- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

DAVOS – Vještačka inteligencija će kao cunami pogoditi tržište rada, a mladi će biti najviše na udaru, upozorila je danas direktorka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgijeva na zatvaranju Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu.
MMF očekuje da će u narednim godinama u razvijenim ekonomijama 60 odsto radnih mjesta biti poboljšano, eliminisano ili transformisano zahvaljujući AI, a ovaj proces će pogoditi 40 odsto poslova na globalnom nivou.
Georgijeva je sugerisala da je u razvijenim ekonomijama jedno od 10 radnih mjesta već na neki način promijenjeno pod uticajem vještačke inteligencije, što će vjerovatno dovesti do pritisaka na rast plata ovih radnika.
Ona je upozorila da će AI izbrisati mnoge poslovne pozicije koje su tradicionalno zauzimali mlađi radnici.
Ljudi čiji poslovi nisu direktno promijenjeni vještačkom inteligencijom takođe će osjetiti posljedice, pošto bi njihove plate mogle da padnu ako njihova produktivnost ne bude povećana.
„Srednja klasa će, neizbježno, biti pogođena“, napomenula je Georgijeva.
Izvršni direktor kompanije za razvoj vještačke inteligencije Antropik Dario Amodei je ranije u Davosu upozorio da nakon jedne do pet godina tržište rada više neće moći da se prilagođava eksponencijalnom rastu sposobnosti AI modela.
Amodei je ocijenio i da vlade i ekonomski kreatori politika još uvijek ne shvataju u dovoljnoj mjeri razmjere promjena koje dolaze, dodajući da je iznenađen koliko se malo ozbiljne ekonomske analize trenutno sprovodi čak i među vodećim ekspertima.
Direktor kompanije Gugl dipmajnd Demis Hasabis je takođe u Davosu izjavio da će u narednim godinama pojedini poslovi, posebno na početnim pozicijama, vjerovatno biti pogođeni automatizacijom, ali će istovremeno nastajati novi, često vrijedniji i kreativniji oblici rada.
Hasabis smatra da današnji AI alati predstavljaju izuzetnu priliku za studente i mlade profesionalce i naglašava da ovladavanje tim tehnologijama može biti vrijednije čak i od klasičnih pripravničkih programa.
(Glas Srpske, Foto: Ilustracija)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

BANJALUKA, SARAJEVO - Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) i poreske uprave Republike Srpske i Federacije BiH su tokom prošle godine prikupile više od 25 milijardi KM, tačnije 25,407 milijardi KM.
Iz UIO BiH su saopštili da su prihodi od indirektnih poreza u 2025. godini iznosili 12 milijardi i 177 miliona KM i veći su za 633 miliona KM ili 5,51% u odnosu na isti period 2024. godine kada su iznosili 11 milijardi i 541 milion KM.
"Uprava za indirektno oporezivanje prikupila je najveći iznos indirektnih poreza od uspostave institucije. U 2025. godini nije bilo povećanja stopa indirektnih poreza, već je rast prihoda bio uslovljen dijelom inflatornim kretanjima, a dijelom aktivnostima koje je preduzimala UIO. Nakon što prikupi prihode od indirektnih poreza UIO prvo vrši povrat PDV-a poreskim obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat i po tom osnovu Uprava je u 2025. godine privredi vratila dvije milijarde i 202 miliona KM. Ostatak prikupljenih prihoda otišao je u raspodjelu korisnicima", naveli su iz UIO BiH.
Dodali su da neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u periodu januar - decembar 2025. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt iznose devet milijardi i 974 miliona KM i veći su za 525 miliona KM u odnosu na prihode koje su sa Jedinstvenog računa korisnici dobili za isti period 2024. godine.
"Za finansiranje državnih institucija u 2025. godini raspoređen je iznos od milijarde i 20 miliona KM. Federaciji BiH je ukupno raspoređeno pet milijardi i 510 miliona KM, Republici Srpskoj tri milijarde i 86 miliona KM i Brčko distriktu 310 miliona KM", istakli su iz UIO BiH.
Iz Poreske uprave RS su u saopštenju naveli da su na račun javnih prihoda Srpske prikupili 4,459 milijardi maraka, što je za 416,4 miliona KM ili 10 odsto više u odnosu na 2024. godinu, čime je nastavljen višegodišnji stabilan trend u naplati javnih prihoda.
"Posmatrano po grupama javnih prihoda, doprinosi bilježe povećanje naplate za 12 procenata, ostali javni prihodi za 10 procenata, dok su prihodi od direktnih poreza veći za šest odsto u odnosu na 2024. godinu. Najviše javnih prihoda prikupljeno je po osnovu doprinosa socijalnog osiguranja, koji su u 2025. godini naplaćeni u iznosu od 2,849 milijardi maraka, što je za 305,2 miliona KM ili 12 procenata više nego godinu ranije. Od tog iznosa, samo po osnovu doprinosa za Fond PIO u 2025. godini je prikupljeno 1,740 milijardi KM, odnosno 204,2 miliona KM ili 13 odsto više. Po osnovu doprinosa za Fond zdravstvenog osiguranja, naplata je iznosila 906,2 miliona maraka ili 10 odsto, koliko je iznosilo i procentualno povećanje naplate doprinosa za Fond dječje zaštite i Zavod za zapošljavanje", istakli su iz Poreske uprave Srpske.
U saopštenju Poreske uprave FBiH piše da obavještavaju javnost da je naplata javnih prihoda u 2025. godini imala trend rasta i da su poreski obveznici Federacije BiH u periodu januar - decembar 2025. godine uplatili rekordnih 8.771.286.144 KM javnih prihoda, što je u odnosu na januar - decembar 2024. godine više za 821.652.900 KM, ili za 10,34 %.
"Broj aktivnih poslovnih subjekata u Federaciji BiH na dan 31. decembar 2025. godine sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH je 134.788, a na dan 31. decembar 2024. godine broj aktivnih poslovnih subjekata sa uključenim poslovnim jedinicama i podružnicama u Federaciji BiH bio je 131.711", stoji u saopštenju Poreske uprave Federacije BiH.
(Nezavisne, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

Konzorcijum "Logistika BiH" saopštila je da najavljeni protest profesionalnih vozača nije borba isključivo drumskih prevoznika, već zajednička borba cijelog privrednog sistema, jer drumski transport predstavlja osnovu funkcionisanja lanaca snabdijevanja BiH i regiona.
Iz Konzorcijuma pozivaju udruženja poslodavaca, izvozne i uvozne kompanije, privredne komore i sektorska udruženja, da se aktivno uključe i javno podrže zahtjeve za zaštitu prava profesionalnih vozača, jer je to ujedno i zaštita interesa realnog sektora i privrede BiH.
"Bez obzira da li govorimo o uvoznim tokovima /sirovine, energenti, repromaterijal/, izvoznim /industrijski i poljoprivredni proizvodi/, uzvodnim ili nizvodnim logističkim procesima, ne postoji realna i brza zamjena za drumski transportn", navode iz Konzorcijuma.
U saopštenju se ističe da eliminacija ili ozbiljno ograničavanje rada domaćih drumskih prevoznika automatski znači prekide u isporukama, gubitak ugovora, kašnjenja u proizvodnji, rast cijena i nestabilnost tržišta.
Iz Kozorcijuma ukazuju da će u slučaju poremećaja lanaca snabdijevanja i primoranog oslanjanja na alternativna rješenja doći do povećanja troškova transporta i do 70 odsto u odnosu na postojeće cijene drumskog prevoza, dok domaći izvoznici i uvoznici postaju taoci ucjena kroz cijenu i dostupnost kapaciteta, a strani operateri i posrednici preuzimaju kontrolu nad tržištem, bez obaveze dugoročne stabilnosti.
"Drugim riječima, gubitak domaćih prevoznika znači gubitak kontrole nad sopstvenim lancima snabdijevanja", naglašavaju iz Konzorcijuma i dodaju da domaći drumski prevoznici, poslodavci, izvoznici i uvoznici dijele iste ciljeve, zavise jedni od drugih, snose zajedničke posljedice institucionalnog nečinjenja.
Konzorcijum "Logistika BiH", koji okuplja prevoznike, najavio je u ponedjeljak, 26. januara, regionalni protest transportnog sektora na teretnim graničnim prelazima EU zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača u zemljama Šengena, a posljednji je novi sistem ulaska u EU.
(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

Mljekarska industrija BiH traži hitno razdvajanje biljnih i mliječnih proizvoda na tržištu, odnosno dosljedno informisanje potrošača.
Mljekari traže i što skorije usvajanje pravilnika o dodatnim zahtjevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje i mast, kao i druga biljna ulja i masti.
Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani definiše pravni okvir za informisanje potrošača od subjekata u poslovanju sa hranom radi nesmetanog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i zaštite potrošača kroz jasno, razumljivo i čitljivo označavanje hrane, saopšteno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
U skladu sa ovim pravilnikom, svaki subjekt u poslovanju sa hranom, bilo da je riječ o domaćem proizvođaču ili uvozniku, obavezan je da obezbijedi tačnost i potpunost informacija o hrani, te snosi odgovornost za njihov sadržaj.
"U prethodnom periodu domaći proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda svjedoci su da se pojedini uvozni proizvodi plasiraju mimo važećeg pravnog okvira u oblasti informisanja potrošača o hrani, često bez propisanih ili sa neadekvatnim deklaracijama", upozoravaju iz Komore.
Takva praksa, navode, dovodi potrošače u zabludu i direktno utiče na smanjenje konkurentnosti domaćih proizvoda na unutrašnjem tržištu BiH.
Radi rješavanja ovog problema, na koji se ukazuje još od 2004. godine, predstavnici Grupacije prerađivača mlijeka i mliječnih proizvoda pri Spoljnotrgovinskoj komori i Agencije za bezbjednost hrane BiH, u saradnji s Komorom, pripremili su prijedlog pravilnika o dodatnim zahtjevima za stavljanje na tržište proizvoda koji sadrže palmino ulje i mast, te druga biljna ulja i masti.
Prijedlog je izrađen po uzoru na praksu Srbije, gdje se od avgusta prošle godine primjenjuje uredba kojom se dodatno uređuje označavanje i razdvajanje ovih proizvoda od mliječnih.
"Donošenje ovog pravilnika izuzetno je važno kako za potrošače tako i za proizvođače mliječnih proizvoda, jer potrošačima obezbjeđuje pravo na informisan izbor, a proizvođačima jasne okvire koji sprečavaju zavaravajuće označavanje i nelojalnu konkurenciju", navode iz Komore.
Spoljnotrgovinska komora poziva nadležne institucije da hitno preduzmu potrebne korake kako bi se prijedlog pravilnika što prije usvojio, te da se istovremeno pojačaju kontrole u pogledu deklarisanja i fizičkog razdvajanja proizvoda biljnog i životinjskog porijekla na policama trgovačkih objekata.
(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija

U posljednjih 365 dana čak 100 profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine prisilno je vraćeno (deportovano) iz država Evropske unije, iako su imali važeće ugovore o radu i kompletnu zakonsku dokumentaciju, saopštio je Konzorcijum Logistika BiH.
Prema podacima Konzorcijuma Logistika BiH, vozači su deportovani isključivo zato što obavljaju svoj profesionalni posao u međunarodnom drumskom transportu.
Prema navodima Konzorcijuma, samo tokom jučerašnjeg dana nadležne institucije Njemačke, Austrije, Poljske i drugih zemalja EU obradile su dodatnih 100 slučajeva prisilnog povratka profesionalnih vozača iz Bosne i Hercegovine.
Pojašnjavaju da prisilan povratak znači da je pojedinac, zbog procijenjenog rizika ili formalnog tumačenja boravka, proglašen osobom koja se „nezakonito“ nalazi na teritoriji određene države, te se bez obzira na radni status, ugovor o radu i dokumentaciju – prisilno vraća u matičnu državu.
“Prisilan povratak znači da je uredno zaposlen radnik, sa važećim ugovorom o radu i potpunom dokumentacijom, proglašen ‘nezakonitim boravcem’ i nasilno udaljen, bez obzira na činjenicu da ne krši zakon, ne traži azil, ne predstavlja nikakav bezbjednosni rizik, obavlja isključivo profesionalni posao u međunarodnom drumskom transportu. U posljednjih 365 dana, samo u Njemačkoj, 100 profesionalnih vozača je protjerano isključivo zato što rade. To je pravna i politička činjenica”, navode iz Konzorcijuma Logistika BiH.
Posebno ističu da se radi o vozačima koji imaju važeće ugovore o radu, urednu dokumentaciju i koji obavljaju isključivo profesionalni posao u međunarodnom drumskom transportu. U tom periodu, kako tvrde, vozači su proveli više od 100 dana u pritvorima i zatvorima EU, a izgubljeno je najmanje 47 radnih mjesta.
Konzorcijum upozorava da se radi o sistemskoj diskriminaciji.
"Vozači nisu prekršili zakon, nisu tražili azil i ne predstavljaju bezbjednosni rizik, ali su proglašeni „nezakonitim boravcima“ i nasilno udaljeni", stoji u saopštenju.
Takva praksa, ističu, krši osnovno pravo na rad, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te principe slobodnog kretanja roba i funkcionisanja lanaca snabdijevanja.
Posebno odbacuju tvrdnje da su deportacije povezane s tehničkim pitanjima ili sistemom EES, navodeći da za to ne postoji nijedno pravno ni tehničko opravdanje.
Konzorcijum Logistika BiH uputio je hitan javni poziv institucijama Bosne i Hercegovine da reaguju prema Evropskoj komisiji. Upozoravaju da do sada nije poslata nijedna protestna nota niti je preduzeta bilo kakva zaštitna mjera, što nazivaju „institucionalnim saučesništvom kroz šutnju“.
„Profesionalni vozači nisu ilegalni migranti niti prijetnja – oni su temelj evropske i regionalne privrede“, poručuju iz Konzorcijuma, uz upozorenje da bi nastavak ove prakse mogao imati ozbiljne ekonomske i strateške posljedice po Bosnu i Hercegovinu.
Podsjećamo, za ponedjeljak, 26. januara, najavljen je regionalni protest transportnog sektora na teretnim graničnim prijelazima EU zbog nagomilanih problema u vezi sa boravkom vozača.
(Mondo, Foto: Shutterstock)




