SARAJEVO – Balkan se ponovo našao pod bezbjednosnom lupom Vašingtona, ali je ministarska konferencija o borbi protiv politički motivisanog terorizma, koju je organizovao američki državni sekretar Marko Rubio, umjesto jedinstvene poruke o borbi protiv ekstremizma otvorila novi politički sukob u BiH.

Dok je Rubio upozoravao na opasnost od političkog nasilja, radikalnih ideologija i mreža koje pokušavaju da ugroze demokratske institucije, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković je, prema ocjenama zvaničnika iz Republike Srpske, nastup u Vašingtonu iskoristio kako bi u prvi plan stavio unutrašnje političke sukobe u BiH i napade na lidera SNSD-a Milorada Dodika.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Iz Srpske mu je poručeno da je promašio temu, ali i poruku koju je Rubio ovom prilikom poslao, te da je Vašingtonu predstavio samo jednu stranu političke krize u BiH, dok je, kako tvrde, prećutao pitanja koja su godinama u fokusu američkih bezbjednosnih struktura – od ratnog nasljeđa, preko pitanja stranih boraca i radikalizacije, do mogućih uticaja stranih aktera.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Fokus

Američki državni sekretar Marko Rubio na sastanku održanom u Vašingtonu 16. jula poručio je da se savremeni oblici terorizma više ne mogu posmatrati isključivo kroz prizmu klasičnih terorističkih organizacija i direktnih napada.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

U fokusu Vašingtona sve više su politički motivisano nasilje, radikalne ideologije, pokušaji destabilizacije institucija i mreže koje koriste različite oblike pritiska kako bi ostvarile političke ciljeve.

Rubio je ukazao da političko nasilje ne dolazi samo sa jedne strane ideološkog spektra, već da svaka ideologija koja pribjegava nasilju predstavlja prijetnju demokratskom poretku. On je pozvao saveznike na jaču saradnju, razmjenu bezbjednosnih informacija i zajednički odgovor protiv svih oblika političkog ekstremizma.

Prema ocjeni stručnjaka za bezbjednost Dževada Galijaševića, takav pristup pokazuje da Vašington danas terorizam ne posmatra samo kao pitanje policije i obavještajnih službi, već kao širi geopolitički izazov.

On podsjeća da su američke bezbjednosne strukture godinama pratile pitanja povezana sa povratkom stranih boraca, radikalizacijom i mogućim vezama pojedinaca iz BiH sa međunarodnim ekstremističkim mrežama.

– Za SAD je i dalje važno pitanje kako su pojedinci koji su bili povezivani sa napadima na američke interese mogli da borave i djeluju na prostoru BiH. To pitanje nije nestalo – rekao je Galijašević.

On je ocijenio da poziv BiH na konferenciju u Vašingtonu nije bio samo diplomatski gest, već i signal da Balkan i dalje ostaje prostor koji SAD posmatraju kroz bezbjednosnu prizmu.

Promašio stadion

Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović ocijenila je da je Konakovićev nastup u Vašingtonu protekao u istom maniru kao i ranije, te da je, kako je navela, zanemario stvarne bezbjednosne prijetnje u BiH, a u prvi plan stavio političke obračune. Ona je rekla da je Konaković "ponovo promašio ne samo loptu, već cijeli stadion", dodajući da ga, kako tvrdi, više niko ozbiljno ne doživljava.

- Koja god da je tema, on priča o Dodiku. Opsesija, noćna mora, šta god da je u pitanju, ali on niti zna, niti može dalje od toga - rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da je Konaković, govoreći o secesionizmu, pokušao da prikrije, kako tvrdi, "antidejtonsku i unitarističku politiku".

- Kada je već govorio o terorizmu i urušavanju demokratskih institucija, mogao je reći da BiH živi u uslovima političko-pravnog terorizma u kojem neizabrani stranci donose zakone umjesto demokratski izabranih institucija – poručila je Cvijanovićeva.

Lični stav

Vršilac dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić ocijenila je da je nastup u Vašingtonu još jednom pokazao, kako je navela, da Konaković ne govori u ime cijele BiH, već stavove svoje političke opcije.

- Predstavljati lične ili stranačke stavove kao glas cijele zemlje nije državnički čin, već pokušaj zloupotrebe funkcije radi političke promocije pred međunarodnim sagovornicima - rekla je Trišić Babić.

Ona je navela da je posebno sporno, kako kaže, to što Konaković govori o borbi protiv politički motivisanog terorizma, a istovremeno prećutkuje teme koje se odnose na političko okruženje kojem pripada.

- Ako se govori o borbi protiv ekstremizma, taj pristup mora biti jednak prema svima. U suprotnom, poruke djeluju selektivno i neuvjerljivo - istakla je Trišić Babić.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Staša Košarac ocijenio je da je Konaković zloupotrijebio temu globalne borbe protiv političkog terorizma i iskoristio je za politički obračun sa Dodikom.

- Rubio je govorio o stvarnim bezbjednosnim prijetnjama, o ekstremizmu i političkom nasilju, a Konaković je promašio kompletan kontekst. Umjesto da govori o svim problemima, on je iskoristio priliku da širi neistine o predsjedniku Dodiku - rekao je Košarac.

On je dodao da je Konaković ovom prilikom u Vašingtonu zanemario pitanja koja, kako tvrdi, predstavljaju stvarne izazove za BiH, uključujući ratno nasljeđe, prisustvo stranih boraca i različite oblike ekstremizma.

Političko licemjerje

Srpski delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Radovan Kovačević smatra da ovaj nastup ministra inostranih poslova predstavlja "klasično političko licemjerje".

– Oni čiji su saborci iz takozvane Armije BiH učestvovali i u planiranju i izvođenju najstrašnijeg terorističkog napada na SAD 11. septembra 2001. godine, danas nekoga optužuju za terorizam – naveo je Kovačević.

On je dodao da su u SAD, kako kaže, dobro upoznati sa bezbjednosnim izazovima koji su postojali u BiH.

- Za to se pobrinuo i sam Dodik, kojeg Konaković proziva – poručio je Kovačević.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Sanja Vulić ocijenila je da Konaković nije razumio suštinu poziva iz Vašingtona.

Ona je navela da je ministar inostranih poslova u Savjetu ministara pozvan da pokaže jasan odnos prema svim oblicima političkog terorizma i da odgovori na pitanja koja se odnose na ratno nasljeđe, strane uticaje i bezbjednosne izazove koji su godinama prisutni u BiH.

Balkan dio šire priče

Vašington je posljednjih godina smanjio fokus na Balkan, ali nova bezbjednosna arhitektura koju grade SAD ponovo vraća ovaj prostor u njihov vidokrug.

Rat u Ukrajini, jačanje ruskog uticaja, aktivnost Kine i nestabilnosti na Bliskom istoku, prema ocjeni pojedinih analitičara, promijenili su američku percepciju regiona.

BiH se u tom kontekstu ne posmatra samo kao unutrašnje političko pitanje, već kao dio šireg bezbjednosnog lanca koji povezuje Evropu, Bliski istok i Mediteran.

(GS)