Dižu li praznici cijene prasića?

Cijena svinja u Republici Srpskoj izuzetno je visoka.

Za tovljenika se trenutno mora izdvojiti iznos od četiri i po marke bez PDV-a, a prase košta oko 12 KM. Ove brojke diktiraju cijene u okruženju, a s obzirom da se bliže Vaskrs i velika slava Đurđevdan zbog čega će i potražnja biti velika, cijene bi i dalje mogle da rastu, kaže uzgajivač svinja Slobodan Petrić. 

"Ponuda je mala, ponuda neće sigurno biti velika, trebaće vremena da se to malo vrati u neku normalu. Tako da, vjerovatno da očekujemo i skok cijena za buduće praznike, ali, evo, znaćemo za desetak dana već“, rekao je uzgajivač svinja iz Magnojevića kod Bijeljine Slobodan Petrić.

Dok se ne obnovi matična proizvodnja, za očekivati je ovakav skok cijena. Situaciju dodatno otežavaju i nova žarišta afričke kuge svinja, piše ATV.

"I sad, da budemo objektivni, za krajnjeg potrošača je u nivou misaone imenice otići i kupiti tovnu svinju ili neće veće količine mesa, ali, evo, nadamo se da ćemo svi zajedno doprinijeti da se ovo tržište, kada je konkretno svinjsko meso, stabilizuje u narednom periodu“, rekao je predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković.

Očekivanja su da će ovakav trend rasta cijena prasadi i tovnih svinja, a u konačnici i svinjskog mesa, potrajati do kraja ove godine. Već početkom naredne godine to bi trebalo da se ustabili, uz uslov da afrička kuga svinja ponovo ne uzme maha. Za sada, novi slučajevi potvrđeni su u Semberiji na farmi sa oko 1.000 svinja, ali i u Milićima i na Vlasenici dok je na Sokocu potvrđeno prisustvo virusa u populaciji divljih svinja.

(GS)

Cijena jagnjadi pada, potražnja nikad gora

BANjALUKA - Cijena jagnjadi posljednjih sedmica kreće se od osam do deset KM po kilogramu žive vage i u blagom je padu, jer je ponuda s dolaskom proljeća povećana, a uzgajivači iz Srpske i FBiH tvrde da potražnja u jeku vjerskih praznika nije ni izbliza kao ranijih godina kada nisu mogli obezbijediti potrebne količine.

Predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza RS Milan Ćirić kaže za “Glas” da su jagnjad od sredine januara do početka aprila prodavali za 11 maraka po kilogramu žive vage, ali da ta cijena sada ne prelazi deset KM.

- Očekivano je da cijena pada kako se primičemo maju, jer se povećava ponuda jagnjadi na tržištu. Ono što nas zabrinjava je potražnja. Uskrs je prošao, ramazanski post danas završava, ali mi te praznike praktično da nismo ni osjetili. Nekada su u ovo doba godine, oko velikih vjerskih praznika, šleperi jagnjadi stizali iz uvoza, a mi sada sopstvenim snagama bez problema podmirujemo tržište - naveo je Ćirić.

Prema njegovim riječima dijaspora je ranijih godina masovno dolazila za Uskrs, ali ove godine to nije bio slučaj.

- Automobila sa stranim tablama na našim ulicama nije bilo previše, što se naravno odrazilo na trgovinu. Potražnja uopšte nije bila onakva kakvu smo očekivali i spremali se. Izgleda da je i na Zapadu kriza pa su naši ljudi, koji tamo rade, odlučili da ne dolaze. Jagnje danas košta 350 KM, to je ljudima skupo, kupovna moć je opala - priča Ćirić koji se nada da će predstojeći prvomajski i vaskršnji praznici popraviti opštu sliku.

Ovčarska proizvodnja, kaže Ćirić, već duže vrijeme ide silaznom putanjom, te navodi da u Srpskoj nema više od 300.000 ovaca iako statistički podaci pokazuju da ih je oko 550.000.

- Proizvodnja je stalno u padu, jer je to posao koji se radi 365 dana u godini. Malo ko je spreman da se žrtvuje i radi toliko, plus što je isplativost nikakva. Za ove dvije godine, otkako je cijena solidna, niko se nije vratio proizvodnji ni krava, ni krmača, ni ovaca. Budućnost proizvodnje ovčarstva zavisi isključivo od podsticaja jer su oni jedini sigurni. Situacija na tržištu se za čas preokrene kako ne treba - žali se Ćirić. 

U FBiH situacija je čini se još gora. Predsjednik Udruženja uzgajivača ovaca i koza FBiH Dževad Kovač ističe za “Glas” da se jagnjad u ovom entitetu prodaju između osam i devet KM po kilogramu žive vage, dok jagnjeće meso u mesnicama košta od 20 do 25 KM.

- Potražnja je daleko od dobre. Za Uskrs nisam prodao nijedno jagnje. Ni uz ramazanski post nije došlo do osjetnog rasta, kupovna moć građana je zaista mala. Prijatelj koji ima pečenjaru za cijeli post nije ispekao nijedno jagnje, a ranije je pekao 50 komada. Situacija nije nimalo optimistična - kazao je Kovač i dodao da nema najava koje ukazuju da će potražnja biti masovnija tokom prvomajskih i vaskršnjih praznika.

Prema njegovim riječima stočarstvo je u FBiH potpuno uništeno, navodeći da je u Travniku bilo 150.000 ovaca, a da sada nema ni 5.000.

- Podsticaji su mali, plus opterećeni ogromnom birokratijom. Da bi dobili podsticaje, ljudi moraju prikupiti 20 potvrda. S druge strane, stočna hrana je izuzetno skupa tako da narod polako diže ruke  - naveo je Kovač.   

Analiza

Milan Ćirić ističe da Udruženje uzgajivača ovaca i koza priprema opširnu analizu o troškovima stočarske proizvodnje.

- Želimo da vidimo koliko novca treba da se uzgoji jedno jagnje, koliko trošimo stočne hrane, sjemena, koliko je učešće ovčarske proizvodnje u PDV-u, koliko gradimo štala i drugih objekata. Smatramo da država ima mnogo više od naše proizvodnje, nego što nam se vrati kroz podsticaje. Plus što od uvoza stoke BiH praktično nema ništa, jer na stare ovce nema prelevmana, a i uvozna jagnjad ukoliko se pokolju u prvih 72 sata, na njih se ne plaća taksa samo PDV - pojasnio je Ćirić.

(GS)

Svakog dana u Sloveniju i Njemačku ode više od 35 radnika iz BiH

SARAJEVO, BANJALUKA - Posao u zemljama Evrope, tačnije Njemačkoj i Sloveniji, tokom protekle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana "trbuhom za kruhom" otišlo je njih više od 35.

Tako je lani radno mjesto u Sloveniji putem pomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 nivou, izdato 400 radnih dozvola.

Za razliku od prošle godine, u 2022. godini broj izdatih dozvola je bio veći za 5.375, odnosno izdato je ukupno njih 18.865.

Kako za "Nezavisne novine" ističu u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, do sada su naviše traženi vozači raznih kategorija, varioci, armirači, zidari, elektroinstalateri, bravari, fasaderi i građevinski radnici.

"Sve osobe koje odlaze na rad u inostranstvo posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH su uredno odjavljene sa biroa nezaposlenih, te imaju prava na rad u navedenim državama kao i domaća radna snaga u tim državama", ističu oni.

Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, ističe za "Nezavisne novine" da se odlazak radnika može smanjiti samo uz ozbiljan set mjera, ali i da jedna ili dvije mjere neće ništa napraviti.

Prema njegovim riječima, broj građana koji su otišli je manji jer su najkvalitetniji već otišli, ali treba razmotriti razloge zbog kojih ljudi odlaze.

"Kada pogledate to, vidite da je jedna od ključnih stvari što ljudi ne vide dugoročno perspektivu u ovoj državi za sebe, za svoje porodice i za svoju djecu. Politička situacija kompletna, loš zdravstveni sistem neuređen, loš obrazovni sistem neuređen, ekonomski loša situacija, male plate, mala primanja. I kada se to sve sabere, ljudi hoće da u perspektivi imaju dobro zdravstvo, da imaju penzije od kojih će moći da žive, da njihova djeca imaju kvalitetno školovanje, da mogu da rade poslove od kojih će sutra moći normalno da žive", kaže on, dodajući da se u proteklim decenijama ne vide poboljšanja, već stagnacija. 

Smailbegović ističe da se mora naći način da se povećaju primanja radnicima kako bi bili manje motivisani za odlazak van Bosne i Hercegovine.

"Tržište je odradilo dobar dio posla, plate su povećane u zadnjih nekoliko godina pod pritiskom tržišta zato što ljudi idu, ali to očito nije dovoljno. Ovdje se mora i država odreći dijela prihoda na račun radnika kroz smanjenje doprinosa i ostalog", objašnjava on.

Ozbiljne mjere se, kako ističe, ne mogu sprovesti bez učešća države i vlade i svi se moraju uključiti u rješavanje problema.

"Mi smo vrlo zainteresovani da budemo konstruktivan dio te priče, jer ostajemo bez radne snage, ali mi sami ne možemo ništa, osim da dižemo plate do određenog nivoa", rekao je on.

Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, istakao je za "Nezavisne novine" da  su migracije radnog stanovništva opšti trend u svijetu.

"Nije to samo dešavanje koje je u Republici Srpskoj ili Bosni i Hercegovini, već imamo u kompletnom svijetu takva dešavanja i to je ono što je neminovnost. Međutim, sigurno da postoje određeni načini da se to smanji i kako da ipak naše ljude zadržimo na našim prostorima. To je tehnološki razvoj privrede, automatizacija proizvodnih procesa, gdje ćemo kroz veću rentabilnost rada dobiti i bolja radna mjesta i više plate na tim radnim mjestima", rekao je Škrebić za "Nezavisne novine".

Dodao je da će to biti jedan od glavnih razloga što će se ljudi i vraćati i ostajati na ovim prostorima.

(NN)

Div iz BiH na koljenima: Gase pogon sa 200 radnika

ZENICA - Kompanija ArcelorMittal, jedan od najvećih i najvažnijih privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini, na rubu je opstanka.

Kompanija je prošle godine ostvarila katastrofalne rezultate a posljednje najave iz firme koje stižu ovih dana nisu nimalo optimistične, piše BiznisInfo.ba.

Prema podacima ovog portala, prihodi kompanije prošle godine iznosili su 732,8 miliona KM, što je dramatičan pad u odnosu na milijardu i 54 miliona KM iz 2022. godine. Prihodi su, dakle, za godinu smanjeni za oko 320 miliona KM ili oko 30 posto, što bi pogodilo svaku kompaniju.

Firma je lani zabilježila neto gubitak od 159 miliona KM. Neto dobit u 2022. godini bila je 41 milion KM, a 2021. godine više od 200 miliona KM. Akumulirani gubici sa krajem 2023. iznose 201 milion KM, što predstavlja smanjenje kapitala kompanije za 45 posto.

Najveći faktori koji su uticali na finansijske performanse kompanije u 2023. bili su da je otprema gotovih proizvoda bila na najnižem nivou u posljednjih 14 godina, zbog manje potražnje od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu; kao i povećanje cijene električne energije za 20 posto, što rezultira dodatnim godišnjim troškovima od četiri miliona KM.

Takođe, prosječne prodajne cijene čelika bile su 22 posto niže u 2023. u odnosu na 2022. a tu je i značajno povećanje (20 miliona KM) troškova plata od 16 posto.

Kompanija je ove sedmice saopštila da pokušava pronaći načine da izađe iz postojeće situacije, s obzirom da se zbog niske cijene čelika na svjetskom tržištu suočavaju s velikim izazovima u poslovanju.

Između ostalog, odlučili su obustaviti proizvodnju koksa, te poručili da je ovo samo jedan od koraka koje u narednom periodu planiraju preduzeti u tom smislu.

"Radimo plan gdje ćemo rasporediti naše zaposlenike sa Koksare koji su jako dobri radnici i bili su s nama jako dugi period. Zaposlenike koji su bili dugi niz godina s nama ne bismo željeli da izgubimo. Prerasporedit ćemo ih u naše druge radne jedinice", najavio je direktor Nikhil Mehta.

Ističe da će pokušati zadržati što više radnika u Zenici, dok će višak radnika pokušati zbrinuti u svom pogonu u Njemačkoj ili nekim drugim evropskim zemljama. Planirano je da na taj način zbrinu oko 15 posto radnika iz tog departmenta. Koksara zapošljava ukupno 200 radnika.

Zenički Mittal upošljava oko 2.200 radnika. Ukupno oko 3.000 radnika zaposleno je u Mittalu u Zenici i Prijedoru, ali postoji još čitav lanac preduzeća i kompanija s kojima sarađuju.

"Mi znamo da jedan radnik u metalskoj industriji na sebe vuče bar još četiri radnika u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Radi se o 10.000 radnika koji rade u lancu koji se zove Arcelor Mittal i ako to pomnožite sa 3-4 člana porodice i to je 40.000 ljudi", rekao je prošle godine Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca ZDK.

Pad Mittala bio bi veliki udarac za cijelu ekonomiju Bosne i Hercegovine.

(NN)

Donesena nova odluka, pogledajte kako ćemo plaćati struju

BANJALUKA – Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske (RERS) donijela je izmjene i dopune tarifnog sistema za prodaju električne energije i korišćenje distributivne mreže kojima se otklanjaju propusti iz tarifnog sistema koji je Ustavni sud RS 28. februara proglasio neustavnim.

Pored toga, RERS je donio odluku o prijevremenom stupanju na snagu novog tarifnog sistema kojom je precizirano da novi tarifni sistem stupa na snagu dan nakon objavljivanja u Službenom glasniku.

Razlog za prijevremeno stupanje na snagu je to što je danas u Službenom glasniku RS objavljena, a time i stupila na snagu, odluka Ustavnog suda RS kojom je proglašena neustavnom odluka RERS-a o tarifnim stavovima od 15. decembra 2022. godine.

Prema tumačenju upućenih, novom odlukom RERS-a o tarifnim stavovima praktično se neće promijeniti ništa kada je u pitanju obračun i cijene električne energije za potrošače.

„Cijena struje će se obračunavati na isti način kao i po dosadašnjem tarifnom sistemu koji je proglašen neustavnim. Pojednostavljeno, RERS je dosadašnjim tarifnim sistemom samo na pogrešan način definisao i svrstao termine „korisnici distributivnog sistem“ i „kupci električne energije“ i Ustavni sud je to ocijenio neustavnim“, objašnjava sagovornik Capitala iz Eeletroprivrede RS.

On dodaje da je sada otklonjen taj propust, ali da se u suštini ništa neće promijeniti i da će potrošači u zavisnosti od količine utrošene struje biti razvrstani u kategorije bijeli (oni koji potroše do 500 kWH), plavi (od 501 do 1500 kWh) i crveni (preko 1.500 kWH).

„Cijena će se i dalje obračunavati u zavisnosti od količine utrošene struje, pa će se po jednoj cijeni obračunavati prvih 500 kWh utrošene struje, po drugoj cijeni sljedećih 1000 kWh, a preostala utrošena električna energija po trećoj cijeni. Novim tarifnim stavovima je to samo preciznije uređeno, a u stvari se, najgrublje rečeno, radilo o igri riječi“, objašnjava sagovornik.

(NN)


O portalu

Teslić danas - Vaš internet portal!

Najposjećeniji internet portal u Tesliću. Šesnaest godina sa Vama. Hvala na povjerenju!

Kontakt e-mail: teslicdanas@gmail.com