Hrvatskoj je potrebno 70.000 radnika u turizmu, a prošle godine izdato je oko 24.000 radnih dozvola za državljane Srbije.
Prof. dr Snežana Štetić iz Balkanske mreže turističkih eksperata izjavila je za RTS da u najvećem broju slučajeva tokom ljetne sezone mladi odlaze iz Srbije u Hrvatsku kako bi zaradili, ali i istovremeno posjetili drugu zemlju. Ističe da se veliki dio zarađenog novca vraća u Srbiju ili ga mladi koriste za štednju i putovanja, piše RTS.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Regionu su potrebni radnici u turizmu i ugostiteljstvu, prvenstveno tokom ljetne sezone. Ovih dana nije neobično što se u beogradskom kafiću kafa naručuje na engleskom, jer strani državljani dolaze da rade i u Srbiju.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Hrvatska ove godine traži 70.000 radnika u turizmu, gdje konobari mogu mjesečno da zarade i više od 1.600 evra, a kuvari između 2.500 i 3.000 evra. I Crnoj Gori nedostaje još 25.000 ljudi za predstojeću sezonu.
Zarađuju, štede, putuju
Prof. dr Snežana Štetić, gostujući u Beogradskoj hronici, rekla je da mladi odlaze u Hrvatsku ili druge zemlje u regionu tokom ljetne sezone jer žele da vide drugu zemlju i zarade, dok te iste poslove ne žele da rade u svojoj zemlji. Slično je i u drugim zemljama, kaže.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
– Crnogorci ne žele da rade u Crnoj Gori, već odlaze u Srbiju i Hrvatsku, dok Hrvati odlaze u evropske zemlje. Mladi ljudi rade u zemljama regiona, to je način da zarade, štede ili putuju po Evropi. Ali, dio tog novca vraća se i u Srbiju – kaže Štetić, dodajući da se evropski fondovi u Hrvatskoj koriste i za angažovanje dodatne radne snage.
Na pitanje zašto se ljudi najviše prijavljuju za poslove sobarica i pomoćnih radnika, Štetićeva objašnjava da je razlog to što za ta zanimanja nema velikih zahtjeva – ne traži se visoko obrazovanje, ima dosta posla, ali manje odgovornosti.
– I u inostranstvu se dobro snalaze, gdje je sličan problem sa manjkom radne snage. U Srbiji imamo kvalitetne stručne škole kada je riječ o ugostiteljstvu i hotelijerstvu – ističe Štetićeva.
Dodaje da i stranci koji dolaze da rade u Srbiju prolaze kulturološku pripremu. Jezička barijera postoji, ali se prevazilazi poslovima gde jezik nije ključan.
