San nije samo vrijeme kada se dijete odmara.
Tokom noći organizam obavlja važne procese koji podržavaju razvoj mozga, fizičko zdravlje i emocionalnu stabilnost. Zbog toga količina i kvalitet sna mogu značajno uticati na to kako će se dijete osjećati i funkcionisati tokom dana.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ipak, nedovoljno spavanje nije rijetkost.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Prema podacima navedenim u izvornom tekstu, oko četvrtine djece mlađe od pet godina ne spava dovoljno. Posljedice se mogu primijetiti veoma brzo – od razdražljivosti i promjena raspoloženja do problema s pažnjom i učenjem.
Šta se dešava kada dijete ne spava dovoljno?
Kod mlađe djece nedostatak sna ne mora uvijek izgledati kao klasičan umor. Neka djeca postaju nervozna, osjetljiva ili neuobičajeno aktivna. Takvo ponašanje ponekad može podsjećati i na simptome poremećaja pažnje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kod školske djece posljedice se često ogledaju u slabijoj koncentraciji, otežanom praćenju nastave i poteškoćama u učenju. Kada se nedostatak sna ponavlja tokom dužeg perioda, može biti povezan i s većim rizikom od određenih zdravstvenih problema.
Dugotrajno nedovoljno spavanje u izvornom tekstu povezuje se s većim rizikom od alergijskog rinitisa, prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i povišenog krvnog pritiska. Navodi se i povezanost s anksioznošću, depresijom i rizičnim ponašanjem, dok kod tinejdžera nedostatak sna može povećati rizik od saobraćajnih i sportskih povreda.
Koliko sna je potrebno djetetu?
Potrebe za snom mijenjaju se s godinama, pa beba i tinejdžer ne mogu imati isti raspored spavanja.
Novorođenčad do tri mjeseca: oko 14 do 17 sati dnevno.
Bebe od četiri do 12 mjeseci: između 12 i 16 sati, uključujući dnevno spavanje.
Djeca od jedne do dvije godine: 11 do 14 sati.
Predškolci od tri do pet godina: 10 do 13 sati.
Djeca od šest do 12 godina: 9 do 12 sati.
Tinejdžeri od 13 do 18 godina: 8 do 10 sati.
Kako dijete raste, potreba za dnevnim spavanjem postepeno se smanjuje. Kod predškolske djece dnevno spavanje postaje sve kraće i najčešće potpuno prestaje prije polaska u školu.
Kako prepoznati da dijete ne spava dovoljno?
Roditelji mogu obratiti pažnju na nekoliko znakova koji se ponavljaju iz dana u dan. Dijete se može teško buditi ujutro, biti izrazito umorno poslijepodne ili zaspati tokom kraće vožnje automobilom.
Promjene raspoloženja takođe mogu biti znak nedostatka sna. Ako je dijete često razdražljivo, neuobičajeno hiperaktivno ili mu je teško da zadrži pažnju u vrtiću ili školi, vrijedi obratiti pažnju i na njegov raspored spavanja.
Večernja rutina može napraviti razliku
Djeci je lakše da zaspe kada je vrijeme pred spavanje predvidljivo i mirno. Umjesto naglog prekidanja aktivnosti, korisno je svakog dana ponavljati sličan redoslijed.
Večernja rutina može uključivati kupanje, pranje zuba, čitanje priče ili uspavanku. Preporučuje se da se ekrani, poput televizora, telefona i računara, isključe najmanje sat vremena prije odlaska u krevet.
Važan je i prostor u kojem dijete spava. Soba bi trebalo da bude što mirnija, zamračena i umjereno prohladna.
Tokom dana korisna je redovna fizička aktivnost, ali nije dobro dijete neposredno pred spavanje pretjerano iscrpljivati. Takođe se savjetuje izbjegavanje kofeina i obilnih obroka u kasnim večernjim satima,bosnainfo.ba.
Dobre navike ne nastaju preko noći, ali dosljedan raspored može pomoći djetetu da razvije stabilniji ritam spavanja. Ako problemi sa spavanjem traju ili značajno utiču na svakodnevno funkcionisanje djeteta, razgovor s pedijatrom može pomoći da se utvrdi njihov uzrok.
