Ilustracija
Foto: Agencije | Ilustracija

Srpska pravoslavna crkva i vjernici u subotu, 30. maja, obilježavaju Duhovske zadušnice, u narodu poznate i kao ljetnje zadušnice.

Najvažnije:

  • Srpska pravoslavna crkva i vjernici u subotu, 30. maja, obilježavaju Duhovske ili ljetnje zadušnice.
  • U hramovima se služe Sveta liturgija i parastosi za upokojene.
  • Vjernici tog dana izlaze na groblja, pale svijeće i mole se za pokoj duša preminulih.
  • Sveštenici apeluju da se na groblja ne nose hrana i gozbe, već žito, vino i svijeće.
  • U narodu postoje brojna vjerovanja i običaji vezani za zadušnice.
  • Tog dana u pravoslavnim hramovima služe se Sveta liturgija i parastosi, dok vjernici izlaze na groblja, pale svijeće i mole se za pokoj duša svojih preminulih srodnika.
  • Sveštenici na grobljima služe pojedinačne parastose, uz molitve da Gospod podari milost i vječni mir upokojenima.

Paljenje svijeća i molitva najvažniji

Odlazak na groblje tokom zadušnica u narodu se smatra važnom obavezom porodice i srodnika. Ukoliko neko nije u mogućnosti da ode na groblje, svijeću može da zapali i u crkvi.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Sveštenici ističu da je suština zadušnica molitva za pokojnike, a ne običajno okupljanje uz hranu i piće.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Iako je u narodu dugo postojao običaj da se na groblje nose razna jela, danas se vjernicima savjetuje da umjesto toga ponesu kuvano žito, vino i svijeće, što su i tradicionalni darovi koji se prinose u crkvi.

Urediti grob i donijeti cvijeće

Poželjno je da se pred zadušnice očisti grobno mjesto, ukloni korov i uredi okolina spomenika.


TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA


Mnogi vjernici na groblje donose i svježe cvijeće, kao znak poštovanja i sjećanja na preminule. I kada nije moguće ostaviti cvijeće, važno je da grob bude čist i uredan.

Narodna vjerovanja

U pojedinim krajevima i danas se čuvaju stara narodna vjerovanja vezana za zadušnice.

Tako se u istočnoj Srbiji vjeruje da svijeća upaljena na zadušnice treba da gori do narednih zadušnica, jer će u suprotnom pokojnik „biti u mraku“ tokom cijele godine.

U vranjskom kraju postoji običaj da se za duše umrlih otpija voda iz posebno kupljenog bakarnog kotla.

Takođe, u pojedinim istočnim krajevima na zadušnice se ne radi ništa sa vunom, a makaze se drže zatvorene, kako bi, prema narodnom vjerovanju, i vučje čeljusti ostale zatvorene.

(Glas Srpske)