Realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Republici Srpskoj u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isti period prethodne je iznosio 2,1 odsto, pokazuju podaci Zavoda za statistiku Republike Srpske.
Posmatrano po područjima klasifikacije djelatnosti grupisanim na nivo A10, u prvom tromjesečju 2026. godine značajan realni rast bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima trgovina na veliko i trgovina na malo, opravka motornih vozila, motocikala, saobraćaj i skladištenje, djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i posluživanja hrane, hotelijerstvo i ugostiteljstvo za 6,1%, navodi se u podacima Zavoda za statistiku RS.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sektori sa najvećim rastom i padom
Rast
Trgovina na veliko i malo
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Saobraćaj i skladištenje
Hotelijerstvo i ugostiteljstvo
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Finansijske djelatnosti i osiguranje
Informacije i komunikacije
Pad
Vađenje rude i kamena
Prerađivačka industrija
Proizvodnja električne energije
Snabdijevanje gasom i parom
Upravljanje otpadom i sanacija životne sredine
Vađenje rude i proizvodnja i snabdijevanje struje u padu
Dodaje se da su finansijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja imale rast za 4,6 odsto u odnosu na tri mjeseca prethodne godine.
– Informacije i komunikacije su imale rast od 4,3%. Realni pad bruto dodate vrijednosti zabilježen je u područjima vađenje ruda i kamena, prerađivačka industrija, proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija, snabdijevanje vodom, kanalizacija, upravljanje otpadom i djelatnosti sanacije (remedijacije) životne sredine za 5,0%, a od toga u prerađivačkoj industriji za 4,3% – stoji u ovim podacima.
Dobra vijest što je ostvaren rast
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za Nezavisne da je svakako dobra vijest što je ostvaren rast realnog BDP, u ne baš stimulativnom međunarodnom okruženju.
– Ipak, struktura kretanja dodane vrijednosti po sektorima može biti razlog za zabrinutost. Naime, statistike pokazuju da je zabilježen pad u sektorima proizvodnje električne energije kao i rudarstvu, dok je ista tendencija registrovana u prerađivačkoj industriji kao srcu industrijske proizvodnje. Pad u sektoru rudarstva i proizvodnji električne energije je međusobno povezan imajući u vidu da je manja eksploatacija uglja rezultirala manjom proizvodnjom u termoelektranama – objašnjava Mlinarević.
Mlinarević: Poželjno da se industrijski sektor oporavi
Prema njegovim riječima, pad prerađivačke industrije je refleksija pada tražnje na tržištu EU za našim izvoznim proizvodima.
– Rast je ostvaren u uslužnim djelatnostima i sektoru trgovine gdje je očigledan rast cijena bio iznad prosječne inflacije, što se odrazilo i na realni rast ovih sektora. Dugoročno će ovi sektori zavisiti od dinamike potrošnje, a ona od kretanja zarada i trenda zaduživanja. Sa stanovišta stabilnosti je poželjno da se industrijski sektor oporavi jer je on generator nove vrijednosti i održivog rasta – naglasio je Mlinarević.
