SARAJEVO - Opšti izbori zvanično su zakazani za 4. oktobar nakon što je svih sedam članova Centralne izborne komisije (CIK) glasalo za tu odluku, ali jednoglasnu podršku nije dobio pravilnik za sprovođenje izbora zbog sumnji da pojedina rješenja vode ka centralizaciji procesa, a sve pod plaštom priče o uvođenju reda na biralištima.
KLjUČNE INFORMACIJE
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
- Opšti izbori u BiH zvanično su zakazani za 4. oktobar 2026. godine.
- Odluku o raspisivanju izbora jednoglasno je usvojilo svih sedam članova CIK-a.
- Na Centralnom biračkom spisku nalazi se 3.414.364 birača.
- Biće birani predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske, članovi Predsjedništva BiH i parlamenti na svim nivoima vlasti.
- Pravilnik o sprovođenju izbora nije dobio jednoglasnu podršku.
- Članovi CIK-a Vlado Rogić i Ahmet Šantić upozorili su da pojedina rješenja vode ka centralizaciji izbornog procesa i mijenjanju zakona podzakonskim aktima.
- CIK brani nova rješenja tvrdnjom da su neophodna zbog digitalizacije i skeniranja glasačkih listića.
- Na svim biralištima biće uvedeni biometrijski uređaji za provjeru identiteta birača i skeneri za listiće.
- I pored elektronske obrade, ostaje i ručno brojanje glasova.
- Glasački listići biće redizajnirani, a birači će glasati popunjavanjem kruga umjesto stavljanja „iksa“ u kvadratić.
Otvoren deseti izborni ciklus
Usvajanjem odluke o raspisivanju opštih izbora zvanično je otvoren deseti po redu lov na ključne pozicije na nivou BiH, Republike Srpske i FBiH. Na taj način je omogućeno biračima da u oktobru biraju predsjednika kao i dva potpredsjednika Republike Srpske i nove sazive Predsjedništva BiH te parlamenata na zajedničkom, republičkom, federalnom i kantonalnom nivou.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na sjednici koja je održana u četvrtak usvojena je i Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska sa stanjem na dan 6. maj, u 24 časa, prema kojoj na toj listi ima 3.414.364 birača.
Jednoglasno je podržano i predloženo Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti kojima je propisano vrijeme koje politički subjekti imaju na raspolaganju, prvo za ovjeru da bi učestvovali na izborima, a potom i za predaju kandidatskih listi te predizbornu kampanju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Spor oko pravilnika i nadležnosti
S druge strane, predloženi Pravilnik o sprovođenju opštih izbora 2026. nije usvojen jednoglasno, jer ga nisu podržali članovi Vlado Rogić i Ahmet Šantić.
Rogić je pojasnio da neće glasati za taj akt, jer smatra da pojedina rješenja mijenjaju i Izborni zakon BiH. On je, naime, ukazao na dio koji se odnosi na situacije pokušaja glasanja u ime druge osobe i prijedloga da, u tom slučaju, bude prekinuto glasanje i pozvana policija, navodeći da je operativno postupanje policije već određeno zakonom. Uz to, stavio je primjedbu i na odredbu kojom je regulisan postupak brojanja glasova.
Vezane vijesti
Nema više „iksa“: Ovako će građani glasati na izborima 2026.
- Podzakonskim aktom mijenjamo zakon i vršimo centralizaciju izbornog procesa. To je neprimjereno – rekao je Rogić
Njegove stavove je podržao i Šantić.
- Vidjećemo šta će se pokazati, ali za ovim nema potrebe. Gomilamo procese u CIK-u. Uz nove tehnologije, uvodimo novi proces koji nije ni potreban niti usklađen sa zakonom - rekao je Šantić dok su drugi članovi koji su se javili za riječ tvrdili da se poseže za ovim rješenjima zbog digitalitacije samog izbornog procesa i skeniranja listića.
Digitalizacija i dodatna kontrola
Uz to, Željko Bakalar je, podržavajući prijedlog, rekao da se njima uvodi i dodatna kontrola, jača nadzor i izborni integritet.
- Lakše je za lokalne komisije, teže za CIK. Imamo kontrolu, od skeniranja do ručnog brojanja – poručila je Irena Hadžiabdić.
Na sjednici je jednoglasno podržan i prijedlog Odluke o izgledu, sadržaju, svojstvima i karakteristikama glasačkog listića za sve nivoe neposrednih izbora na opštim izborima 2026.
Članovi CIK-a su na konferenciji za medije nakon sjednice govorili o, između ostalog, glasačkom listiću i načinu na koji bi ove godine trebalo da bude popunjavan kako bi bio važeći u procesu brojanja glasova.
- Novitet će biti izgled i sadržaj glasačkog listića, i sam način glasanja, a što je prilagođeno skeniranju - rekao je predsjednik CIK-a Jovan Kalaba.
Potvrđeno je da će na svim biralištima biti biometrijski aparati kojim će, uz lični dokument, biti provjeravan identitet birača te skeneri koji bi trebalo da ubrzaju put do objave konačnih rezultata.
- Ipak, zadržava se i proces ručnog brojanja glasova. Nakon elektronskog evidentiranja, odbori će pristupiti ručnom prebrojavanju i rezultate unositi u obrasce koji će se dostavljati lokalnim, opštinskim i gradskim izbornim komisijama – kazala je Irena Hadžiabdić, uz opasku da će birači, po pravilu, na ovim izborima glasati tako što će popunjavati prazninu unutar kruga na listiću, a ne kao do sada unositi "iks" u kvadratić.
Prvi poslijeratni opšti izbori su održani u septembru 1996, a nakon toga su sprovođeni svake druge godine do 2002. Poslije te godine je ustanovljena praksa da se održavaju svake četvrte godine.
Birači biraju
- Predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske
i nove sazive:
- Predsjedništva BiH
- Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH
- Predstavničkog doma Parlamenta FBiH
- Narodne skupštine Republike Srpske
- Skupština kantona u FBiH
Izborni rokovi
- 22. maj
- rok za prijave za učešće na izborima
- 6. jul
- rok za podnošenje kandidatskih listi
- 20. avgust
- zaključivanje Centralnog biračkog spiska
- 4. septembar
- početak izborne kampanje
- 4. oktobar
- Izborni dan
- 20. novembar
- krajnji rok za objavu potvrdu rezultata
Dijaspora
Iz CIK-a su pojasnili da svaki punoljetni državljanin BiH, vađenjem lične karte, biva upisan u Centralni birački spisak.
- Državljani BiH koji su u inostranstvu, ako se žele prijaviti za glasanje iz inostranstva, treba da podnesu prijavu za glasanje izvan BiH do 21. jula na zvaničnoj internet-stranici CIK-a putem portala "e-Izbori", na kojem je dostupno korisničko uputstvo – saopšteno je iz CIK-a u četvrtak.
