BANjALUKA - Obećani povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV) na prvu kupljenu nekretninu u BiH kasni već pola godine, a građani koji su u međuvremenu riješili stambeno pitanje i sa nestrpljenjem iščekuju ovu olakšicu ogorčeni su zbog nerada nadležnih, koji im ne daju ni odgovor na pitanje ko je kriv za ovakvu situaciju.

Parlamentarna skupština BiH usvojila je početkom aprila prošle godine izmjene Zakona o porezu na dodatu vrijednost (PDV) kojim se omogućava povrat PDV-a na kupovinu prve nekretnine svim punoljetnim građanima. Taj zakon objavljen je i u "Službenom listu BiH" i stupio je na snagu 12. aprila 2025. godine. Nakon toga Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) trebalo je u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakona da donese podzakonska akta za sprovođenje usvojenih izmjena zakona. Dakle, do 12. juna.

Međutim, članove pomenutog odbora, koji čine ministri finansija i trezora BiH, kao i ministri finansija Republike Srpske i FBiH, ali i eksperti iz jednog i drugog entiteta, čitavo prošlo ljeto nemoguće je bilo okupiti za isti sto. Nakon niza neuspjelih pokušaja sjeli su za sto tek početkom septembra i usvojili pravilnik o povratu PDV-a na prvu kupljenu nekretninu, a koji su dalje uputili u javne konsultacije, kako bi svi zainteresovani mogli iznijeti prijedloge i sugestije na taj dokument.

Taj rok je odavno prošao i od tada niko od nadležnih ne spominje pomenuti pravilnik, sjednica Upravnog odbora UIO nema, niti se zna kada bi mogle biti održane. Da bi građani ostvarili ovu olakšicu, Upravni odbor treba još samo jednom da da zeleno svjetlo na pomenuti pravilnik, nakon čega bi on trebalo da bude objavljen u "Službenom glasniku BiH" i stupi na snagu.

Međutim, po svemu sudeći to se uskoro neće desiti, jer je rad Upravnog odbora UIO nemoguć zbog uslovljavanja i blokada pojedinaca iz FBiH.

- Najave novih sjednica nema. Iz mjeseca u mjesec pokušavaju da zakažu sjednice, ali uvijek neko od ministara kaže da mu to ne odgovara, tako da ih je nemoguće okupiti za isti sto. Do kada će to potrajati, teško da iko može znati i prognozirati. Tako da za sada nema pravilnika o povratu PDV-a, ali i niza drugih odluka koje treba da donese Upravni odbor UIO - kazao je "Glasu" izvor blizak Upravi za indirektno oporezivanje.

Svi oni koji su kupili prvu nekretninu od dana stupanja na snagu pomenutog zakona imaju pravo na povrat PDV, ali novac od nadležnih institucija neće dobiti sve dok ne bude usvojen pomenuti pravilnik.

- Prvi stan kupila sam u maju prošle godine i od tada se nadam i iščekujem povrat PDV-a. Zvala sam i raspitivala se na raznim adresama, ali ni od koga nisam dobila odgovor zašto se kasni sa tim propisima. Ovo što se dešava kod nas nema nigdje na svijetu - kazala je Banjalučanka Mirela Z.

Prema njenoj računici trebalo bi da dobije oko 15.000 maraka po osnovu povrata PDV-a koje je planirala da uloži u opremanje novog stana.

- Međutim, više ne mogu čekati na taj novac, jer je stan izgrađen pa sam primorana da se ponovo zadužim. Ovakva vlast i ovakva država nas vode samo ka daljem minusu. Ovo je bruka i sramota svih njih. Nije trebalo ništa da obećavaju, tako da odmah u startu ne bih ni računala na te pare. Ovako su nas samo zavaravali pola godine. Pitanje je hoće li tih olakšica ikada i biti - kazala je ova razočarana Banjalučanka.

• Granica

Na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje blokirano je i otvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci, između BiH i Hrvatske. Otvaranje tog prelaza blokirao je ekspert iz FBiH Zijad Krnjić, koji nije podržao pravilnik o raspoređivanju carinika na novi prelaz. Zbog toga su i dalje prisutne gužve na starom prelazu u Gradišci, koje su posebno došle do izražaja prethodnih dana, kada se veliki broj naših državljana vraćao nakon novogodišnjih i božićnih praznika na posao u zemlje Evropske unije. Na prelazak granice čekali su i do deset sati, jer novi granični prelaz nije otvoren.

(Glas Srpske, Foto: RTRS)

SARAJEVO - Tek svaki jedanaesti građanin BiH stariji od 25 godina ima završen fakultet.

Ovaj zabrinjavajući podatak stiže od strane Svjetske banke, prema kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi na samom dnu evropske ljestvice po postotku stanovništva starijeg od 25 godina koje ima fakultetsku diplomu ili višu školu, sa svega 11,3 odsto.

Koliko po tom pitanju kaskamo, govori činjenica da su lideri po akademski obrazovanom stanovništvu Irska, Luksemburg, Švajcarska i skandinavske države, koji imaju oko 40 odsto visokoobrazovanih ljudi.

Izabrani funkcioneri šalju loše poruke

Na samom dnu smo i u regionu.

Naime, Hrvati su čitavih 11 odsto ispred BiH, tačnije 22 odsto građana iznad 25 godina ima fakultet ili višu školu, u Srbiji je to 20 odsto, a u Crnoj Gori 19,6.

Analizirajući tematiku visokog obrazovanja u BiH, struka smatra da sve više mladih jednostavno vidi da neki obrazovni uspjeh više i nije presudan, te se okreću nekom snalaženju, nerijetko i nekim nedozvoljenim metodama.

Obrazovanje u BiH kao da više nije dovoljno vrednovano u društvu, a loše poruke mladima dolaze prije svega iz politike, gdje se često mogu vidjeti slučajevi da je neko postao direktor, savjetnik, ili čak i ministar, a da je njegovo akademsko obrazovanje upitno.

Diploma se kupuje

Jadranka Berić, sociolog, smatra da uzroci ovakve statistike nisu jednostavni, već višeslojni, i uključuju ekonomsku nesigurnost, masovnu emigraciju mladih i nedovoljna ulaganja u obrazovanje.

"Period društvene tranzicije donio je naglo širenje privatnih fakulteta, što je dovelo do gubitka težine diplome. Dok se na državnim univerzitetima diploma stiče kroz trud, znanje i akademske standarde, u dijelu privatnog sektora pojavila se praksa njene kupovine. To je proizvelo nepovjerenje u instituciju diplome i obezvrijedilo rad državnih fakulteta, koji su u javnosti počeli ispaštati zbog zloupotreba u privatnom obrazovanju. Na taj način, diploma je ostala isti formalni dokument, ali je izgubila dio svoje simboličke i društvene vrijednosti", ističe Berićeva za "Nezavisne novine".

Kako dalje kaže, ovaj problem je uticao na stavove mladih, koji sve češće razlikuju formalnu diplomu od stvarnog znanja.

"Kada se uspjeh može graditi preko prečica, veza ili novca, javlja se osjećaj da trud nema smisla. Obrazovanje se sve više doživljava kao formalnost, a ne kao 'ognjište znanja' koje gradi društvo. U takvom ambijentu, fakulteti gube dio svoje uloge nosilaca razvoja i postaju institucije čiji ugled zavisi od borbe protiv korupcije i zloupotreba", navodi Berićeva.

A dok svijet mijenja način na koji se znanje stiče i vrednuje, ona kaže da je pred BiH sada novi izazov - vraćanje povjerenja u diplome. To se, dodaje, radi tako što će univerziteti jasno pokazati da diploma nije papir koji se kupuje, već simbol stvarnog truda i znanja.

"Sa druge strane, kupljena diploma nikada ne može postati znanje. Ona je prazan papir koji urušava ugled fakulteta i univerziteta, a zajednici donosi samo slabost i nazadovanje. Pojedinci koji bez truda i znanja nose titule postaju opasnost, jer ne samo da nisu sposobni da grade društvo, već ga svojim neznanjem i lažnim statusom ruše iznutra. Samo znanje stečeno radom i poštenjem može biti temelj snage i napretka, sve drugo je varka koja uništava budućnost. Ali treba imati na umu i to da ljudi mogu biti uspješni i bez diplome, i mnogi su to već dokazali", naglašava Berićeva.

Podaci Svjetske banke, nadovezuje se novinar Elvir Padalović, govore mnogo toga o BiH.

"Umjesto da ulažemo u obrazovanje, da se takmičimo sa svijetom u nauci i istraživanju, mi smo zarobljeni u okvirima dnevne politike koja nam ne da da se pomjerimo naprijed. Upravo ovi podaci uzrok su svih naših problema", rekao je Padalović za "Nezavisne novine".

U posljednjih šest ciklusa, na Univerzitetu u Banjaluci, na prvu godinu se upisuje oko 2.100 brucoša.

Mnogi od njih, nažalost, ne idu do kraja kada je u pitanju akademsko obrazovanje, te sreću pronalaze ili je traže u radu na raznim poslovima, od onih privremenih i sezonskih, pa do stalnih. Za neke od njih izlaz je i konobarisanje, a u ovom trenutku, zarada koju po tom pitanju ostvaruju nerijetko značajno prevazilazi ono što bi imali sa završenim fakultetom pa čak i godinama radnog staža. 

Broj upisanih studenata na prvu godinu prvog ciklusa studija UNIBL:

2020/2021.         2.130

2021/2022.         2.104

2022/2023.         2.045

2023/2024.         2.020

2024/2025.         2.024

2025/2026.         2.396

(Nezavisne, Foto: UNIBL)

SARAJEVO - S ciljem ponavljanja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske na označenim biračkim mjestima širom Republike, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je otkrila svoj prvi set pravila za njihovo sprovođenje u kojem su sažeti podaci o lokacijama biračkih mjesta, "radnom vremenu" i sastavu izbornog osoblja.

Prijevremeni izbori će, odlukom CIK-a nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbe SDS-a i SNSD-a na prvobitni akt te komisije, biti ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta koja je kao sporne označio CIK BiH zbog sumnji da je bilo krađe glasova i drugih manipulacija.

Prijevremeni predsjednički izbori biće, naime, ponovljeni na određenim biračkim mjestima na području Prijedora, Laktaša, Banjaluke, Doboja, Stanara, Lopara, Ugljevika, Osmaka, Vlasenice, Zvornika, Bratunca, Nevesinja, Gacka, Ruda, Bileće, Milića i Brčkog.

CIK je odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih prijevremenih izbora  usvojio posljednjeg dana decembra 2025. godine. Tada je i poručeno da novac, odnosno oko 600.000 KM za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora, treba da bude obezbijeđen u budžetu institucija na nivou BiH u roku od 15 dana od dana donošenja te odluke nakon čega će biti usvojeno uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za ponovne prijevremene izbore.

I dok CIK čeka novac, koji bi trebalo da stigne do kraja ove ili najkasnije početkom naredne sedmice, u petak su objelodanjena određena dokumenta koja se tiču organizacije novih izbora.

Na toj listi je Instrukcija o postupku sprovođenja ponovnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske kojom se uređuje postupak rada na 136 mjesta, izborna ćutnja, posmatranje izbora, dostava materijala kao i način brojanja glasačkih listića te potvrđivanja izbornih rezultata.

- Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske - piše u Instrukciji CIK-a.

Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.

- CIK će predsjednike biračkih odbora i zamjenike imenovati najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora. Od predsjednika i zamjenika iz 17 osnovnih izbornih jedinica, sa mjesta gdje nisu poništeni, na kojima nije bilo ponovnog brojanja ili jeste, a nije bilo razlika u rezultatima, CIK će pribaviti izjave o prihvatanju imenovanja na poziciju predsjednika odbora na mjestu na kome se sprovode ponovni izbori - piše u aktu CIK-a.

U osnovnim izbornim jedinicama u kojima ne bude dovoljno predsjednika i zamjenika, na nedostajuće pozicije će biti imenovani oni iz sredina koje graniče sa tom osnovnom izbornom jedinicom.

- U Laktašima iz Banjaluke, u Doboju iz Teslića, Zvorniku iz Bijeljine, a u Bratuncu iz Srebrenice - navedeno je u dokumentu CIK-a u dijelu koji se tiče sredina u kojima će izbori biti ponovljeni na najviše lokacija.

Plan je i da izborne komisije imenuju članove biračkih odbora od članova koji su pokrivali lokacije na kojima nisu poništeni rezultati.

- U toku 24 sata prije otvaranja biračkog mjesta, odnosno od 7. februara od sedam časova pa do zatvaranja biračkih mjesta, 8. februara, traje izborna ćutnja. U periodu koji počinje 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja istih neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem i izborima - piše u dokumentima Komisije.

CIK BiH za potrebe koordiniranja, nadgledanja ponovnih prijevremenih izbora može imenovati osoblje Sekretarijata Komisije.

-  CIK najkasnije tri dana prije dana održavanja izbora do 15 sati dostavlja izborni materijal komisijama. One su dužne najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta dostaviti odborima izborni materijal. Izborne komisije su dužne obezbijediti da se prostorije, u kojima se nalaze biračka mjesta, mogu zaključati i da objekte u toku noći prije otvaranja biračkih mjesta osigura policija da bi birački odbori mogli skladištiti izborni materijal u toku te noći na biračkom mjestu - stoji u toj instrukciji.

Drugom instrukcijom o pripremi, zaštiti i pakovanju glasačkih listića propisano je da će CIK pripremiti glasačke listiće od neiskorišćenih sa sprovođenja prijevremenih izbora u novembru 2025.

- Listići će biti uzeti iz vreća sa neiskorišćenim glasačkim listićima sa svih redovnih biračkih mjesta u osnovnoj izbornoj jedinici Bijeljina, sa redovnih biračkih mjesta u osnovnoj izbornoj jedinici Brčko distrikt od rednog broja 200C001 do određenog redovnog biračkog mjesta kada se obezbijedi potreban broj od 85.070 listića. Ako u tim vrećama ne bude dovoljno listića, biće uzeti iz izborne jedinice Modriča - definisano je aktima.

Utvrđeni rezultati izbora pokazuju da Siniša Karan (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu (SDS) ima oko 9.500 glasova više. Prijevremeni izbori su, naime, posljedica presude kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen u Sudu BiH jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.

Sredine  u kojima se  ponavljaju  izbori i broj  birališta

Zvornik         (53)

Doboj              (31)

Laktaši        (24)

Bratunac       (12)

Prijedor       (2)

Milići          (2)

Banjaluka      (1)

Stanari         (1)

Lopare           (1)

Ugljevik        (1)

Osmaci           (1)

Vlasenica     (1)

Nevesinje      (1)

Gacko             (1)

Rudo               (1)

Bileća           (1)

Brčko             (1)

Utvrđeni rezultati

Siniša Karan (SNSD)        222.182

Branko Blanuša (SDS)       212.605

Dragan Đokanović               2.018

(Savez za novu politiku)

Nikola Lazarević               1.698

(Ekološka partija RS)

Igor Gašević                        1.353

(nezavisni kandidat)

Slavko Dragičević             1.066

(nezavisni kandidat)       

(Izvor CIK, 15. decembar 2025.)

(Glas Srpske, Foto: RTRS)