SARAJEVO - Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je za godinu dana povećan za 1,2 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Tako je u 11 mjeseci prošle godine, uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,55 milijardi KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz iznosio 15,79 milijardi KM.

"U periodu januar - novembar 2025. godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 568 miliona KM, što je za 5,1% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 27 milijardi i 410 miliona KM, što je za 4,5 % više nego u istom periodu prethodne godine", stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.

Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,8%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi i 842 miliona KM. "Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je dvije milijarde i 699 miliona KM, što je za 6,9% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde i 355 miliona KM, što je za 7,3% više nego u istom periodu prethodne godine", navodi se u podacima.

Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 80,4%.

"Izvoz u zemlje EU iznosio je 11 milijardi i 480 miliona KM, što je za 5,4% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 15 milijardi i 965 miliona KM, što je za 2,6% više nego u istom periodu prethodne godine", piše u podacima Agencije za statistiku BiH.

U ovim podacima se vidi da je i izvoz veći u odnosu na prethodnu godinu.

Za 11 mjeseci prošle godine izvoz je iznosio 8,21 milijardu KM, a u istom periodu ove 8,96 milijardi KM.

Znači, izvoz je veći za godinu dana za 750 miliona KM.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da kontinuirani rast trgovinskog deficita ukazuje na dvije stvari.

"Prva je da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude. Iz toga proizlazi zaključak da je naša domaća proizvodnja nekonkurentna i ne koristi impuls rasta tražnje", istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, ukoliko se analizira ostvareni deficit po zemljama uočavamo da najveći ostvarujemo sa zemljama regije, što otvara prostor za njegovim smanjenjem ili neutralisanjem kroz strategije uvozne supstitucije.

"Ona može biti usmjerena na pomoć domaćim firmama u podizanju efikasnosti proizvodnje i cjenovne konkurentnosti i/ili privlačenjem regionalnih kompanija da otvaraju pogone kod nas kako bi proizvodili za naše tržište. Bez ovih strukturnih promjena trgovinski trendovi će imati svoju ustaljenu putanju, koja će vrijednosno varirati u zavisnosti od kratkoročnih inflatornih i cikličnih kretanja", zaključio je Mlinarević.

(Nezavisne, FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)

Građane Republike Srpske od 1. februara očekuju veći računi za električnu energiju.

Ključni razlog za korekciju cijena je usvajanje novih tarifa mrežarine za period od 2026. do 2028. godine. Iako je prvobitno najavljivano da bi nove cijene mogle stupiti na snagu već prvim danom nove godine, RERS je donio odluku da primjena počne mjesec dana kasnije – od 1. februara.

Podsjećamo, distributeri su od Regulatorne komisije zahtijevali drastično povećanje mrežarine od čak 40 odsto, pravdajući to potrebom za investicijama i povećanim troškovima održavanja sistema.

(Mondo, Foto: Screenshot)

Drvna industrija BiH tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

"Ovo povećanje izvoza uglavnom je posljedica povećanja izvoza drveta i njegovih proizvoda", navode iz Komore i dodaju da je izvoz skoro svih tarifa blago porastao, dok je njihov uvoz stabilan, praktično jednak prošlogodišnjem.

Struktura pokazuje da sektor drveta i namještaja i dalje nosi najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, uz blage promjene u kretanjima pojedinačnih tarifa.

U prva tri tromjesečja i izvoz i uvoz drveta i njegovih proizvoda rasli su u odnosu na isti period prošle godine, što, kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore, ukazuje na veću ukupnu tržišnu aktivnost i stabilnu potražnju u sektoru.

Izvoz drveta i njegovih proizvoda u pomenutom periodu iznosio je oko 733,85 miliona KM i veći je za 42,46 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 314,5 miliona KM, što je više za 10,47 miliona KM nego u prva tri kvartala prošle godine.

Iz Komore navode da je u devet mjeseci izvoz celuloze i vlaknastih materijala blago porastao i to za 625.558 KM, dok se uzvoz smanjio za 5,5 miliona KM, te dodaju da se tržište smanjuje, ali da izvozna strana ostaje stabilna.

Izvoz papira i kartona iznosio je oko 284,88 miliona KM i veći je za oko 8,44 miliona KM u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 351,8 miliona KM i manji je za 13,1 miliona KM, što pokazuje jačanje domaće industrije i veću konkurentnost.

Kada je riječ o štampanim proizvodima /knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije/, izvoz je veći za oko 4,1 milion KM, a uvoz za oko milion, dok je suficit iznosio oko pola miliona KM, što govori da je ovaj segment stabilan, uz umjereni rast aktivnosti.

Iz Komore navode da kod namještaja, posteljine, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih punjenih proizvoda, te lampi i drugih svijetlećih tijela izvoz blago pada, a uvoz raste, te dodaju da je kod ove tarife izvoz iznosio 867,44 miliona KM, što je manje za oko 31 milion KM, dok je uvoz iznosio oko 322 miliona KM i veći je za 12,77 miliona KM.

"Pozitivan bilans drvne industrije BiH proizlazi iz konkurentnosti domaćeg namještaja i finalnih drvnih proizvoda, dostupnosti kvalitetne sirovine i snažne orijentacije kompanija ka EU tržištu", pojašnjavaju iz Komore i dodaju da se uvoz uglavnom odnosi na specijalizovane repromaterijale koji se ne proizvode lokalno.

Glavna izvozna tržišta su EU - Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, zatim Skandinavija, te u manjoj mjeri Bliski istok. 

(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)

SARAJEVO, LUKSEMBURG - Inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji, pokazuju zvanični statistički podaci.

Tako je, prema podacima Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, godišnja stopa inflacije u evrozoni u novembru iznosila 2,1 odsto, što je stabilno u poređenju sa oktobrom.

"Godinu dana ranije stopa je bila 2,2%. Godišnja inflacija u Evropskoj uniji iznosila je 2,4% u novembru 2025. godine, što je pad u odnosu na 2,5% u oktobru. Godinu dana ranije, stopa je bila 2,5%", naveli su iz Eurostata.

Dalje se navodi da su najniže godišnje stope zabilježene na Kipru (0,1 odsto), u Francuskoj (0,8 odsto) i Italiji (1,1 odsto).

"Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumuniji (8,6%), Estoniji (4,7%) i Hrvatskoj (4,3%). U poređenju sa oktobrom 2025. godine, godišnja inflacija je pala u dvanaest država članica, ostala stabilna u pet, a porasla u deset. U novembru 2025. godine, najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u evrozoni dale su usluge (+1,58 procentnih poena), zatim hrana, alkohol i duvan (+0,46), industrijska roba bez energije (+0,14) i energija (-0,04).

Sa druge strane, posljednji podaci Agencije za statistiku BiH govore da je nivo cijena u oktobru ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 4,3 odsto.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%", istakli su iz Agencije za statistiku BiH i dodali da je prosječni pad cijena zabilježen samo u odjeljku odjeća i obuća za 8,2 odsto.

Ako se uzme u obzir da BiH dosta zavisi od EU, te da je spoljnotrgovinska saradnja oko 70 odsto ukupne razmjene BiH, postavlja se pitanje zbog čega je to tako?

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je dio uvezena inflacija od robe i usluga koje uvozimo iz inostranstva, a dio zbog niske produktivnosti i internih faktora u domaćoj ekonomiji.

"Trenutno su, po meni, ključni faktor rasta cijena u BiH u odnosu na zemlje okruženja interni faktori, odnosno porast troškova proizvodnje, prije svega troškovi električne energije, komunalija, te troškovi zbog podizanja cijene rada. Ovo su dva ključna faktora interne prirode. Naravno, na to se sad nadovezuje neefikasnost domaćih javnih preduzeća, gubici i deficiti u budžetu, koji se prelivaju na rast cijena. Jedini način, ako je produktivnost niska, jeste povećanje poreza i doprinosa zbog deficita u budžetu", istakao je Stanić za "Nezavisne novine".

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je razlika i puno veća kada se gleda specifično inflacija za esencijalne proizvode poput hrane, gdje su povećanja cijena daleko viša i što najviše pogađa većinu građana. "Realnost je da se u pogledu kupovne moći još više udaljavamo od EU, iako ni tamo stanje nije dobro, a da 'uspješno' zaobilazimo pozitivne uticaje. Ključna je razlika što su vlasti u većini država EU poduzimale i poduzimaju mjere za suzbijanje inflacije - negdje su to direktna ograničenja maksimalnih cijena, negdje se to radi preko kontrole marži, a negdje smanjenjem troškova poslovanja, negdje konkurencijom iz robnih rezervi, dok u BiH takvih mjera nema, nego se, naprotiv, poduzimaju mjere koje dodatno povećavaju troškove poslovanja i daju izgovore za dodatna povećanja cijena", zaključio je Gavran.

(Nezavisne, Foto: Freepik)