BANjALUKA, SARAJEVO - Centralna izborna komisija (CIK) priprema teren za uvođenje novih tehnologija u domaći izborni proces, s namjerom da one budu sastavni dio opreme i u funkciji već na jesen, ali i dalje je veoma neizvjesno na koji način će biti sprovedeni dolazeći opšti izbori.
- Centralna izborna komisija BiH priprema uvođenje novih izbornih tehnologija
- Za digitalizaciju izbornog procesa 2025–2028 obezbijeđeno je 112,5 miliona KM
- Kristijan Šmit je ranije izmjenama Izbornog zakona omogućio primjenu tehnologija na više od 450 biračkih mjesta
- CIK planira nabavku oko 6.000 skenera
Proces uvođenja tehnologija je višegodišnji projekat kapitalnog ulaganja i digitalizacije izbornog procesa 2025-2028, a fokus je na nabavci uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i optičkih skenera za automatsko prebrojavanje glasački listića te licenci.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Uvođenje modernih tehnologija u izborni sistem BiH je godinama predmet opsežnih rasprava. S obzirom na to da za taj potez nije bilo političke podrške, Kristijan Šmit je iz fotelje visokog predstavnika u BiH, nametnuo odluke kojima su otvorena vrata za skenere na biralištima. Krenuo je od izmjena i dopuna Izbornog zakona čime su, po prvi put primijenjene tehnologije na lokalnim izborima i to na više od 450 biračkih mjesta, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere i video-nadzor.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Daljim intervencijama, uz studiju opravdanosti koju potpisuje CIK BiH, je obezbjeđeno 112,5 miliona maraka kako bi izborni sistem u dobrom dijelu bio pod budnim okom modernih tehnologija.
Pojedine firme već su se prijavile na raspisane tendere za nabavku opreme, ali javio se i Šmit.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Obezbjeđen novac
U tumačenju na sajtu OHR-a, Šmit je podsjetio da 112,5 miliona KM potiče iz profita Centralne banke, da je sve naznačeno u Studiji izvodljivosti te da je obezbjeđen novac za nabavke i tehnologije za izbore 2026. godine.
- Sva neutrošena sredstva raspoređena u skladu s ovom Odlukom prenose se i uvrštavaju u budžet za 2026. u skladu s namjenom u vezi s nabavkom izbornih tehnologija i s njima povezanih usluga od strane CIK-a. Odlukom se nadalje obavezuje i ovlašćuje ministar finansija i trezora BiH da sva neutrošena sredstva prenese u fiskalnu 2026. i obezbijedi dostupnost za namijenjenu svrhu tokom cijele godine. Neizvršenje prenosa sredstava od strane ministra bez odlaganja, odnosno u roku od dan od objavljivanja Autentičnog tumačenja, direktno podrazumijeva obavezu i ovlašćenje zamjenika da taj prenos izvrši bez odlaganja – piše u tumačenju.
Zahtjev dokaz vulgarnosti i banalnosti
Novo oglašavanje Šmita izazvalo je brojne reakcije. Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić nije odgovarao na telefonske pozive, dok je zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac izjavio je da je zahtjev nelegitimnog Šmita dokaz njegove vulgarnosti i banalnosti, a ujedno i potvrda da hitno mora otići iz BiH.
- Pozivanje na institut autentičnog tumačenja je kao pozivanje na lanjski snijeg, s obzirom na to je ovaj institut 2015. izbrisan iz Poslovnika oba doma Parlamentarne skupštine BiH - istakao je Košarac.
Košarac je ocijenio da je ovo novi primjer Šmitovog pravnog nasilja.
- Da budem jasan - niko ovdje nije protiv demokratskog izbornog procesa i unapređenja izbornih tehnologija. Ali, kako o legitimitetu može pričati čovjek bez legitimiteta koji uzurpira poziciju u OHR-u – upitao je.
Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je poručio da će Srpska adekvatno odgovoriti na želje muslimana da sa Šmitom nametnu tehnologije koje bi se koristile na izborima da bi dobili rezultate koji njima odgovaraju, jer bi time bila dovedena u pitanje ravnopravnost naroda.
- Zato je ta žurba, jer je riječ o organizovanoj kriminalnoj grupi na nivou BiH koju čine muslimanske sećije i stranci koji tamo sjede i pokušavaju da završe svoj pir i utiču na izbore - izjavio je Dodik u Laktašima.
On je istakao da je mnogo stvari srušeno i dovedeno u pitanje u BiH, kao što je ravnopravnost, rekavši da Srbi imaju ravnopravan broj ministara koji odlučuju, a ne njihovi zamjenici, kao što to želi Šmit.
Iz CIK-a su u poslednjem presjeku stanja u vezi sa nabavkom tih tehnologija ponovili da je novac obezbijeđen s višemjesečnim zakašnjenjem u odnosu na rokove predviđene Studijom izvodljivosti.
CIK je lani u oktobru uputio Parlamentarnoj skupštini BiH, inicijativu za izmjene Izbornog zakona BiH, uz opasku da je potrebno što hitnije razmotriti ovo pitanje.
- Da bi se primjenile specifične izborne tehnologije potrebno je izgled i format glasačkog listića prilagoditi upotrebi istih u izbornom procesu jer prema važećim normama format i obavezni sadržaj glasačkog listića, kao i proces glasanja nisu primjenjivi na skenerima, na način da se sa sigurnošću može očekivati nesmetan rad izborne tehnologije na izborni dan – poručili su ranije iz CIK-a.
Iz te institucije su ukazivali da je plan nabavka oko 6.000 skenera i druge opreme koja zahtijeva i adekatno skladištenje, uz opasku da oni trenutno taj prostor nemaju. Slali su zahtjeve i da im se odobri novo zapošljavanje, ali ni za to još nije dato zeleno svjetlo.
