PODGORICA – Državljanin Srbije Goran Tirnanić, sa prebivalištem u Beču, kažnjen je sa 1.200 evra jer je tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, kod Cetinja, pokazivao tri prsta, čime je uvrijedio okupljene građane.
U presudi sudije Suda za prekršaje u Podgorici navodi se da je Tirnanić kriv zato što je 17. maja vrijeđao građane na osnovu nacionalne pripadnosti, tako što je stao ispred njih i pozirao sa tri podignuta prsta, dok ga je Budvanin Đorđije Cicmil fotografisao, prenose podgorički mediji.
Krivičnu prijavu protiv Tirnanića i Cicmila podnijeli su predstavnici Centra za građanska prava i građani.
Tirnanić je u svoju odbranu rekao da nije imao namjeru nikoga da uvrijedi, kao i da nije bio upoznat sa razlozima protesta.
Saobraćaj u Kruševom ždrijelu su blokirali članovi porodica i prijatelji stradalih u dva masakra na Cetinju.
Savjet EU i Evropski parlament usvojili su privremeni sporazum o primjeni novog digitalnog sistema za registraciju ulaska i izlaska u šengenski prostor državljana zemalja koje nisu članice EU.
Riječ je o privremenom sporazumu o postepenom uvođenju Sistema ulaska i izlaska (EES), objavljeno je na sajtu Savjeta EU.
Sporazum koji je danas postignut je privremen, a Savjet EU i Evropski parlament moraće da ga potvrde, prije nego što ga obe institucije zvanično usvoje.
EES je IT sistem koji će digitalno bilježiti ulaske i izlaske, podatke iz pasoša, otiske prstiju i fotografije lica državljana zemalja koje nisu članice EU, a putuju radi kraćeg boravka u neku od 29 evropskih zemalja.
Ovaj sistem će zamijeniti trenutni sistem ručnog pečatiranja pasoša.
U okviru fazne implementacije, države članice EU će postepeno primjenjivati EES sistem i raditi ka tome da se nakon prvih mjesec dana primjene obavi registracija najmanje 10 odsto graničnih prelaza.
U prvih 60 dana države članice EU mogu da koriste EES sistem bez biometrijskih funkcijama, a nakon tri mjeseca trebalo bi da ga koriste i sa biometrijskim funkcijama na najmanje polovini svojih graničnih prelaza.
Do kraja ovog prelaznog perioda, države članice će nastaviti da ručno pečatiraju putne isprave.
Uredba o uvođenju sistema EES ne određuje datum za početak postepenog uvođenja sistema, jer to zahtjeva posebnu odluku Evropske komisije.
Zakonodavci su se složili da tokom postepenog početka rada EES-a, države članice mogu potpuno ili djelimično obustaviti rad EES-a na određenim graničnim prelazima u izuzetnim okolnostima, a kao primjer se navodi intezitet saobraćaja koji eventualno dovodi do dugog čekanja na graničnim prelazima.
Ministri unutrašnjih poslova EU u martu su odobrili i revidiranu mapu puta za uvođenje takozvane arhitekture interoperabilnosti, međusobno povezanog sistema IT alata koji se koriste za upravljanje granicom i sprovođenje zakona.
Prema mapi puta, koju je usvojio upravni odbor agencije eu-LISA, koja je zadužena za izgradnju IT infrastrukture, postepena primjena EES sistema počeće u oktobru, dok će Evropski sistem putnih informacija i autorizacije (ETIAS) biti pokrenut u posljednjem kvartalu 2026. godine.
Sistem ETIAS zahtijevaće od putnika da dobiju putnu dozvolu za EU, što će koštati sedam evra.
Sistem EES primjenjivaće Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, NJemačka, Grčka, Mađarska, Island, Italija, Letonija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Malta, Holandija, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija, Švedska i Švajcarska, dok će se na Kipru i u Irskoj pasoši i dalje ručno pečatirati.
Odobrenje za putovanje preko sistema ETIAS tražiće sve zemlje koje će primjenjivati i EES sistem, ali i Kipar.
Rusko-ukrajinski pregovori o primirju počeće odmah, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp nakon dvočasovnog telefonskog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Ruski predsjednik rekao je da Moskva ostaje pri stavu da je neophodno zaustaviti borbena dejstva, ali da je potrebno pronaći najefikasnije puteve ka trajnom miru.
Treći telefonski razgovor Vladimira Putina i Donalda Trampa trajao je duže od dva sata, a oba predsjednika su nakon toga saopštili da su zadovoljni njegovim rezultatima. O eventualnom susretu dvojice lidera ništa nije saopšteno, ali je Donald Tramp optimistično najavio pregovore o primirju i okončanju rata.
S druge strane, ruski predsjednik poručio je da je privremeni prekid vatre moguć samo u slučaju postizanja konkretnih i odgovarajućih dogovora.
- Saglasili smo se sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država da će Rusija predložiti i biti spremna da radi sa ukrajinskom stranom na memorandumu o budućem mirovnom sporazumu, koji bi obuhvatio niz pitanja kao što su, na primjer, principi rejšavanja, rokovi za moguće zaključenje mirovnog ugovora i tako dalje, uključujući i mogući prekid vatre na određeno vrijeme u slučaju postizanja odgovarajućih dogovora - rekao je Putin.
Putin je naveo da je njegov razgovor sa Trampom bio "značajan, iskren i veoma koristan" i da se zahvalio Trampu na učešću SAD u nastavku direktnih razgovora između Rusije i Ukrajine.
- Kontakti učesnika rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu obnovljeni su, što daje osnova za vjerovanje da smo u cjelini na dobrom putu. Ruska i ukrajinska strana treba da pokažu maksimalnu želju za mirom i pronađu kompromise koji bi odgovarali svim stranama. Istovremeno, želim da napomenem da je, generalno, stav Rusije jasan. Glavna stvar za nas je da otklonimo osnovne uzroke ove krize - naveo je Putin.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su ton i duh razgovora bili odlični. Rusija želi da obavlja trgovinu velikih razmjera sa Sjedinjenim Državama kada se ovo katastrofalno "krvoproliće"završi, dodao je američki predsednik.
O početku pregovora Tramp je već obavijestio predsjednika Ukrajine, predsjednicu Evropske komisije, predsjednika Francuske i premijerku Italije, sa kojima je razgovarao odmah nakon što je završio telefonski razgovor sa Putinom.
Obraćajući se novinarima u Kijevu nakon dva telefonska razgovora sa predsjednikom Donaldom Trampom, Volodimir Zelenski je rekao da je Trampa pozvao da ne donosi nikakve odluke o Ukrajini bez prethodnog razgovora sa Kijevom.
- Razmatramo organizovanje sastanka lidera Ukrajine, Rusije, SAD, zemalja EU i Velike Britanije kao dio napora da se okonča rat. Nadam se da će sastanak biti održan što je prije moguće. Domaćin bi mogla biti Turska, Vatikan ili Švajcarska - rekao je Zelenski.
Zelenski je naložio je formiranje stalne proširene nacionalne pregovaračke grupe za okončanje rata i uspostavljanje pravog, pouzdanog mira. Naveo je da je održao sastanak o diplomatskom radu na okončanju rata.
Specijalni izaslanik predsjednika SAD za Ukrajinu Kit Kelog je istakao da je u pitanju "sveobuhvatno primirje".
Specijalni izaslanik predsjednika SAD za Ukrajinu Kit Kelog izjavio je da je Vašington sastavio mirovni plan od 22 tačke za rješavanje rusko-ukrajinskog rata i otkrio šta podrazumijeva prva tačka. On je u objavi na mreži "X" istakao da je u pitanju "sveobuhvatno primirje".
Prema njegovim riječima, u Istanbulu je američki državni sekretar Marko Rubio "jasno stavio do znanja" da je riječ o "snažnom mirovnom planu".
"Kao rezultat sastanaka u Londonu, mi (SAD) smo razvili sveobuhvatni plan od 22 tačke koji je osnova za mir. Prva tačka je sveobuhvatno primirje kojim bi odmah bilo zaustavljeno ubijanje", napisao je Kelog.
Susret ruske i ukrajinske delegacije u Istanbulu 15. maja bio je prvi direktni razgovor Moskve i Kijeva nakon pregovora prekinutih 2022, a inicijativu za taj sastanak pokrenuo je ruski predsjednik Vladimir Putin 11. maja.
Putin je predložio da se bez preduslova pokrenu direktni pregovori, koji su prekinuti pre tri godine, i zamolio predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana da bude njihov domaćin. Pregovorima u Istanbulu se pridružila i američka delegacija. Međutim, Putin se nije pojavio u Istanbulu, već je poslao delegaciju, dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski bio u Ankari.
Uvođenje pojačanih graničnih kontrola u Njemačkoj od 7. maja ozbiljno remeti međunarodni autobuski saobraćaj, posebno uoči ljetne sezone.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrindt najavio je strože mjere koje su dio migracione politike kancelara Fridriha Merca (CDU), a među njima je i mogućnost da se tražioci azila odmah odbiju na granici.
Ove promjene izazvale su brojne kritike, prije svega zbog nedostatka koordinacije sa susjednim državama.
Podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju da je samo u prvih sedam dana primjene novih mjera njemačka savezna policija odbila 739 osoba na ulasku u zemlju. Među njima se našla i 32 tražioca azila. Jedan od incidenata zabilježen je 11. maja u Triru, kada su četvorica azilanata vraćena u Luksemburg nakon provjere autobusa.
Autobusi, zajedno s manjim teretnim vozilima, posebno su podložni provjerama. Policija navodi da se tim prevoznim sredstvima često koriste ljudi koji pokušavaju da uđu u Njemačku bez validnih dokumenata. Iako ministar Dobrindt naglašava da odgovornost nije na prevoznicima već na institucijama, učestale kontrole dovode do kašnjenja i stvaraju neprijatnosti putnicima.
Dok vlasti nove kontrole pravdaju borbom protiv ilegalnih migracija, kritičari upozoravaju da se ovakvim potezima ozbiljno remeti normalno funkcionisanje putničkog saobraćaja. Mnogi prevoznici, ali i putnici iz regiona, uključujući i Srbiju, već osjećaju posljedice.
