Zbog naglog porasta vodostaja rijeke Drine i problema sa vodosnabdijevanjem i električnom energijom na području Zvornika, Gradski šta za vanredne situacije na današnjem zasjedanju proglasio je vanrednu situaciju na području Zvornika.

Nažalost tokom noći došlo je do naglog porasta vodostaja rijeke Drine. Јutros smo dobili informacije da je HE "Mali Zvornik" morala da pusti ogromne količine vode zato što je uzvodno došlo do naglog porasta rijeke Drine koji nije bio predviđen. Prema informacijama, trenutni protok vode na HE Bajina Bašta je 2350 kubnih metara u sekundi, tako da očekujemo u poslijepodnevnim časovima u Zvorniku 2500, 2600, a možda i 2700 kubnih u sekundi što je ogroman porast. Nažalost informacije za naredne dane nisu optimistične, jer se očekuje da će doći do dodatnog porasta vodostaja rijeke Drine. Naše službe su na terenu, a šteta je već pričinjena, jer su dva automobila završila pod vodom. Ono što je dobro je da su rijeke Sapna, Hoča i Drinjača u svojim koritima i da one trenutno ne ugrožavaju stanovništvo. Daćemo sve od sebe da spriječimo veliku štetu. Od Foče i Bajine Bašte dolazi jako veliki talas na koji nažalost ne možemo puno uticati – istakao je komandant Gradskog štaba za vanredne situacije Bojan Ivanović.

Pripadnici Službe civilne zaštite i Vatrogasne jedinice Zvornik su već u naseljima Terminal i vikend naselju u Šepku gdje preduzimaju određene aktivnosti, a stanovništvo je obavješteno o potencijalnoj opasnosti. U poslovnoj zoni Јadar pripremaju se vreće s pjeskom, a spremna je i mehanizacija

Gradska uprava Zvornik je u stalnoj komunikaciji sa svim nadležnim preduzećima i službama, te se aktivnosti usmjeravaju prema najugroženijim područjima i domaćinstvima, u skladu sa prioritetima i mogućnostima koje diktiraju vremenski uslovi.

Što se tiče snabdijevanja električnom energijom, dobili smo uvjeravanja da će vrlo brzo doći do normalizacije. Јutros su električnu energiju dobila domaćinstva u Boškovićima, Petkovcima i Šetićima. Šepak, Branjevo i Pilica bi trebali u toku dobiti električnu energij. Problem je Zelinje i dalekovod u Kamenici koji je pod teretom snijega u potpunosti je polomljen. Očekujemo da Zelinje i Drinjača takođe dobiju uredno snabdijevanje električnom energijom, a iz "Elektro- Bijeljine" su nam javili da će probati iz pravca Milića obezbijediti napon. Zbog nestanka električne energije ugroženo je i vodosnabdijevanje, kako u mjestima koja nemaju električnu energiju, tako i u samom gradu, jer se značajan dio gradske zone snabdijeva iz Zelinja. Dijelovima grada koji su bez vode, komunalno preduzeće će putem cisterni dostavljati vodu - poručio je Ivanović.

Gradska uprava će i u narednom periodu pratiti stanje na terenu i blagovremeno informisati javnost o svim važnim informacijama, uz apel građanima za strpljenje i razumijevanje dok se problemi u potpunosti ne otklone.

Iz Službe civilne zaštite apeluju na građane da ukoliko osjete bilo kakvu opasnost i primjete izlivanje rijeka i rječica iz korita, da o tome obavijeste Službu civilne zaštite na broj telefona 056/210-853.

(RTRS)

Danas je Badnji dan - za pravoslavce koji poštuju stari kaledar dan strogog posta, ali i dan porodične radosti.

Siječe se Badnjak, unosi u kuću, a uveče, uz trpezu, okuplja porodica.

Badnji dan nosi posebnu radost, koja se oslikava u molitvama, ali i u brojnim običajima srpske nacije.

Prema drevnoj tradiciji, uoči Badnjeg dana se bdi, ne spava se - pa otud i naziv u srpskom jeziku: badnji, nastalo od bdjeti, što znači dan nespavanja, odnosno bdijenja.

U rano jutro, domaćini kuće sijeku badnjak.

Paljenje Badnjaka

Badnjak se cjeliva, maže medom i postavlja na ognjište. Kada je badnjak na ognjištu, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću – kitili su ga zelenim granama, ljubili, prelivali vinom i posipali žitom.

Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Djeca "džaraju" vatru – raspaljuju je grančicama, izazivajući pregršt varnica i iskri. Pri tome govore: "Koliko iskrica, toliko parica, pilića, košnica…", nabrajajući svu stoku i živinu čije blagostanje priželjkuju.

Negdje se uz badnjak u kuću unosi i pečenica.

Posna trpeza za Badnje veče – pasulj, riba i česnica

Po završetku obreda domaćin okadi cijeli dom i trpezu, zapali sveću, izgovori molitvu, čestita praznik i Badnje veče ukućanima i tek onda sedaju za trpezu.

Na Badnje veče jede se isključivo posna hrana. Na trpezi se nalaze jela poput sveže ili sušene ribe, pasulja prebranca, kiselog kupusa, turšije i posnih pita. Obavezno se služi žito, med, orasi i vino, dok glavni obrok sadrži namirnice koje simbolizuju prosperitet i zajedništvo. Neizostavan dio trpeze je česnica, koja se lomi tokom večere.

Tokom dana, domaćica u sito stavlja sve vrste žitarica, suve šljive, orahe i jabuke, koje se postavljaju u vrhu stola za večeru. Ponegdje se sito stavlja pod sto, a ponegde pored ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik, kao simbol plodnosti i blagostanja.

Bdenje na Badnje veče

Tokom noći pažljivo se pratilo kada će badnjak pregorjeti. Nekada su svi ukućani ostali budni dok badnjak u potpunosti ne pregori, dok je kasnije samo jedan muškarac ostajao da bdi.

Prema običaju, svako ko se tokom godine sa nekim posvađao, na Badnji dan treba da se pomiri sa tom osobom.

Simbolika Badnjaka i slame

Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri donijeli, a pravedni Јosif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. On takođe nagovještava drvo Krsta Hristovog.

Druga simbolika Badnjaka ogleda se u tome što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vjernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje, čiji je kip bio deljan od drveta.

Smisao Badnjaka je i u tome što se ukućani oko njega zagrevaju ljubavlju, iskrenošću i slogom. Svetlost badnjaka razgone mrak neznanja i praznovjerja, a ukućani se obasipaju radošću, milošću, zdravljem i obiljem.

(RTRS)

Mljekari u osam opština i gradova širom Republike Srpske danas, 5. januara, mirnom vožnjom traktorima iskazali su svoje nezadovoljstvo i ukazali na teško stanje u poljoprivrednoj proizvodnji, ali i proizvodnji mlijeka.

Oni su naveli da je od 1. januara ove godine najveći otkupljivač u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini smanjio otkupne količine za najmanje 10 odsto, a otkupne cijene za 0,05 KM. “I druge mljekare po BiH smanjuju cijenu, isključuju proizvođače iz otkupa”, navode oni i dodaju da su otkupne cijene u Srpskoj i BiH već više od godinu dana među najnižim u Evropi.

Mljekari ističu da oni investiraju ogromna sredstva, plaćaju PDV, radnike, da kupuju mašino, gorivo, hranu za stoku…

Oni su poslali i poruku sa protesta, a ona je – “Stop uništavanju sela”.

– Riječ je o velikom broju problema sa kojima se naše selo suočava. Od stalnih nestanaka struje, loših puteva, nedostatka osnovne infrastrukture. Čim zagrmi, nema struje… Pa sramota. A elektroprivrede, elektrane pretrpane radnicima. Pogledajte u koliko sela nema vode ljeti. Kako napojiti stoku?  Pa i naša djeca trebaju trotoar kada idu u školu. Nije nam jasno ko su ti inženjeri koju projektuju puteve kroz sela, pa napravi osam metara širine asfalta za auta, ne može metar za pješake? Koji je ovo vijek? Ko je njima diplomu dao? – pitaju se mljekari koji su izašli na ulice u Prnjavoru, Bijeljini, Pelagićevu, Derventi, Gradiški, Prijedoru, Kozarskoj Dubici i Novom Gradu.

Oni su ukazali i na probleme u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, te dodali da ministarka Anđelka Kuzmanović ima razumijevanja.

– Premija za mlijeko u Republici Srpskoj je već duži niz godina najniža u regionu i iznosi 0,28 KM, u Srbiji 0,33 u FBiH 0,42. Dodatno ove godine su nam umanjili broj grla sa nekih 32.000 na 25.000, zato što su premiju po grlu, u suštini plaćali po teletu. A višak para okrenuli drugu stranu. A rekli su da će sve biti isplaćeno mljekarima. Na žalost, nakon nekoliko godina razlika u premijama, to nas je dovelo da stagnacije, gubitka tržišta i generalno zaostajanja u odnosu na glavne konkurente – ističu mljekari.

Oni navode i da Savjet ministara BiH radi samo za uvoznike.

– Bili smo svjedoci nedavno da su otvorene kvote za uvoznike zamrznutog mesa, koje je kao trebalo ići samo za preradu, a evo prema informacijama iz medija ide i na police marketa… Znači samo udari po našem. A kada treba zaštiti domaću proizvodnju, kada treba uvesti prelevmane, zbog prekomjernog uvoza, zbog dampiških cijena uvoznih proizvoda… nema ih nigdje?- navode oni.

Oni ističu da je dosta ignorisanja i da je vrijeme za razgovor.

– U zadnjih pet mjeseci Ministarstvu poljoprivrede obratili smo se sa tri ozbiljna dopisa sa setom mjera za unapređenje stanja u poljoprivredi i mljekarstvu. Nula bodova. Slično je i sa nivoom BiH. Ni tamo glasa ni bilo čega. Kao da su to privatne institucije. A nama trebaju strukturne promjene. Trebaju nam dugoročna rješenja. Dosta nam je ‘mejk ap’ izjava, poluproizvoda, polukadrova. Nekada su imali ad hok rješenja, više ni to -ističu mljekari.

(Srpskainfo, FOTO: UDRUŽENJE POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA - MLJEKARA REPUBLIKE SRPSKE/FACEBOOK/SCRENSHOT)

Napravljen je važan iskorak za zaposlene u lokalnoj samoupravi. Potpisan je Posebni kolektivni ugovor za jedinice lokalne samouprave, kojim se po prvi put na jedinstven način uređuju prava radnika u svih 64 opštine i grada širom Srpske.

Ovim sporazumom obuhvaćeno je više od 10.000 zaposlenih u lokalnim administracijama, uključujući službenike i namještenike, a njegov cilj je da se stane u kraj različitim tumačenjima radnih prava od opštine do opštine i uspostavi jasan, ujednačen sistem koji važi za sve.

Ugovor su potpisali predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić, predsjednik Sindikata lokalne samouprave, uprave i javnih službi RS Branko Zelenović i ministarka uprave i lokalne samouprave Senka Jujić, čime je, nakon višemjesečnih i zahtjevnih pregovora, postignut dogovor između sindikata, predstavnika lokalnih zajednica i Vlade RS.

Prema ocjeni sindikalnih predstavnika, novi kolektivni ugovor donosi veću pravnu sigurnost zaposlenima, jasnije definisana prava i obaveze, kao i uređeniji sistem plata i naknada. U njemu su precizno definisani elementi poput osnovice za obračun plate, uvećanja po osnovu minulog rada, naknada za prevoz i topli obrok, prekovremeni rad, kao i dodaci za posebne uslove rada i povećanu odgovornost.

Predsjednik Sindikata uprave Republike Srpske Božo Marić istakao je da je zaključivanje ovog ugovora rezultat dugih i zahtjevnih pregovora, ali i primjer da socijalni dijalog može donijeti konkretne rezultate za radnike.

-Ovim Posebnim kolektivnim ugovorom po prvi put sistemski i jedinstveno uređujemo radno-pravni status više od 10.000 zaposlenih u lokalnoj samoupravi. To znači da više neće biti proizvoljnog tumačenja prava u pojedinim opštinama i gradovima, već jasno definisanih obaveza poslodavaca i standarda koji se moraju poštovati u svim lokalnim zajednicama. Uspjeli smo da zaštitimo ključna stečena prava, da unaprijedimo pojedine institute, posebno u dijelu zarada i naknada, i da stvorimo osnov za dalja poboljšanja kroz buduće pregovore – naglasio je Marić.

Predstavnici lokalnih zajednica istakli su da je zaključivanje ovog ugovora značajan korak ka ujednačavanju uslova rada u svim opštinama i gradovima, budući da su do sada postojale velike razlike u regulisanju prava zaposlenih na nivou pojedinih JLS. Novi pravni okvir, kako je naglašeno, trebalo bi da obezbijedi veću predvidivost troškova rada za lokalne budžete, uz istovremeno poštovanje minimalnih standarda radničkih prava.

Ministarka Senka Jujić ocijenila je da potpisivanje posebnog kolektivnog ugovora predstavlja važan iskorak u jačanju sistema lokalne samouprave i profesionalizaciji javne uprave na lokalnom nivou, naglasivši da Vlada Republike Srpske podržava uređivanje položaja radnika u javnom sektoru kroz socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.

Očekuje se da će Posebni kolektivni ugovor stupiti na snagu nakon objavljivanja u „Službenom glasniku Republike Srpske“, a sindikati i resorno ministarstvo najavili su da će u narednom periodu raditi na informisanju zaposlenih i dosljednoj primjeni ugovorenih rješenja u svim obuhvaćenim lokalnim zajednicama.

(Srpskainfo, FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA)