Povratak sa proslave božićnih i novogodišnjih praznika za dijasporu može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ako se u prtljažniku nalaze domaće delikatese.

EU primjenjuje rigorozna pravila o uvozu namirnica životinjskog porijekla, pa omiljeni bakin sir, djedina slanina i pršuta ili domaća rakija često završe u kanti za smeće uz paprene novčane kazne.

Tokom praznika i putovanja u inostranstvo često se postavlja pitanje šta je legalno, a šta nije dozvoljeno prenijeti preko granice – koliko kutija cigareta može biti u autu, hoće li vam "zalijepiti" kaznu ako u prtljažniku imaju dva koluta sira i "tablu" slanine, da li je dozvoljeno unijeti istu količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima.

Upravo zbog svih tih pravila, koja su toliko brojna da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, Večernji list donosi spisak svega što se smije, odnosno ne smije unijeti u Evropsku uniju.

Ako unosite robu iz trećih zemalja (kao što je Srbija, BiH...), limit za uvoz po osobi ne smije preći 430 evra u pomorskom i vazdušnom saobraćaju i 300 evra u svim ostalim vrstama transporta, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putuju.

Putnici u vazdušnom saobraćaju mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim prevozom.

Putnici u vazduhu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Putnici drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje.

Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijane duvanske proizvodnje, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda.

Što se tiče alkoholnih pića, ista pravila važe za putovanja kopnom, vazduhom i morem – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina i 2 litre alkoholnih pića sa manje od 22 odsto alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite da plaćate trošarine, uz uslov da ste stariji od 17 godina, moguće je unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestokog alkohola, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti.

Sve preko toga nije dozvoljeno ni uz plaćanje. Uopšte nije dozvoljeno unositi meso i mlijeko, kao ni proizvode od mesa i mlijeka.

Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuvane, posoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Za druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih nogu, dozvoljeno je do 2 kg po osobi.

Kada putujete iz Srbije ili Bosne u Hrvatsku, možete nositi određene količine voća i povrća, ali uz značajna ograničenja i posebne uslove.

EU generalno dozvoljava unos svježeg voća i povrća, osim krompira, do 5 kg po osobi. Međutim, većina voća i povrća, poput jabuka, krušaka, paradajza, mrkve, cvekle, celera, rotkvica, kupusa, karfiola, kelja, zelene salate, radiča, endivije, đumbira, šafrana i kurkume, zahtjeva fitosanitarni sertifikat izdat od nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje porijekla.

Fitosanitarnu kontrolu obavljaju inspektori na graničnim kontrolnim punktovima. Izuzeci od fitosanitarnih propisa, za koje sertifikat nije potreban, su određene vrste tropskog voća: ananas, svjež ili suv kokos, banane i rume. Ove namirnice se mogu unijeti bez ograničenja, u razumnim količinama za ličnu upotrebu.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas može zadesiti kazna koja može iznositi i do 13.300 evra. Visina kazne zavisi od vrste i količine robe koju ste pokušali da unesete ili iznesete.

Za neprijavljivanje robe propisana je novčana kazna od 265 do 6.600 evra, dok za pokušaj krijumčarenja ili neprijavljivanja komercijalne robe ili robe sa zabranama/ograničenjima propisana kazna može biti od 400 do 13.300 evra, prenosi b92.

(Nezavisne, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Radovan Višković i Li Gang potpisali finansijski ugovor za izgradnju 17 km dionice auto-puta Bijeljina–Brčko, sa rokom realizacije od 60 mjeseci.

Ukupna vrijednost ponude grupe ponuđača iznosi oko 347 miliona KM, od čega je vrijednost za projektovanje i izvođenje radova oko 275 miliona KM bez PDV-a, navodi se u obrazloženju potpisanog ugovora.

Nakon potpisivanja ugovora, Višković je rekao novinarima da je ovo veliki dan za Republiku Srpsku i za preduzeće "Autoputevi Repiblike Srpske", te da je ovo šesti u nizu projekata koji Kinezi rade u Srpskoj.

"Republika Srpska početkom proljeća ulazi u ozbiljan investicioni ciklus. Oko tri godine trajali su pregovori i uspjeli smo da ih privedemo kraju i da u Novu godinu uđemo sa investicijama", istakao je Višković.

On je podsjetio da je prije sedam dana potpisan finansijski ugovor za dionicu auto-puta od Vukosavlja do Brčkog koji okvirno košta oko 650 miliona KM bez PDV-a, ističući da su u posljednjih sedam dana sa kineskim parterima postigli dva veoma važna sporazuma vrijedna oko milijardu KM, što je veliki rezultat za Republiku Srpsku.

Višković je zahvalio Vladi Kine za sve projekte koje rade u Republici Srpskoj.

Li je rekao novinarima da je ovaj projekat od strateškog značaja za Republiku Srpsku, da će njegova gradnja podstaći regionali ekonomski razvoj i saobraćajnu povezanost, što će građanima značiti efikasnije putovanje, a istovremeno imati i veliki značaj za lokalni razvoj.

"Danas je važan dan za `Autoputeve Srpske`. Kineske banke potpisuju ugovor o kreditu, što znači da projekat uskoro ulazi u fazu implementacije", istakao je Li.

(Mondo, Foto: Milomir Savić/Srna)

BERLIN - Njemačkoj trenutno nedostaje najmanje 120.000 vozača kamiona, a mnoge transportne kompanije sve više otkazuju isporuke jer nemaju dovoljno vozača, izjavio je portparol Federalnog Udruženja drumskih prevoznika Dirk Engelhart medijima.

Prema njegovim riječima, svake godine se penzioniše između 30.000 i 35.000 vozača kamiona, a pojavi se samo od 15.000 do 20.000 novih da ih zamijene, prenosi "Špigel".

Mnogi prevoznici više ne učestvuju na tenderima pošto prihod od očekivanog transporta robe ne bi pokrio troškove, koji su, kako Engelhart objašnjava, natprosječno povećani usljed manjka vozača.

Ova pojava već ostavlja vidljive posljedice, pa prazni rafovi koji se često vide u prodavnicama nisu samo rezultat nemogućnosti lanca supermarketa i dobavljača da se dogovore o cijeni, već i manjka vozača kamiona koji prevoze robu.

U Njemačkoj se 80 odsto robe transportuje drumskim saobraćajem.

Udruženje drumskih prevoznika ne očekuje da će ovu krizu ublažiti takozvana autonomna vozila koja se kreću pomoću senzora, kamera i vještačke inteligencije, bez vozača za volanom.

Vozači kamiona će vjerovatno ostati nezamjenljivi pošto su oni istovremeno u ulozi pratnje i čuvara robe koja im je povjerena, navodi list, prenosi Srna.

(Nezavisne, Foto: Freepik/Ilustracija)

BANJALUKA - Nakon što je Evropska unija usvojila Uredbu o pošiljkama otpada, prema kojoj od novembra sljedeće godine do maja 2029. godine, između ostalih, ni Bosna i Hercegovina neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, domaće firme koje se bave reciklažom dio sirovina najvjerovatnije će uvoziti iz trećih zemalja.

Naime, Spoljnotrgovinska komora BiH obavijestila je privrednike da se prema novoj uredbi uvode stroža pravila za izvoz otpada iz EU u treće zemlje i zemlje koje nisu članice OECD-a, s ciljem jačanja cirkularne ekonomije, osiguranja ekološki prihvatljivog tretmana otpada i sprečavanja ilegalne trgovine.

Tako će od 21. maja 2027. godine izvoz neopasnog otpada iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biti dozvoljen samo državama koje službeno obavijeste Evropsku komisiju da žele uvoziti određene vrste otpada i da imaju kapacitete za njegov ekološki prihvatljiv tretman.

BiH je u propisanom roku dostavila zahtjev za nastavak uvoza pojedinih vrsta neopasnog otpada iz EU, no Evropska komisija je naglasila da plastični otpad, iako je bio dio inicijalnog zahtjeva BiH, ne može biti odobren u ovom postupku.

"Prema novim pravilima, izvoz neopasne otpadne plastike iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biće potpuno zabranjen u periodu od 21. novembra 2026. do 21. maja 2029. godine. Nakon isteka zabrane, zemlje izvan OECD-a moći će podnijeti poseban zahtjev Evropskoj komisiji za nastavak uvoza neopasnog plastičnog otpada", dodaju.

Napominju da ova regulativa može uticati na kompanije u BiH koje se bave preradom plastičnog otpada, posebno one koje sirovinu uvoze iz država članica EU, te potencijalno zahtijevati prilagođavanje poslovnih procesa i tržišnog usmjerenja.

Kako su potvrdili za "Nezavisne novine" iz Spoljnotrgovinske komore BiH, u 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.890.430 kilograma otpadaka, odrezaka i lomljevina od plastičnih masa. Najviše ih je uvezeno iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.

Iz fabrike "Omorika reciklaža" za "Nezavisne novine" navode da se njihova kompanija u svom proizvodnom i reciklažnom procesu koristi isključivo jednom vrstom neopasnog plastičnog otpada - PET ambalažom.

"Tokom tekuće godine, uvoz ove sirovine iz zemalja Evropske unije činio je do 15 odsto ukupno korištenih količina. Iako se radi o relativno malom udjelu, smatramo da će najavljena zabrana ipak imati određeni indirektni uticaj na naše poslovanje, posebno imajući u vidu činjenicu da su pojedini dobavljači iz EU istovremeno i naši dugogodišnji kupci gotovih proizvoda", kažu iz kompanije "Omorika reciklaža".

Ističu da se radi o regulatornoj odluci donesenoj na nivou Evropske unije, na čije kreiranje ni pojedinačne kompanije niti BiH kao država nemaju značajniji uticaj.

"U tom smislu, domaća privreda nalazi se u poziciji prilagođavanja već definisanim pravilima, a ne njihovog oblikovanja. U cilju prilagođavanja novim regulatornim okolnostima, naša buduća orijentacija u pogledu obezbjeđenja sirovina biće usmjerena ka trećim zemljama, uz striktno poštovanje svih važećih zakonskih i ekoloških standarda. Istovremeno, nastavićemo da razvijamo održive modele poslovanja i jačamo stabilnost lanca snabdijevanja", pojašnjavaju iz ove fabrike.

Smatraju da ova situacija može predstavljati i dobru priliku da se na nivou Bosne i Hercegovine ozbiljnije razmotri uvođenje depozitnog sistema za PET ambalažu.

"Takav sistem bi dugoročno mogao doprinijeti većoj dostupnosti domaće sirovine, unapređenju upravljanja plastičnim otpadom, kao i razvoju cirkularne ekonomije u zemlji", dodali su.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu od 2014. do 2024. godine ukazuje na generalno rast prometa pet grupa otpada (metalni, stakleni, plastični, gumeni otpad te otpad od papira i kartona).

"Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2024. godini iznosi 38.298 tona, što je za 29,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period od 2014. do 2024. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina plastičnog otpada te otpada od papira i kartona, dok su gumeni otpad, otpad od sagorijevanja, metalni i tekstilni otpad zadržali trend rasta tokom posmatranog perioda", naveli su.

Dodaju da je tokom 2024. godine, od ukupno uvezene količine plastičnog otpada, 53,1 odsto uvezeno iz Hrvatske.

(Nezavisne, Foto: Freepik)