Kako se zima produbljuje i cjelodnevni minusi postaju svakodnevica, sve je češće pitanje da li se isplati grijati na klima uređaj kada su spoljne temperature ispod nule i koliki je račun za struju u tom slučaju?

Iako se klima uređaj odavno ne koriste samo za hlađenje, mnogi i dalje imaju dilemu koliko su efikasni kada u "pogon" treba da im bude stavljena njihova druga funkcija – grijanje i to pogotovo kada spoljne temperature padnu ispod nule.

Kako klima grije i zašto ne "guta" struju kao grijalica

Za razliku od klasičnih električnih grijalica, klima uređaji u režimu grijanja rade po principu toplotne pumpe – oni ne stvaraju toplotu direktno, već je preuzimaju iz spoljnog vazduha i prenose u unutrašnji prostor.

"Klima ne grije na isti način kao TA peć, grijalica ili električni radijator. Ona uzima energiju iz okoline i zato može da isporuči višestruko više toplote nego što potroši struje", objašnjavaju serviseri klima uređaja.

U praksi, kako dodaju, to znači da klima za svaki kilovat-čas potrošene struje može da proizvede i tri do pet kilovat-časova toplotne energije, što je razlog zašto se ovaj vid grijanja često navodi kao jedan od najekonomičnijih među električnim sistemima.

Klasična ili inverter klima – ključna razlika zimi

Najveća razlika u potrošnji struje vidi se između klasičnih (ON/OFF) i inverter klima uređaja.

Kod klasičnih klima, kompresor radi punom snagom ili je potpuno isključen, bez prilagođavanja realnim potrebama prostora. To znači češće paljenje i gašenje, veće oscilacije u potrošnji i slabiju efikasnost kada temperatura spolja padne ispod nule.

"Kod starijih, klasičnih klima, u minusu se dešava da uređaj praktično stalno radi na maksimumu, što neminovno podiže potrošnju", navode serviseri sa dugogodišnjim iskustvom.

Inverter klime, s druge strane, kontinuirano prilagođavaju snagu rada — kada se dostigne zadata temperatura u prostoriji, uređaj prelazi u blaži režim i održava toplotu uz znatno manju potrošnju struje.

"Inverter klima ne 'gasi i pali' grijanje, već radi tiho i stabilno, čak i kada je napolju minus. Upravo tu se pravi najveća ušteda", objašnjava sagovornik iz jedne distributerske kuće klima uređaja.

Koliko struje inverter klima troši u minusu?

Uzmimo za primjer jedan od najčešćih uređaja u domaćinstvima – inverter klimu snage oko 12.000 BTU, koja se koristi za grijanje prostorija od 20 do 40 kvadrata.

"Ako se grijete na inverter klimu, pri spoljnim temperaturama od minus pet do nule, ona u prosjeku troši oko 1,1 do 1,2 kilovat-časa struje na sat rada. Ako takva klima radi osam sati dnevno, dnevna potrošnja iznosi oko 9 do 10 kWh, dok pri dvanaestočasovnom radu dostiže približno 14 do 15 kWh dnevno. Kada temperatura dodatno padne, između minus deset i minus pet stepeni, potrošnja blago raste i po satu približava se 1,3 kWh, ali i dalje ostaje znatno niža nego kod klasičnih električnih grijalica", objašnjava sagovornik.

A koliko troši klasična klima?

Sagovornici objašnjavaju da je kod klasičnih klima potrošnja struje primjetno veća.

"Klasična klima u minusu rijetko radi optimalno. U realnim uslovima, ona troši između 1,7 i 1,8 kilovat-časova po satu. To znači da osam sati grijanja dnevno donosi potrošnju od oko 14 kWh, dok se kod dvanaestočasovnog rada ta cifra penje na više od 20 kWh dnevno", navode serviseri.

Isplati li se grijanje na klimu u minusu?

Serviseri i distributeri klima uređaja saglasni su po ovom pitanju – grijanje inverter klimom u zimskim uslovima je isplativo, naročito u prelaznim periodima i tokom umjerenog minusa.

"Ako imate dobru izolaciju i kvalitetnu inverter klimu, grijanje na ovaj način može biti jedno od najjeftinijih rješenja grijanja na struju. Kod klasičnih klima, situacija je drugačija zbog veće potrošnje, slabije efikasnost i viših računa, što ih čini manje poželjnim izborom za ozbiljnije zimsko grijanje", kažu oni.

Drugim riječima, sa cjelodnevnim temperaturama u minusu, razlika između klasične i inverter klime vidi se direktno na računu za struju – i to već poslije prvog mjeseca grejne sezone, prenosi Kurir.

(Nezavisne, Foto: Pexels)

Srećan Vam Badnji dan! 

Badnji dan i Božić obilježavaju se običajima koji se praktikuju širom Republike Srpske i Srbije.

Od Božića do Bogojavljenja upućuje se pozdrav “Mir božji! Hristos se rodi!”, dok na Badnji dan ljudi jedni drugima upućuju riječi poput: “Dobro veče, Badnjače” i “Dobro veče i srećno vam Badnje veče”.

Poruke za Badnji dan obraduju svakoga, pogotovo ako dolaze od bliskih i dragih ljudi. U nastavku vam donosimo najljepše čestitke kojima možete da obradujete najmilije, prenosi ATV.

Za vjernika nema veće sreće, kad u šumu po badnjak se kreće, tad se skupi i staro i mlado po badnjak se uvijek išlo rado. Običaji to su od davnina, prenose se sa oca na sina. Ti sad imaš obavezu svetu, da preneseš svome djetetu. Da poštuje vjeru, Boga i da voli bližnjeg svoga.

Božićne vatre u srcu plamte, zdravlje i sreća neka te prate, a svako novo sutra, neka ti budi radost Badnjega jutra, i srećan ti Božić sutra.

Nazdravljam ti Badnje drvo, nazdravljam ga tebi prvo, nek veselje kuću krasi, od nevolje Bog nek spasi, sva divota domu tvome, to u srcu leži mome. Sretno ti Badnje jutro!

Svanulo je jutro bijelo, ne spavaju grad ni selo, jer danas i staro i mlado, po badnjak ide rado. Nek’ i tebi ova grančica sveta donese puno berićeta, ljubav, zdravlje, sreću, i radost od svega veću. Srećno Badnje jutro!

Dok se zora rana još rudi, po Badnjak kreće rijeka ljudi. Za njima kreni sreća nek te prati, a čim posiječeš božje drvo, u zdravlju kući se vrati. Srećno Badnje jutro!

Kreni po badnjak dok zora blista, to sveto drvo danas se slavi, to drvo zgrija Boga Hrista i svakog ko je vjernik pravi. Porani rano što možeš prije i pravac šuma po Badnjak drvo, ponesi sjekiru, malo rakije, jer toga dana, to radiš prvo. Kada pronađeš drvo od hrasta uz božju dozvolu što će ti dati, u tri zamaha drvo obori, sa božjim darom kući se vrati.

Sveto drvo Badnjeg jutra što vam danas kuću krasi, nek donese svaku sreću i od svake muke spasi, i pozdrav vam šaljem glavni: srećan praznik pravoslavni!

Neka vam od Badnjeg dana sve krene na bolje, da imate za sve snage i volje, da ljubav vam bude najljepši san, želim vam sve najljepše na Badnji dan!

Zvone zvona, tamjan miri, a vjera mi grudi širi. Sveto drvo kuću krasi, da od svakog zla je spasi. Današnjega svetog dana Bog neka je preporodi, nek je čuva, štiti, pazi, ka napretku nek je vodi! Srećan ti Badnji dan!

U mom kraju zora rudi, skupilo se puno ljudi, da bi stigli još za mraka da posijeku tri Badnjaka. Badnjacima složno poju – Bože spasi dušu moju i pomozi svima nama tvojim Svetim Molitvama. Nek smirenje dušu krasi, Badnji dane srećan da si!

Domaćine dobar dan, danas slaviš Badnji dan. Ispred kuće Badnjak stavi i rođenje Božje slavi. Bog ti svaku sreću dao i od zla te sačuvao! Srećan Badnji dan!

Dok čekaš da sunce posljednje zrake ugasi, osmijeh neka ti lice krasi. Neka ti duša od sreće blista, jer sutra slavimo rođenje Hrista. Sve tvoje želje i miran san neka ti donese današnji dan. Sretan Badnji dan!

Neka ovaj Badnji dan bude vama radostan, puno sreće, puno slavlja od srca vam želim zdravlja. Nek vas Božja mudrost vodi i neka vas preporodi. Srećan Badnji dan!

Noć se spustila pravo je vrijeme, da badnjak i vaš dom ukrasi, da Bog pomogne vašoj kući i od svakog zla vas spasi. Srećno Badnje veče!

Kad se unesu badnjak i slama, a miris tamjana kućom kruži, tiho se molim za vaše zdravlje da Bog vam podari život što duži. Dobri dome, dobro veče i srećno vam Badnje veče!

Kad badnjake unesete nek Vas svaka sreća sretne, sretala Vas milost Boga i u kući svakog tvoga! Nek vam radost kroz dom teče i srećno vam Badnje veče!

(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 5. januara, obilježavaju Tucindan, praznik koji se proslavlja dva dana pred Božić. Tucindan je dobio ime po tome što se vijekovima na taj dan "tuklo" , tj. ubijalo sjekirom ili nožem jagnje ili prase za Božić.

Vjeruje se da se ovaj običaj vjerovatno zadržao još iz paganskih, mnogobožačkih vremena i bio je u vezi sa prinošenjem žrtve.

Vremenom, crkva ga je prihvatila i blagoslovila, jer poslije Božićnog posta, dugog šest sedmica, sa mrazevima i zimom koja je u ove dane obično najjača, jaka hrana dobro dođe.

Za božićnu pečenicu se bira najljepše prase ili jagnje, mada neki pripremaju i ćurku ili kokošku.

Prema narodnom vjerovanju, od te pečenice zavise sreća i blagostanje kuće. Prase se namijeni znatno ranije i hrani posebnom hranom, odvojeno od ostalih.

Životinja treba da bude bijela, bez biljega i tjelesnih nedostatka. Peče se sutradan, na Badnji dan, a jede za Božić.

Postoje veoma važna vjerovanja i običaja za Tucindan:

Na Tucindan se ništa ne smije davati iz kuće, jer će onda i preko cijele godine stvari odlaziti iz doma. Misli se na novac. Taj dan jedino šta možete da uradite je da vratite sve dugove kako bi vam godina dobro prošla.

Na ovaj veliki praznik ne valja tući djecu, jer će cijele godine biti nevaljala i jer će im, vjeruje se - izaći čir na svakom mjestu gdje su udarena.

Ako nekoga i slučajno udarite, ili se ogriješite, taj mora brzo da izgovori: „Čiri, miri da imaš dvadesetčetiri“.

Od Tucindana počinje i spremanje kuće za Božić.

Prema verovanju, ništa se ne daje niti iznosi iz kuće, jer će onda i preko cijele godine stvari samo odlaziti iz tog domaćinstva. Ako imate neke dugove ili neizmirene račune, ovaj dan je pravo vrijeme da ih vratite.

U nekim krajevima, na Tucindan se ne večera za stolom nego na podu. Prvo se postavljaju so i bijeli luk, a onda hljeb, pasulj, kupus i ostala posna hrana.

Za večerom domaćin mora biti okrenut ka istoku.

(Glas Srpske, Foto: Agencije)

U Hercegovini se česnica sprema na Badnje veče. Domaćica će umijesiti tvrd, beskvasni hljeb, kao da je odvalila parče kamena koje je okružuje. Ali taj hljeb će ukućanima biti nešto najslađe što će da pojedu sa prepune božićne trpeze.

U krajevima južne Srbije, česnicu će umijesiti na božićno jutro, čim im dođe polaznik koji će donijeti novčić. 

Domaćica će krijući i od sebe, da novčić tutne negdje duboko u tijesto, a ukućani će radosno izlomiti svoj dio hljeba nadajući se da će baš njih da zadesi ta sreća i pronađu dragocjenost.

Da bi svima bilo drago, mame i bake će u česnicu da stave komadić drena (onaj ko ga nađe pratiće ga dobro zdravlje), komadić badnjaka (koji sluti na veselje i sreću), figuricu koja podsjeća na knjigu (od badnjaka se napravi mala knjiga koja sluti da se u porodici krije pametna glava) ili jaram (taj će vući tokom godine i rad će biti njegova preokupacija).

Ipak, u sve česnice u Srbiji i Republici Srpskoj domaćice obavezno idu ove 4 stvari:

• Brašno
• So
• Voda
• Novčić

Sama riječ česnica, kako kaže, u prenosnom značenju znači „čest, dio, udio”, a negdje se prevodi i kao „sreća ili dio sreće“. Svakom se daje dio česnice, a to je simbol zajednice i učestvovanja u zajednici.

Po jednoj legendi, Marija je mudracima sa istoka koji su došli Hristu na poklonjenje dala hleb, pa je to jedno od tumačenja simbolične uloga česnice, objašnjavaju entnolozi. S druge strane, postoji tumačenje da je česnica ostatak, odnosno transformisani običaj davanja krvne žrtve božanstvima iz predhrišćanskog vremena.

U Vojvodini će česnicu napraviti kao kolač, u nju će staviti i orahe, suvo grožđe i med, a kore će biti tako tanke da se kroz njih knjiga može pročitati.

Pošto se kod većine, česnica sprema na Badnji dan, ona ipak onda treba da bude posna.

Bilo kako je spremite, nije važan ukus, važna je uloga, a to je da ste dobili svoje parče hljeba u porodici kojoj pripadate – ima li veće sreće.

(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)