Cijene u Bosni i Hercegovini ne prestaju rasti, dok plate sve teže prate povećanje troškova života. Građani najviše osjećaju udar na kućne budžete kroz cijene hrane i osnovnih životnih namirnica, ali i školskog pribora, čije poskupljenje posebno pogađa roditelje uoči početka nove školske godine.
Istovremeno, dolazak jeseni i zime donosi nova pitanja o troškovima grijanja, energije i svakodnevnog života.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Globalne cijene
Građane BiH najesen bi mogao dočekati novi pritisak na kućne budžete. Poseban teret predstavljaju cijene osnovnih životnih namirnica, koje građani najviše osjećaju pri svakodnevnoj kupovini.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Cijene hljeba, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle bi dodatno porasti zbog kombinacije rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše koje su pogodile evropske usjeve, upozoravaju ekonomisti.
Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene prehrambenih sirovina tokom 2026. mogle porasti za 11,8 odsto, a iduće godine za dodatnih 4,8 odsto.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Najveći pritisci očekuju se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode. Posebno je izložena pšenica, čija bi cijena u trećem tromjesečju ove godine mogla biti 36 odsto viša nego godinu ranije, odnosno oko 6,92 dolara po bušelu. Budući da je pšenica osnovna sirovina za hljeb, tjesteninu, žitarice za doručak i kekse, rast njene cijene mogao bi se postepeno preliti i na potrošače.
Dugotrajna suša i ekstremno visoke temperature u BiH već su ostavile ozbiljne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju, a najveći problem trenutno predstavlja kukuruz, čiji bi prinosi na pojedinim područjima mogli biti manji i za 80 do 90 odsto. To ne znači da će cijene hrane automatski porasti, ali otvara mogućnost novog udara na potrošače.
Ako bude manje domaće stočne hrane, proizvođači će biti prinuđeni da je nabavljaju po višim cijenama ili smanjuju proizvodnju. Prvi pritisak mogao bi se zato pojaviti upravo tamo gdje ga građani najviše osjećaju – kod mesa, mlijeka i drugih proizvoda životinjskog porijekla.
Ekstremne vrućine pogodile su i stočni fond. Prema upozorenjima iz poljoprivrednog sektora, proizvodnja mlijeka već trpi posljedice toplotnog stresa kod životinja. Kada je riječ o mesu, takođe postoje ozbiljna upozorenja.
Dodatni izazovi
U slučaju nastavka smanjenja proizvodnje mesa u EU, cijene bi mogle značajno porasti. Problem za domaće potrošače dodatno je izražen zbog činjenice da BiH značajan dio prehrambenih proizvoda i sirovina nabavlja iz inostranstva.
Početak nove školske godine donosi dodatne finansijske izazove za roditelje. Cijene školskog pribora značajno su porasle, pa proizvodi koji su prije nekoliko godina koštali znatno manje danas predstavljaju ozbiljan izdatak za kućni budžet.
Pred građanima je period novih izazova – od dolaska hladnijih mjeseci do potencijalnog rasta troškova grijanja i energije. U narednom periodu teško je očekivati promjenu trenda.
Ako se nastavi rast cijena nafte, mogao bi uslijediti i rast cijena gasa, odnosno troškova grijanja. Jedno je sigurno – građani više ne mogu beskonačno podnositi teret novih poskupljenja.
Dok cijene rastu, plate ne prate stvarne troškove života, a jesen i zima donose nove izdatke. Bez ozbiljnih i sistemskih mjera životni standard građana biće pod još većim pritiskom, piše Večernji list BiH.
