Pominje se „novi momentum“ za proširenje, rast podrške među građanima za to, stvaranje svijesti da se proširenjem stabilizuje kontinent i jača blagostanje.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Međutim, pogled na ljestvicu gdje stoji koja zemlja kandidatkinja u postupku integracija u EU daje potpuno drugačiju sliku. Jedino je Crna Gora blizu okončanja postupka, Albanija je učinila jasan napredak, a svi ostali tapkaju u mjestu.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Crna Gora najbliža članstvu u EU

Crna Gora je otvorila sva pregovaračka poglavlja te zatvorila njih 14. EU je prije desetak dana odlučila da osnuje radnu grupu za izradu nacrta pristupnog ugovora, što je najjasniji znak da bi ova zemlja za nekoliko godina zaista mogla postati članica EU.

Crna Gora se nalazi otprilike u poziciji u kojoj je Hrvatska bila krajem 2009. godine, koja je pregovore zatvorila početkom ljeta 2011, a u EU ušla 1. jula 2013. Danas, i nakon 13 godina, „najmlađa je članica EU“.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Ta činjenica govori koliko su izjave o proširenju kao velikom prioritetu u kontradikciji sa realnim stanjem procesa. U tih 13 godina EU ne samo da se nije proširila nego je ostala bez jedne velike i važne članice – Ujedinjenog Kraljevstva.

EU traži reforme i od sebe i od kandidata

U ovom trenutku traže se brze unutrašnje reforme EU kako bi se ona pripremila za prijem novih članica. Od zemalja kandidatkinja, s druge strane, očekuje se da ubrzaju proces reformi.

EU je već započela rasprave o mogućem uticaju proširenja. O tome je Evropska komisija trebalo da pripremi poseban izvještaj u kojem bi konkretno procijenila koristi od proširenja i izazove koje bi to donijelo Evropskoj uniji. Taj dokument potom je trebalo da posluži kao osnova za dalje razgovore u Savjetu.

Međutim, objavljivanje dokumenta stalno se odgađa bez pominjanja pravih razloga. Prvo je rečeno da će se objaviti u oktobru 2025. godine zajedno sa paketom proširenja. Potom krajem novembra kao poseban izvještaj kako se ne bi „izgubio u šumi brojnih izvještaja“. Zatim se pominjao kraj 2025, uoči samita EU u decembru, pa početak ove godine, pa april uoči neformalnog samita na Kipru.

Tog dokumenta još nema i niko više ne zna kakva je njegova sudbina.

„Nije se odustalo od njega, u jednom će trenutku biti objavljen“, rečeno je iz evropskih diplomatskih izvora.

Strah od ekonomskih posljedica proširenja

Jutarnji list imao je uvid u raniju radnu verziju nacrta tog izvještaja u kojem se detaljno analizira uticaj proširenja na svim područjima.

Komisija u izvještaju poručuje kako se ne treba bojati proširenja jer će ono imati pozitivan uticaj, ali upozorava da će najveće posljedice biti vidljive u kohezionoj politici, poljoprivredi, zaštiti okoline i slobodi kretanja radnika.

Napominje se i da taj uticaj neće biti veći nego kada je EU 2004. godine primila deset novih članica u velikom proširenju sa 15 na 25 država.

U dokumentu se analizira i uticaj proširenja na funkcionalnost institucija EU, koje ionako sve teže djeluju sa 27 članica.

Šta bi se dogodilo kada bi EU primila devet novih članica

Kada bi se EU proširila odjednom sa devet novih članica – šest država Zapadnog Balkana plus Ukrajina, Moldavija i Gruzija – populacija EU porasla bi oko 15 odsto, površina teritorije 22 odsto, ali ukupni BDP svega četiri odsto.

Najveći efekat bilo bi smanjenje BDP-a po glavi stanovnika za devet odsto.

To bi značajno uticalo na kohezionu politiku jer bi gotovo sve sadašnje članice EU imale BDP iznad granice za dobijanje kohezijskih sredstava.

Zbog toga će EU morati da mijenja kriterijume za raspodjelu fondova za regionalni razvoj i poljoprivredu.

Ukrajina donosi i prednosti i probleme

Komisija smatra da bi proširenje povećalo stratešku autonomiju EU u proizvodnji hrane.

Ulaskom Ukrajine znatno bi porasla proizvodnja soje, suncokreta, kukuruza i pšenice, a EU bi postala mnogo značajniji faktor u globalnoj proizvodnji hrane.

Sa druge strane, to bi predstavljalo veliki pritisak na poljoprivrednike u sadašnjim članicama Evropske unije.

Zapadni Balkan finansijski mnogo manji izazov

U dokumentu se navodi da bi cijena prijema država Zapadnog Balkana bila znatno niža od troškova proširenja na Ukrajinu.

Jedan izvještaj njemačke fondacije Konrad Adenauer procijenio je da bi prijem svih zemalja Zapadnog Balkana svakog građanina EU godišnje koštao otprilike koliko jedna prosječna šolja kafe u kafiću.

Problem veta i unutrašnjih reformi EU

Ključne članice EU, posebno Francuska, Holandija i Njemačka, insistiraju na institucionalnim reformama prije novog proširenja.

Najveći problem predstavlja sistem jednoglasnog odlučivanja jer jedna članica može blokirati cijeli proces.

Tako Bugarska blokira Sjevernu Makedoniju, dok je Mađarska dugo blokirala Ukrajinu.

Evropska komisija zato razmatra mogućnost prelaska na odlučivanje kvalifikovanom većinom u pojedinim oblastima.

Crna Gora mogla bi postati test za buduća proširenja

Kako trenutno stvari stoje, Crna Gora bi mogla biti naredna članica EU.

Neke države članice već traže da njen budući pristupni ugovor sadrži posebne mehanizme kontrole i mogućnost sankcionisanja ako nova članica nazaduje u poštovanju evropskih vrijednosti.

Pominje se čak i mogućnost ograničavanja prava glasa u određenom prelaznom periodu.

Pojavila se i ideja „obrnutog proširenja“

U međuvremenu se pojavila ideja takozvanog obrnutog procesa proširenja.

To bi značilo da zemlja prvo bude primljena u EU, a da tek nakon ulaska nastavi da ispunjava određene uslove.

Ideja se pojavila zbog Ukrajine, ali za sada nije dobila podršku među članicama EU.

Ozbiljnije se razmatra koncept postepene integracije, odnosno uključivanja kandidata u pojedine programe i politike EU i prije punopravnog članstva.

Kako trenutno stoje zemlje kandidatkinje

Crna Gora

Otvorila je sva pregovaračka poglavlja i zatvorila 14, ali mora završiti još veliki broj reformi.

Albanija

Napredovala je najviše poslije Crne Gore, otvorila sva poglavlja, ali još nijedno nije zatvorila.

Sjeverna Makedonija

Godinama je blokirana zbog sporova sa susjedima, prvo sa Grčkom, a sada sa Bugarskom.

Srbija

Već više od četiri godine nije otvorila nijedno novo poglavlje, uglavnom zbog odnosa sa Rusijom, samoproglašenog Kosova i problema sa vladavinom prava.

Bosna i Hercegovina

Ima status kandidata, ali još ne ispunjava uslove za početak pregovora.

Kosovo*

Još nema ni formalni status kandidata jer pet država EU nije priznalo njegovu nezavisnost.

Ukrajina

Dobila je status kandidata nakon početka ruske agresije, ali je dugo bila blokirana zbog Mađarske.

Moldavija

Može brzo napredovati kada EU otvori pregovore i sa Ukrajinom.

Gruzija

Formalno je kandidat, ali se posljednjih godina sve više udaljava od EU.

Turska

Pregovori su praktično zamrznuti i niko više ozbiljno ne očekuje njeno članstvo.

Island

Mogao bi veoma brzo ući u EU ako građani na referendumu podrže nastavak procesa.