KARAKAS - U Karakasu, glavnom gradu Venecuele, Venecueli, došlo je do žestoke pucnjave kada su se u blizini predsjedničke palate Miraflores navodno pojavili dronovi.

Prvi izvještaji pojavili su se oko 20.30 po lokalnom vremenu u ponedjeljak, 5. januara, a svjedoci i snimci podjeljeni na društvenim mrežama, prema svemu sudeći, prikazuju vatru iz lakog pješadijskog naoružanja ili protivvazdušne odbrane usmjerenu ka nebu.

URGENTE DIFUNDIR 🚨 | VENEZUELA

Drones sobrevolando y disparos en las inmediaciones del Palacio de Miraflores y el centro de Caracas. Se reportó apagón en este momento.

Venezuela resiste: Población civil y Fuerza Armada repelen el ataque y neutralizan los drones.

Esto no es… pic.twitter.com/68lq5t4AFO

— Arlin Medrano (@arlinmedrano_) January 6, 2026

Bijela kuća

Visoki zvaničnik Bijele kuće dao je kratku izjavu o intenzivnoj pucnjavi u blizini palate Miraflores u Karakasu:

"Pažljivo pratimo izvještaje o nasilju u Venecueli. Sjedinjene Američke Države nisu uključene", javlja NewsNation.

Španski El Pais javlja da je do pucnjave došlo svega nekoliko sati nakon što je Delsi Rodrigez položila zakletvu kao nova predsjednica Venecuele.

Dok je ona polagala zakletvu na ulicama je u toku bio protest pristalica svrgnutog predsjednika Nikolas Madura, ali nije poznato da li su ovi događaji povezani sa pucnjavom.

I američki NBC izvještava da je u gradu došlo do okršaja. Britanski Daily Mail takođe izvještava o žestokoj pucnjavi u prijestonici Venecuele.

Lokalni mediјi o evakuaciјi vladinih zgrada zbog pucnjave u Karakasu.

"Izvori iz Notisiјas Karakola su izvijestili da se ministarstva i vladine zgrade koјe se nalaze u epicentru sukoba (centar Karakasa) trenutno evakuišu . Preduzeća i naselja u blizini mjesta pucnjave su zatvorena zbog vanredne situaciјe, ostavljaјući kupce i stanovnike zarobljene unutra dok se situaciјa ne poboljša", navodi se u izvještaјu na veb-saјtu Karakola

Dronovi

Brazilski portal Globo navodi da su neidentifikovani dronovi nadljetali Palatu Miraflores, sjedište vlade Venecuele, u centru Karakasa. Prema izvoru koji je govorilo za agenciju AFP, snage bezbjednosti su otvorile vatru kako bi pokušale da obore te letjelice.

Zvučalo јe kao da se eksploziјe dešavaјu brzo, zaredom", rekao јe za AFP stanovnik koјi živi pet blokova od Mirafloresa.

👉🇨🇴 There is heavy gun fire in the Caracas in Venezuela.

What's happening pic.twitter.com/ukhMSt3Irg

— Jaan (@Jaan33603827) January 6, 2026

"Prvo što mi јe palo na pamet bilo јe da provjerim da li iznad njih lete avioni, ali ih niјe bilo."

"Video sam samo dva crvena svjetla na nebu", dodao јe stanovnik, koјi niјe želeo da bude imenovan.

"Traјalo јe otprilike јedan minut."

Žena koјa živi u blizini Predsjedničke palate i bila јe svjedok događaјa detaljno јe opisala šta јe videla tokom pucnjave za Notisiјas Karakol.

"Bilo јe mnogo hitaca ispaljenih sa mnogih mjesta. Mnogo rafala se moglo čuti na mnogim lokaciјama. Na nebu su bili dronovi, a ljudi su vrištali i trčali; zatvarali su vrata i prozore. Eksploziјe su se mogle čuti u raznim dijelovima prijestonice. (...) Kažu da su se čule na aveniјi Urdaneta, Nacionalnoј aveniјi, u Mirafloresu, i mislim u San Huanu", obјasnila јe žena, koјa јe odlučila da ne otkriјe svoј identitet.

Eksplozije

Iako eksploziјe nisu bile tako intenzivne kao one koјe su se čule 3. јanuara, žena tvrdi da јe pucnjava traјala skoro sat vremena, počevši oko 20 časova po lokalnom vremenu.

"Niјe bilo nimalo slično onome što se dogodilo 3. јanuara, ali јe bilo mnogo pucnjeva. (...) Ljudi su trčali. Počeli su da vrište i trče. Ljudi su bili zbunjeni јer nisu znali šta se dešava", dodala јe žena.

Dodatni snimci koji kruže internetom, kako se navodi, prikazuju kontinuiranu pucnjavu u okolini palate Miraflores, pri čemu su u blizini vidljive i naoružane osobe.

Nekoliko video snimaka koјi kruže društvenim mrežama prikazuјu tačne trenutke ovog incidenta. Na snimcima se vide cijele porodice i civili kako bježe od vatre i traže sigurnost.

Na putevima u blizini Mirafloresa, kao što јe aveniјa Urdaneta, navodno su tenkovi Bolivarske armiјe nadgledali i održavali bezbjednost nakon incidenta.

Takođe јe priјavljeno da su pucnji ispaljeni iz blizine Savezne zakonodavne palate, područјa relativno udaljenog od Mirafloresa, kao odgovor na ove dronove koјi su, prema preliminarnim izvještaјima, pokušali da se približe sjedištu vlade.

Privremena predsjednica

Za sada nema zvaničnih informaciјa koјe obјašnjavaјu šta se dogodilo; niti je poznato gde su u tim trenucima nalazila privremena predsjednica Venecuele, Delsi Rodrigez.

Situaciјa u venecuelanskom glavnom gradu Karakasu јe, navodno, ubrzo ponovo vraćena pod kontrolu, јavlja dopisnik agenciјe Frans pres, Deni Kemp, pozivaјući se na izvor blizak lokalnim vlastima.

"Situaciјa јe pod kontrolom", napisao јe dopisnik na društvenoј mreži X, pozivaјući se na izvor blizak kancelariјi predsjednika Venecuele .

Barikade

Dopisnik RIA Novosti, koјi јe kasniјe posjetio to područјe, јavio јe da se pucnjava prestala i da јe bezbjednost u tom područјu poјačana: barikade su podignute na ulici koјa vodi do predsejdničke palate, ali niјe bilo vidljive voјne opreme.

Incident se desio u trenutku kada Venecuela prolazi kroz period nestabilnosti nakon američke operacije čiji je cilj bio hapšenje predsjednika Nikolasa Madura i njegove supruge u vojnom bunkeru u blizini Karakasa.

Nakon Madurovog zarobljavanja, Vrhovni sud Venecuele imenovao je potprjedsednicu Delsi Rodrigez za predsjednicu. Rodrigez je potom izdala saopštenja u kojima je osudila američku operaciju, ali je istovremeno signalizirala otvorenost za dijalog i saradnjum, prenosi Telegraf.

(Nezavisne, Foto: Tanjug/AP)

Danska premijerka Mete Frederiksen pozvala je Donalda Trampa da prestane da prijeti preuzimanjem Grenlanda, nakon što je američki predsjednik u intervjuu za časopis Atlantic ponovio svoju želju za tim.

"Amerika nema pravo da anektira Grenland"

"Apsolutno nema smisla govoriti o tome da SAD treba da preuzme Grenland. SAD nema pravo da anektira nijednu od tri zemlje u Kraljevini Danskoj", poručila je Frederiksen u saopštenju, prenosi Index.hr.

Tramp je više puta pominjao mogućnost pripajanja Grenlanda SAD-u, kao razlog navodeći njegov strateški položaj i mineralno bogatstvo.

Frederiksen je rekla da je Danska, "a time i Grenland", članica NATO-a i da je obuhvaćena bezbjednosnim garancijama Saveza. Danska već ima odbrambeni sporazum sa SAD-om koji obezbjeđuje pristup Grenlandu, navela je Frederiksen, te dodala da je Danska povećala svoja ulaganja u bezbjednost u arktičkoj regiji.

"Zato snažno pozivam Sjedinjene Države da prestanu sa prijetnjama protiv istorijski bliskog saveznika i protiv druge zemlje i drugog naroda, koji su vrlo jasno rekli da nisu na prodaju", rekla je danska premijerka.

Supruga Trampovog saradnika objavila spornu kartu

Frederiksen se oglasila nakon što je Kejti Miler, supruga Trampovog savjetnika Stivena Milera, na platformi "X" objavila kartu Grenlanda u bojama američke zastave uz opis "USKORO".

Ranije je danski ambasador u SAD-u odgovorio na objavu Miler, desničarske podkasterke i bivše Trampove savjetnice tokom njegovog prvog mandata, "prijateljskim podsjetnikom" da su dvije zemlje saveznice i poručio da Danska očekuje da se poštuje njen teritorijalni integritet.

Ova razmjena uslijedila je nakon što su SAD u subotu, 3.decembra, izvele veliku vojnu operaciju protiv Venecuele, zarobile predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu te ih prebacile u Njujork.

Tramp: "Grenland nam je potreban"

Tramp je u intervjuu za Atlantic rekao da bi i druge zemlje mogle biti predmet američke intervencije. 

Kako prenosi Tanjug, Tramp se osvrnuo i na Grenland, navodeći da je Sjedinjenim Američkim Državama "potrebna" ta teritorija iz bezbjednosnih razloga, a to je poručio svega nekoliko sati nakon što je danska premijerka Mete Frederiksen kritikovala njegove izjave o mogućem pripajanju tog autonomnog područja.

"Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti. Evropskoj uniji je potrebno da mi imamo Grenland", zaključio je Tramp.

(Nezavisne)

Njemačka od 2026. uvodi automatizovani sistem s piezoelektričnim senzorima na auto-putevima koji u prolazu važu kamione i otkrivaju preopterećenja, bez kontrole putničkih vozila.

Vozačima i prevoznicima prijete kazne do 452 evra, a u slučaju većeg prekoračenja mase vožnja će biti dozvoljena tek nakon istovara viška tereta.

Naime, Njemačka uvodi automatizovani sistem nadzora teretnih vozila na auto-putevima, s ciljem suzbijanja preopterećenja kamiona koje predstavlja ozbiljnu prijetnju bezbjednosti saobraćaja i dugoročno oštećuje saobraćajnu infrastrukturu, prenosi Fenix-magazin.

Preopterećena vozila produžavaju zaustavni put, smanjuju stabilnost u vožnji te znatno ubrzavaju trošenje kolovoza, mostova i nadvožnjaka. Savezna kancelarija za logistiku i mobilnost (BALM) samo je tokom 2024. godine utvrdila znatna prekoračenja dozvoljene mase kod više od 16.000 vozila, od ukupno oko 146.000 kontrolisanih kamiona – u nekim slučajevima i za nekoliko tona.

Kako bi se taj problem efikasnije suzbio, na njemačkim auto-putevima biće ugrađeni piezoelektrični senzori koji će u prolazu automatski vagati isključivo teretna vozila. Sistem je namijenjen privrednom saobraćaju i neće obuhvatati putničke automobile. U slučaju prekoračenja dozvoljene ukupne mase, registarska oznaka vozila pojaviće se na LED-displeju uz put, uz obavezu vozača da se uputi na sljedeće odmorište, gdje slijedi dodatna kontrola.

Pilot-projekat na auto-putu A4

Prva pilot-lokacija biće postavljena na autoputu A4 između Aachena i Kelna, neposredno prije odmorišta Rur-Scholle-Süd. Na toj dionici dnevno će se kontrolisati oko 500 kamiona. Savezna vlada planira do 2028. godine proširiti sistem na ukupno 16 lokacija širom zemlje.

Tehnologija se temelji na vagama ugrađenim u nivo kolovoza. Pod opterećenjem stvaraju električne impulse, čiji se intenzitet povećava s težinom vozila. Podatke obrađuje računarski sistem koji u realnom vremenu procjenjuje da li je došlo do prekoračenja dozvoljene mase.

Kazne

Ako se naknadnom kontrolom na umjerenim, zvanično ovjerenim vagama potvrdi preopterećenje, vozačima i prevoznicima prijete novčane kazne u rasponu od 30 do 452 evra. U slučaju da je masa vozila veća od dozvoljene za više od pet odsto, nastavak vožnje biće dozvoljen tek nakon istovara viška tereta.

Na odmorištima se već grade dodatne parking i manipulativne površine kako bi se obezbijedio dovoljan prostor za kontrole i eventualni pretovar robe. Kontrole će sprovoditi posebno obučeno osoblje Savezne kancelarije za logistiku i mobilnost.

Hoće li se ovaj automatizovani sistem dugoročno uvesti na cijeloj mreži njemačkih autoputeva zavisiće od rezultata pilot-faze. Jedno je sigurno -Njemačka ovim potezom dodatno pojačava nadzor nad teškim teretnim saobraćajem, s ciljem veće bezbjednosti na putevima i očuvanja ključne saobraćajne infrastrukture.

(Nezavisne, FOTO: HANNIBAL HANSCHKE/EPA)

KARAKAS - Dok SAD objavljuje više detalja o opasnoj vojnoj operaciji prije zore u kojoj su američki komandosi upali i zarobili venecuelanskog šefa države Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, saznaje se da je venecuelanski predsjednik pokušao pobjeći od komandosa, ali su ga visokokvalifikovani vojnici preduhitrili.

Prema izvještajima, prije sedam dana uslijedio je privatni telefonski poziv između Trampa i Madura, u kojem je Tramp potonjem odlučno rekao da mora odustati. Tramp tvrdi da je Maduro "bio blizu" odustajanja, ali je odlučio ostati. Do tada su američki ratni brodovi bili gotovo na obalama Venecuele, a tim CIA-e već je ušao u zemlju, prateći Madura, uključujući njegovo kretanje, navike, kuću, šta je nosio, pa čak i njegove kućne ljubimce.

Plan za nasilno deložiranje Madura pokrenut je oko 22.46 sati. U petak po istočnom vremenu kada je Tramp dao konačnu naredbu. Preko 150 vojnih aviona, uključujući dronove, borbene letjelice i bombardere, poletjelo je iz 20 različitih vojnih baza i brodova mornarice.

Elitne trupe već su prilično dobro proučile Madurov predsjednički kompleks, koristeći repliku temeljenu na obavještajnim podacima koje su SAD prikupile. Ovo je bilo prilično slično operaciji koju su izvele u Abotabadu u Pakistanu kako bi uklonile Osamu bin Ladena.

SAD su već isključile struju u Karakasu kako bi stekle prednost u bici, a avion je raznio venecuelanske sisteme protivvazdušne odbrane, otvorivši put helikopterima. Veliki vojni kompleks u Fort Tiuni bio je u plamenu.

Maduro at the DEA HQ building in New York. We don't know the charges he will get slapped with but this is a Claymore for Trump, as Maduro is an elected President. The legal implications are infinite. Let's see how Trump weathers through this one?#Maduro#Caracas #Venezuela pic.twitter.com/3kXVjW4gcz

— PAOTZE☆B.O.STRATEGY☆ (@PAOTZEPG) January 4, 2026

Do 01.00 sat ujutro po istočnom vremenu u subotu, američki vojnici sletjeli su u "jako utvrđenu vojnu tvrđavu" u Karakasu, gdje je Maduro boravio. U roku od tri minute, komandosi su raznijeli glavna vrata kako bi se probili kroz zgradu do Madurove lokacije.

Po dolasku je bilo pucnjave, a američki helikopteri su pogođeni, ali ne u mjeri da nisu mogli letjeti.

Dok su se snage Specijalnih operacija probijale kroz kompleks do Madurove sobe, venecuelanski vođa i njegova supruga pokušali su pobjeći u sobu ojačanu čelikom. Maduro se oslanjao na kubanske tjelohranitelje da se zaštiti.

"Pokušavao je doći na sigurno mjesto", rekao je Tramp tokom konferencije za novinare. "Bila su to vrlo debela vrata, vrlo teška vrata. Ali nije uspio doći do tih vrata. Uspio je doći do vrata, ali ih nije mogao zatvoriti", dodao je američki predsjednik.

Čak i ako je uspio zatvoriti vrata, komandosi su nosili "masivne bacače plamena" i obučili su se da ih koriste za rezanje čeličnih zidova u Madurovoj sigurnoj sobi.

Oko pet minuta nakon ulaska u zgradu, Delta Force izvijestila je da su Madura uhapsili, prenosi "TheWeek".

(Nezavisne)