Srpska pravoslavna crkva i vjernici slave Uspenje presvete Bogorodice, jedan od najvećih hrišćanskih praznika. U narodu poznat kao Velika Gospojina, praznik se smatra praznikom majki i djece, a za njega se vezuju brojni običaji i vjerovanja.
Praznik je uspomena na smrt Bogorodice. Prema jevanđeljima, to je dan kada se uznijela na nebo i “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kao što joj je nekada arhangel Gavrilo saopštio da će roditi Sina Božjeg, tako ju je sada obavijestio da će se na ovaj dan upokojiti. Vaznela se na nebo i “predala svoj duh u ruke Spasitelja”.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Predanje kaže da je Bogorodica živjela 60, prema nekim izvorima i 72 godine. Nadživjela je svog Sina, nastavila Njegovu misiju i bila svedok mnogih događaja.
Prema predanju, Bogorodica je do kraja života živjela u Jerusalimu, okružena apostolima i prvom hrišćanskom zajednicom.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Praznovanje Uspenja Bogorodice ustanovljeno je 528. godine, po želji cara Mavrikija, koji je na taj dan pobijedio Persijance. Od tog datuma svi hrišćani slave ovaj dan.
U Grčkoj i Rumuniji ovo je i državni praznik. Vjernici masovno posjećuju čudotvorne ikone Bogorodice. Posebno je svečano u Jerusalimu, gde se obavlja obred simbolične sahrane Bogorodice.
Običaji i vjerovanja
Prazniku prethodi dvonedjeljni post, pa se vjernici na Veliku Gospojinu pričešćuju. Ovaj dan se u narodu smatra praznikom žena i majki.
Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, vezuju se brojni običaji i verovanja. Ne obavljaju se kućni poslovi – ne pere se veš, ne sređuje dom, ne šije i ne veze, niti se uzima igla u ruke.
Vrijeme između Velike i Male Gospojine, koja se obilježava 21. septembra, naziva se “međudnevnica”.
Vjeruje se da je taj period najbolji za branje plodova i ljekovitog bilja, jer tada imaju posebna svojstva. Bere se kičica iz familije lincura, ricinus, hajdučka trava, papričica, ugaslica i konjski bosiljak. Žene beru i borovnice, vjerujući da će bilje i plodovi donijeti zdravlje i blagostanje njihovim porodicama.
Posebno mjesto ima bosiljak, koji se smatra božanskom biljkom. Na Veliku Gospojinu žene ga dodaju u jela, vjerujući da će zaštititi ukućane od zla i prizvati blagoslov Presvete Bogorodice.
Za Veliku Gospojinu vezano je i verovanje da umivanje na izvorima ljekovite vode može doneti isceljenje, pa bolesnici odlaze na takva mjesta, piše RTS.
