BANjALUKA, SARAJEVO - Neimenovanje novog visokog predstavnika na posljednjoj sjednici Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIK), uz povišen ton u komunikaciji između Amerike i Evrope po završetku, produbilo je rascjep u međunarodnoj zajednici u pogledima na OHR čak do te mjere da su SAD upozorile da bi mogle i da preispitaju svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH.
Polemike o novom visokom predstavniku otvorene su prošlog mjeseca kada je Kristijan Šmit, koji od dolaska u OHR u BiH 2021. nema podršku Srpske zbog tvrdi da nije imenovan u skladu sa aneksom Dejtona, podnio ostavku te sjednice Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) koja je potvrdila drugačiji pogled SAD na budućnost Kancelarije visokog predstavnika.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Među najozbiljnijim kandidatima za tu fotelju su italijanski diplomata Antonio Zanardi Lendi, koji ima podršku SAD-a i koji je čak u četvrtak i bio u Sarajevu kada je zasjedao PIK, te Rene Trokaz, francuski diplomata koji je specijalni izaslanik za Zapadni Balkan pri Vladi Francuske, iza kojeg su stale i Britanija i Njemačka.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Međutim, iako se očekivalo da će takozvani PIK, u kojem su predstavnici Kanade, Francuske, Njemačke, Italije, Japana, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD i EU, pod predsjedništvom visokog predstavnika, izabrati Šmitu zamjenu to se nije desilo, a nije sigurno ni da će, kako se pominje, biti urađeno do kraja mjeseca.
Jasna poruka
Landi, naime, dijelu evropskim članica u PIK-u, nije prihvatljiv, između ostalog, zbog svog ranijeg angažmana u Srbiji i procjeni da je blizak Rusiji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zbog takvog epiloga zasjedanja prva se, prilično oštro, oglasila ambasada SAD-a. U saopštenju su naveli da evropska neodlučnost i odustajanje PIK-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju SAD da preispitaju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u BiH.
- U javnosti se očekivalo da će PIK izabrati novog visokog predstavnika da bi osigurao stabilnost za BiH. Delegacija SAD-a nastojala je postići konsenzus oko zajednički prihvaćene vizije i italijanskog kandidata, iskusnog diplomate Antonija Zanardija Landija. Sekretar Rubio opisao je italijanskog kandidata pred Kongresom kao „gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao pomažući da se osigura određena stabilnost toj poziciji - navedeno je u saopštenju.
SAD, kako dalje piše, primaju k znanju evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata i razočarane što su podjele spriječile PIK da ispuni svoj zadatak i izabere novog visokog predstavnika.
Oglasila se u petak i Delegacija EU u BiH.
- Delegacija EU nastavlja intenzivne konsultacije u narednim danima i spremna je da se ponovo sastane sa partnerima u okviru PIK-a da bi uskoro završili proces imenovanja visokog predstavnika - poručeno je iz Delegacije EU, uz opasku da je BiH podnijela zahtjev za članstvo u EU te da i zbog toga članice EU u okviru Upravnog odbora PIK-a smatraju da bi novi visoki predstavnik, u skladu sa dosadašnjom praksom, trebao dolaziti iz države članice EU.
Stav zvaničnika
Zasjedanje i krah dvodnevne sjednice PIK-a izazvalo je slabu reakcija u BiH, na prvom mjestu u Republici Srpskoj iz koje je ponovo upozoreno da PIK nije dejtonska kategorija te da OHR treba da bude konačno zatvoren, uz mogućnost da se prihvati određeno prelazno rješenje.
Predsjednik Republike i profesor ustavnog prava Siniša Karan izjavio je za Srnu da dvije stvari moraju biti jasne od samog početka, i o njima ne smije biti zabune.
- PIK ne može imenovati visokog predstavnika jer ga prema Aneksu deset predlažu strane potpisnice Dejtona, a strana je i Republika Srpska. Drugo, odgovarajuća rezolucija Savjeta bezbjednosti nije puka formalnost, ona je suština cijelog procesa. Tačno se određuju zadaci visokom predstavniku, i u njoj može pisati samo ono što stoji u Aneksu 10. Ovdje ne treba ništa tumačiti ni dodavati, dovoljno je pročitati - pojasnio je Karan.
On je dodao da smo svjedoci otvorenog sudara dva koncepta.
- S jedne strane stoji suverenistički koncept američke administracije pod vođstvom predsjednika Donalda Trampa, koji polazi od toga da je BiH zemlja u kojoj odluke donose domaći lideri, a međunarodni akteri pomažu umjesto da diktiraju, i u kojoj OHR nikada nije ni zamišljen da bude trajan. Srpska tu poziciju podržava u potpunosti, a druge strane je unitaristički koncept čiji su nosioci pojedini evropski centri političke moći koji uporno nastavljaju graditi bošnjačku unitarnu građansku državu, te za koje je Dejton odavno mrtvo slovo na papiru, a PIK nezamjenjiv alat kojim se ta nova država postepeno oblikuje i nameće - dodao je Karan.
Bivši predsjednik Republike i lider SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da bi volio da se u četvrtak zatvorio OHR, te da bi tranzicioni projekat, koji predlažu Amerikanci, mogao da bude prihvatljiv ako bi on bio i potvrđen ili pozdravljen od strane Savjeta bezbjednosti UN.
Dodik je izrazio nadu da će SAD istrajati u svom konceptu tranzicije OHR-a i predaje suvereniteta u BiH.
- Neće nestati njihov uticaj, neće nestati uticaj ni EU, ni Amerike, ali će nestati ono što nije prihvatljivo civilizacijski, a to je da jedan stranac može da donosi odluke i da to postanu zakoni za muslimane - poručio je Dodik.
Oglasio se i premijer Srpske Savo Minić.
- Kao patrioti mi je drago što nije izabran "tutor", a s druge strane sam apsolutno svjestan da će određeni politički procesi voditi ka tome da će biti neko izabran, ali ovo sada nam ide u prilog i govori o činjenici da sve čime mi nismo bilo zadovoljni je sada još više izašlo na površinu - naveo je u petak Minić.
Upravljačka struktura
Stručnjak za međunarodne odnose Lučiano Kaluža kaže da su BiH i Balkan najeklatantniji primjer razdvajanja politika Vašingtona i Brisela, te da će EU ustuknuti kada je riječ o kandidatu za visokog predstavnika.
- Vašington teži da kroz svog kandidata obezbijede da se privede kraju rad visokog predstavnika, kao i da težište rješavanja problema prebaci na lokalne lidere. EU ima drugačiji plan i namjeru da i dalje drži BiH kao protektorat, ovo je evidentno, žele da upravljaju svim procesima u BiH. To govorim prvenstveno prema političkom Sarajevu jer oni nikada nisu mogli da upravljaju sa procesima u Srpskoj - istakao je Kaluža za "Glas".
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Dragana Mitrović smatra da se može očekivati novi rascjep u odnosima SAD i EU u politici prema BiH i ističe da ne vjeruje da postoji spremnost američke strane da daje prednost interesima EU.
Smatra da će Amerikanci nastojati da djeluju direktnije i samostalnije, bez novih pokušaja da usaglase djelovanje sa partnerima iz EU, koji "očigledno imaju velike probleme da uvaže realnost i velike promene na međunarodnog sceni, kao i svoju opadajuću ulogu".
- Možemo da očekujemo novi rascep u odnosima SAD - EU, a naročito SAD i Nemačke, pošto je iza ovakvih ponašanja EU u mnogim sferama jasan interes Nemačke - navela je Mitrovićeva.
Politikolog Aleksandar Pavić je ocijenio da je krah u PIK-u očekivan, jer je jasno da Amerika ne dozvoljava EU da nastavi sa kolonijalnom upravom u BiH preko Kancelarije visokog predstavnika.
- Jasna je namjera SAD da sljedeći visoki predstavnik bude posljednji i da njegov zadatak bude da privede kraju rad OHR-a. Evropljani i dalje žele kolonijalnog upravnika u BiH - objasnio je Pavić.
Republički zvaničnici tvrde da je krajnje vrijeme za zatvaranje OHR-a, a za to imaju podršku u SB UN od strane Rusije i Kine, kao stalnih članica, dok s druge strane, primarno političko Sarajevo i bošnjački lideri, traže da, ne samo opstane OHR, nego da u rukama novog visokog predstavnika ostanu čak i bonska ovlašćenja na osnovu kojih su mijenjali akte i smjenjivali izabrane funkcionere.
Stav HDZ-a
Zamjenik ministra spoljnih poslova BiH Josip Brkić (HDZ BiH) izjavio je da novi visoki predstavnik treba biti osoba koja dobro poznaje prilike u zemlji te da njegova ovlašćenja treba da budu ograničena, uz jasno definisan rok djelovanja OHR-a.
Ističući važnost uloge SAD u BiH, upozorio je da pokušaji pronalaženja rješenja bez američkog angažmana ne mogu donijeti stabilnost.
Bećirović sa Makronom
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović (SDP BiH) sastao se u petak sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom. Bećirović je ponovio stav o važnosti uloge OHR-a i kako je saopšteno, naglasio važnost poštovanja procedure imenovanja visokog predstavnika isključivo od strane PIK-a, uz opasku da mandat i nadležnosti visokog predstavnika ne smiju biti ugroženi.
