Polazak u školu nije važan samo zbog novih obaveza i prvih slova, već i zbog procjene da li je dijete spremno za sve ono što ga čeka.

Privrženost djeteta roditelju daje moć da se pobrine o njegovom kvalitetnom odrastanju, teza je dr Gordona Njufilda, svjetski priznatog stručnjaka u oblasti ranog razvoja i dječje psihologije, koji je na temu uspješnog roditeljstva razgovarao s beogradskom publikom na poziv Fondacije Novaka Đokovića.

Način na koji započinjemo dan može mnogo da utiče na to kakav će nam dan biti, a da i ne pominjemo koliko znači da dijete već u ranoj dobi stekne neke zdrave navike.

Stručnjaci su zato izdvojili neke dobre jutarnje navike, koje mališanima pomažu da budu srećniji, zdraviji, pa čak i pametnijima.

1. Buđenje u isto vrijeme, čak i vikendom

Dosljednost je nevjerovatno važna u odgajanju djece. Rutina u buđenju pomaže da se njihov unutrašnji sat odnosno cirkadijalni ritam “podesi”. Zahvaljujući tome će noću bolje spavati, ujutru će se lakše buditi i biće raspoloženiji.

Djeca koja imaju dosljedan raspored buđenja se bolje koncentrišu u školi. Studije su pokazale i da to smanjuje rizik od čestih promjena raspoloženja, iritabilnosti, pa čak i gojaznosti u djetinjstvu.

2. Malo razgibanja čini čuda

Ne pričamo o tome da dijete u sedam ujutru treba da odradi cijeli trening, već nekoliko jednostavnih vježbi razgibanja koje će razbuditi umorne mišiće.

Fizička aktivnost u prvom dijelu dana povezana je sa boljim fokusom u školi. Poboljšava raspoloženje oslobađanjem hormona koji pomažu da se mališani dobro osjećaju, prenosi Yumama.

3. Ispijanje vode odmah po ustajanju

Dobro je da ujutru odmah po buđenju date djetetu da popije čašu vode. Poslije 8-10 sati bez tečnosti, koliko prođe dok spavaju, tijelu je potrebna voda!

Hidratacija pomaže mozgu da radi bolje – jača pamćenje, pažnju, pa čak i raspoloženje, pokreće metabolizam i podstiče varenje.

4. Zdrav proteinski doručak

Doručak je zaista najvažniji obrok u danu – posebno za djecu koja rastu i razvijaju se. Ali, nije svejedno ni šta dajete mališanima da jedu ujutru, već je važno da jutarnji obrok bude bogat proteinima.

Proteini održavaju nivo energije stabilnim, podržavaju rast mišića, funkciju mozga i imuni sistem.

5. Dvije minute tišine

Minut ili dvije tišine ujutru daće djeci priliku da se povežu sa sobom i pripreme za dan koji slijedi. Ovo kratko “usmjeravanje na sebe” pomaže im da imaju bolju emocionalnu regulaciju i manje anksioznosti, uči ih uspore i ne paniče zbog malih stvari.

6. Ograničeno vrijeme pred ekranima

Razumijemo da je roditeljima ponekad lakše da puste djetetu animirani film dok oni nešto obave, recimo, spreme se za posao, ali boravak pred ekranom ujutru mališanima zapravo može da oteža kasnije da se fokusiraju.

Ekrani pretjerano stimulišu mozak, čineći djecu hiperaktivnom ili nervoznom kada dođe vrijeme za školske ili druge zadatke.

Takođe, gledanje ekrana ujutru povezano je sa lošijim rasponom pažnje i nižim akademskim uspjehom.

7. Jutarnja lista obaveza

Dajte djeci jednostavnu listu obaveza koje treba da urade svakog jutra, a zatim ih pustite da sami štikliraju ono što su obavili. Izgradnja rutina pomaže u izgradnji samopouzdanja i nezavisnosti kod djece, a jutra čini manje haotičnim.

Lista obaveza može da uključuje jednostavne stvari poput pranja zuba, oblačenja, pakovanja stvari u školski ranac…

(Srpskainfo, FOTO: FREEPIK)

Upotreba ekrana u ranom djetinjstvu može da ima veoma negativne posljedice na razvoj djeteta, a roditelji treba da znaju da ekrani ne mogu pružiti ni približno onoliko znanja, topline i radosti koliko to mogu porodica i vršnjaci, izjavila je logoped Jelena Golijanin.

Ona je napomenula da upotreba ekrana može negativno da utiče na govorno-jezički, psihomotorni, kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj, zbog čega je važno reagovati na vrijeme i potražiti savjet stručnjaka.

Golijaninova je rekla da je danas gotovo nemoguće u potpunosti izolovati dijete od digitalnog svijeta, koji je prisutan u svim segmentima savremenog života, ali je moguće kontrolisati od kojeg uzrasta će digitalni sadržaji biti dostupni djetetu, kao i mjeru i način njihove upotrebe.

Ona je pojasnila da se za djecu uzrasta od tri do pet godina preporučuje ograničena upotreba digitalnih sadržaja, isključivo u prisustvu odrasle osobe.

– Roditelji ili staratelji trebali bi da pomognu djetetu da verbalizuje ono što gleda, postavljajući pitanja i podstičući razgovor. Posebno se savjetuje izbjegavanje sadržaja koji se brzo smjenjuju, kao i onih koji sadrže nasilne ili neprimjerene scene – ukazala je Golijaninova.

Prema njenim riječima, brojna istraživanja ukazuju na povezanost dugotrajne upotrebe digitalnih uređaja sa pojavom gojaznosti, poremećajima pažnje i koncentracije, kašnjenjima u psihomotornom i govorno-jezičkom razvoju, kao i otežanog ili izostalog razvoja maternjeg jezika.

– Zabilježeni su slučajevi u kojima djeca ranog uzrasta koriste strane jezike, mehanički ponavljaju sadržaje iz reklama ili video-klipova koje svakodnevno gledaju, bez razumijevanja njihovog značenja. Takođe, uočava se smanjenje samopouzdanja kod djece, gubitak interesa za kretanje, istraživanje i igru, kao i slabljenje interesovanja za realne, životne sadržaje – navela je Golijaninova.

Ona je napomenula da se digitalni detoks nameće kao jedno od najlogičnijih i najefikasnijih rješenja, kao i da određena istraživanja pokazuju da, nakon potpune obustave korištenja ekrana, kod neke djece dolazi do značajnog poboljšanja socijalnih interakcija već nekoliko mjeseci nakon započinjanja digitalnog detoksa.

Golijaninova je rekla da je relativno česta praksa da se digitalni uređaji koriste tokom obroka, uspavljivanja, vožnje automobilom ili čak tokom zajedničke igre roditelja i djeteta, što se ne preporučuje, jer se na taj način ometa razvoj komunikacije, emocionalne povezanosti i pažnje.

Ona je istakla da je posebnu pažnju potrebno posvetiti i pasivnoj izloženosti multimedijalnim sadržajima, kao što je stalno uključen televizor u prostoru u kojem dijete boravi.

Golijaninova je rekla da se roditeljima preporučuje da razgovaraju sa djecom o danu provedenom u vrtiću ili školi, podstiču izražavanje emocija kroz razgovor i igru, kao i da upražnjavaju šetnje i boravak na otvorenom.

– Čitajte zajedno, pjevajte i smišljajte kreativne igre. Oživite igre svog djetinjstva, pozivajte prijatelje na druženja i zajedničke aktivnosti, vodite djecu u pozorište i na kulturne događaje prilagođene njihovom uzrastu… Dozvolite djeci da učestvuju u svakodnevnim životnim aktivnostima – poručila je Golijaninova.

(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)