NUK - Lideri pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije dio ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtijevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.

Lideri pet partija poručili su da odluke o budućnosti Grenlanda treba da donose Grenlanđani, odnosno Inuiti, uz poštovanje međunarodnog prava i zakona o samoupravi, prenosi javni servis Grenlanda KNR.

- Ni jedna druga država nema pravo da odlučuje umjesto nas - navodi se u saopštenju.

U zajedničkom saopštenju istaknuto je lideri partija poručuju da kao čelnici stranaka u Grenlandu ne prihvataju miješanje SAD u unutrašnje odluke zemlje.

Ovo zajedničko stajalište ističe autonomiju Grenlanda i pravo njegovih građana da sami oblikuju svoju političku budućnost.

Lideri partija naglašavaju da njihov cilj ostaje zaštita bezbjednosti stanovnika i osiguranje da Grenland bude u rukama građana Grenlanda.

Zajednička deklaracija pet partija objavljena je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp intenzivirao navode o preuzimanju Grenlanda.

U prošlonedjeljnom intevjuu za Njujork tajms, Tramp je rekao da je američko vlasništvo nad Grenlandom neophodno zbog uticaja Kine i Rusije, odbijajući da isključi upotrebu vojne sile prilikom preuzimanja.

Rekao je da SAD treba da posjeduju teritoriju kako bi spriječile Rusiju ili Kinu da je okupiraju, dodajući da postojeći vojni sporazumi nisu dovoljni i da je potpuno vlasništvo neophodno da bi se garantovala odbrana ostrva.

(Glas Srpske, Foto: Agencije | Ilustracija)

Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je da bi Vašington mogao zauzeti Grenland "na teži način".

On je novinarima rekao da neće dozvoliti da strateško ostrvo u sjevernom Atlantiku "padne u ruke Rusiji i Kini".

- SAD će uraditi nešto na Grenlandu, svidjelo se to njima ili ne - izjavio je Tramp.

Američki lider tvrdi da će Rusija ili Kina zauzeti Grenland ukoliko Vašington ne bude djelovao, mada nije iznio dokaze za takve tvrdnje.

- Volio bih da postignemo sporazum, znate, na lakši način. Ali ako to ne uradimo na lakši način, uradićemo na teži - poručio je Tramp.

On nije precizirao o kakvom "težem načinu" govori, piše "Raša tudej".

Danska, koja ima suverenitet nad Grenlandom, protivi se pokušajima SAD da preuzmu kontrolu nad tim ostrvom.

(RTRS, foto: EPA/BONNIE CASH)

Protesti u Iranu dobili su dramatičan obrt u noći između petka i subote, nakon što su demonstranti u teheranskoj četvrti Saadat Abad zapalili džamiju i više automobila.

Iako državni mediji izvještavaju o mirnoj situaciji u centru grada, periferne četvrti bile su poprište žestokih sukoba.

Prema najnovijim izveštajima, neredi u naselju Saadat Abad prešli su granice političkog protesta i pretvorili se u otvoreno uništavanje imovine.

Grupe demonstranata, koje bezbjednosni izvori sada nazivaju "teroristima", izazvale su požar u džamiji Al-Rasool, koja se nalazi u blizini Trga Shahid Tehrani Moghaddam.

Očevici navode da ovo nije bio samo simboličan čin neslaganja, već direktan napad na vjerski objekat i javnu bezbjednost. Pored džamije, zapaljeno je i više automobila parkiranih u blizini, što je izazvalo paniku među stanovnicima tog dijela grada.

Dok su sjeverozapadni dijelovi Teherana gorjeli, reporteri novinske agencije Tasnim izvještavaju da je situacija u samom centru prestonice bila pod kontrolom. Međutim, agencija potvrđuje da su se "sporadični neredi" nastavili u pojedinim kvartovima, uključujući: Tehranpars, Jannat Abad, Trg Kaj (Saadat Abad), Pasdaran i Nizam Abad.

Izvještaji navode da su tokom prethodnih noći zabilježeni napadi na javnu i privatnu imovinu, uključujući paljenje medicinskih klinika i domova zdravlja. Vlasti tvrde da su se među demonstrantima nalazili "infiltrirani elementi" koji su koristili vatreno oružje.

Nakon nasilja koje je kulminiralo paljenjem džamije Al-Rasool, iranske snage bezbjednosti izdale su oštra saopštenja.

Poručeno je da, u cilju zaštite života i imovine građana, više neće biti nikakve tolerancije niti milosti prema onima koji su identifikovani kao "naoružani teroristi i rušitelji".

(Nezavisne, Foto: EPA/OLIVIER HOSLET)

TEHERAN - Iranski državni mediji prekinuli su tišinu povodom demonstracija koje su zahvatile zemlju i jutros, 9. januara, objavili su prvu zvaničnu vijest s tim u vezi, tvrdeći da su "teroristički agenti" Sjedinjenih Američkih Država i Izraela podmetnuli požare i izazvali nasilje.

Kratak izvještaj, emitovan u programu državne televizije u osam časova ujutro, predstavljao je prvu zvaničnu vijest o demonstracijama, prenio je AP.

Tvrdi se da je na protestima došlo do nasilja koje je prouzrokovalo žrtve, ali se ne navode detalji.

Takođe se ističe da su na ulicama "zapaljeni privatni automobili, motocikli, javna mjesta poput metroa, vatrogasna vozila i autobusi".

Najveći nemiri

Iran je od 28. decembra 2025. godine, zahvaćen masovnim antivladinim protestima koji su počeli krajem decembra 2025. godine, a eskalirali su u najveće nemire od pokreta "Žena, život, sloboda" 2022-2023.

Ono što je započelo kao štrajk trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa valute i galopirajuće inflacije, brzo se proširilo na više od 110 gradova širom zemlje, pretvarajući se u otvoreni politički bunt protiv teokratskog režima vrhovnog vođe Alija Hamneija. Prema posljednjim informacijama, protesti su izbili na 250 lokacija u 27 od 31 iranske provincije.

Smrtni bilans

Prema izvještajima nevladinih organizacija poput Iran Human Rights i Amnesty International, bezbjednosne snage su do sada ubile najmanje 45 demonstranata, uključujući djecu, dok su hiljade uhapšene – procjene variraju od 1.000 do preko 2.200.

Sukobi su posebno žestoki u zapadnim provincijama poput Ilama, Kermanšaha i Lorestana, gdje su snage bezbjednosti upale čak i u bolnice da hapse povrijeđene protestante, što je Amnesty okarakterisala kao kršenje međunarodnog prava.

Demonstranti pale vatre na ulicama, bacaju molotovljeve koktele i skandiraju "Smrt Hamneiju!" i "Ovo je godina krvi, Hamnei će biti svrgnut!". Vlada je četvrtak uveče, 8. januara, uvela potpuni prekid interneta i telefonskih linija širom zemlje, mjeru koju posmatrači poput NetBlocksa opisuju kao pokušaj gušenja koordinacije protesta.

Sedam kurdskih opozicionih grupa istog dana pozvalo je na opšti štrajk, što je dovelo do zatvaranja prodavnica u kurdskim regionima i desetinama drugih gradova.

Povratak šaha?

Novina u ovim protestima je sve glasnije skandiranje u korist Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha. Pahlavi, koji živi u egzilu, pozvao je vojsku da položi oružje i stane uz narod, što je izazvalo masovne marševe u Teheranu i Mašhadu. Čak i neki bivši zvaničnici režima upozoravaju da su "vrata reformama blokirana i da je revolucija jedini preostali put".

Predsjednik Masud Pezeškijan pokušao je smiriti situaciju obećanjima o povećanju plata u javnom sektoru i istragama o policijskoj brutalnosti, ali demonstranti te mjere vide kao "premale i prekasne". Vrhovni vođa Ali Hamnei proglasio je demonstrante "izgrednicima" i naredio IRGC-u da uguši pobunu svim sredstvima.

Wow. What's happening in Iran right now is really something. I know we've seen this sort of thing before but this seems bigger.

I don't know the details but I feel like the people have been emboldened by what happened to Maduro.
pic.twitter.com/shnxnGowlQ

— Bill Mitchell (@mitchellvii) January 9, 2026

Duboki korijeni krize

Ekonomski korijeni krize su duboki: iranski rijal je pao na rekordno niske vrijednosti, inflacija je nekontrolisana, a cijene osnovnih namirnica – poput ulja za kuvanje – udvostručene ili utrostručene.

Ovo je pogoršano sankcijama, lošim upravljanjem i posljedicama 12-dnevnog rata sa Izraelom 2025. godine, kada su SAD i Izrael bombardovali nuklearne objekte.

Režim pokušava da umiri narod skromnim reformama, poput subvencija za osnovne robe i revidiranog budžeta za 2026–2027, ali demonstranti to vide kao premalo i prekasno.

Miješanje svijeta

Međunarodni faktor dodatno komplikuje situaciju. Predsjednik SAD Donald Tramp je više puta upozorio Teheran da će intervenisati ako se nastavi nasilje nad demonstrantima, dok je odbio sastanak sa izgnanim prestolonasljednikom Rezom Pahlavijem, koji je pozvao na masovne demonstracije.

Iranski zvaničnici optužuju SAD i Izrael za miješanje, tvrdeći da su "pobunjenici" strani agenti. Vrhovni vođa Hamnei razlikuje "mirne proteste" od "nereda", pozivajući na oštar odgovor prema potonjima.

Analitičari upozoravaju da bi ovi nemiri, u kombinaciji sa spoljnim pritiscima i ekonomskim slomom, mogli predstavljati najveći izazov Islamskoj Republici od 1979. godine. Tada je, podsjetimo, svrgnuta prozapadna vlast šaha Reze Pahlavija i uspostavljena Islamska republika Iran, pod vođstvom Imama Homeinija.

(Nezavisne, FOTO: ABEDIN TAHERKENAREH/EPA)