedeljnim izveštajima nadzora, što je ozbiljan proces.
Posebno je naglasila važnost jasnog definisanja projektnog zadatka od strane investitora, koji treba da precizira da li se planira rekonstrukcija, sanacija ili adaptacija. Investitor je trebao jasno navesti plan za rekonstrukciju nadstrešnice kako bi projektanti imali sve potrebne ulazne podatke.
Prema Fric, ovo nije bilo urađeno u idejnom projektu. Rekla je da u početnoj fazi projekta nije bilo planirano da se nadstrešnica rekonstruiše, niti su predviđene mere za detaljnu ocenu stanja konstrukcije koje uključuju destruktivne metode poput vađenja uzoraka za analizu.
Građevinski inženjer Zoran Đorđević naglasio je da ni izvođač ni nadzor nisu imali suštinske primijedbe na projektnu dokumentaciju u koju su imali uvid, osim onih detalja koji se javljaju tokom građenja.
Istakao je važnost da prvobitni investitori, željeznice i relevantno ministarstvo obave sagledavanje stanja konstrukcije, što je zakonska obaveza prema pravilnicima. U ovom slučaju, desila se loša situacija gde su brojni potpisnici sa odgovarajućim licencama potvrdili da je sve u redu bez suštinske provere stanja konstrukcije.
Gradilište se nije smjelo pustiti u upotrebu
U emisiji je istaknuto i da se, formalno-pravno, gradilište nije smjelo pustiti u upotrebu prije nego što su radovi prijavljeni. Radovi na nadstrešnici prijavljeni su tek 16. oktobra 2024. godine, dok su inspekcije stigle 1. novembra. To znači da smo pre tog datuma imali praktično nelegalno gradilište – rekla je Fric.
Istaknuto je i da dokumentacija pokazuje da nadstrešnica nije pregledana ili održavana prethodnih 60 godina.
– Korisnik ili vlasnik objekta je imao obavezu prema pravilima da pregleda i održava objekat redovno – rekla je Fric.
Fric je istakla da bi nadstrešnica možda svakako pala, ali da bi situacija bila drugačija da su ispoštovane sve zakonske procedure, uključujući tehnički pregled objekta, pregled atestne dokumentacije i uredno vođenje gradilišne dokumentacije.
U tom slučaju, komisija za tehnički pregled bi potvrdila da je objekat podoban za upotrebu. Međutim, nadstrešnica je pala na gradilištu koje nije prošlo tehnički pregled. Radovi su prijavljeni tek 16. oktobra, što nije usklađeno sa zapisnikom o puštanju objekta u probni rad iz aprila.
“Za potpuno razumijevanje odgovornosti potrebna multidisciplinarna analiza”
Sanja Fric je naglasila da je za potpuno razumijevanje odgovornosti potrebna multidisciplinarna analiza koja uključuje finansijske i pravne aspekte, pored građevinskih. Ukazala je na značaj formiranja radnog tijela sa ekspertima iz različitih oblasti koje je najavio rektor.
Fric je skrenula pažnju na činjenicu da je tužilaštvo pokrenulo finansijsku istragu, ali je ukazala na nesklad u broju dokumenata koje je tužilaštvo imalo na raspolaganju i onih dostupnih nadležnim organima.
– Tužilaštvo je 30. decembra saopštilo da nema više dokumenata, ali su nakon saopštenja fakulteta izbacili dodatne iteracije – dodala je Fric.
Na kraju, Fric je pojasnila da se vještaci nisu bavili finansijskim djelom, već isključivo građevinskim, te da zbog obaveze poštovanja službene tajne ne mogu komentarisati javno dostupne informacije.
– Vještaci su imali zahtjevan zadatak, ali su se isključivo fokusirali na građevinski dio vještačenja, što nije obuhvatilo pravne interpretacije – zaključila je Fric.
Na kome je odgovornost?
Fric je istakla da odgovornost za pad nadstrešnice leži kako na stručnjacima, tako i na donosiocima zakona i pravilnika.
Struka je odgovorna za propuste u lancu projektovanja i izvođenja radova, dok zakonodavci snose odgovornost za zakone koji su omogućili izvođenje radova bez tehničke kontrole i puštanje javnih objekata u upotrebu bez tehničkog pregleda.
Inženjer Đorđević predlaže, u cilju sprječavanja sličnih tragedija, uvođenje funkcije šefa gradnje, odgovornog za celokupni projekat, kao i formiranje velikih komisija za analize nesreća koje bi se fokusirale na poboljšanje korporativne kulture i menadžerskog pristupa.
