U Federaciji visoki predstavnik, u Republici Srpskoj samo - Kristijan Šmit. Bez legitimiteta, bez potvrde Savjeta bezbjednosti UN, ali sa bonskim ovlašćenjima koja je i te kako koristio.
Nakon gotovo pet godina mandata, čovjek koji je podizao političku temperaturu do usijanja, odlučio je da ode iz BiH. Šta ostavlja iza sebe?
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kada je 2021. stigao u BiH, Šmit se zahvalio Valentinu Incku, posebno na odluci kojom je zabranjeno negiranje genocida u Srebrenici. Bio je to uvod u eru političkih udara, nametnutih odluka i direktnih intervencija koje su mjesecima tresle BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Već u aprilu 2022. godine posegnuo je za bonskim ovlašćenjima i suspendovao Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske.
A onda – izborna noć 2022. godine. Dok su građani čekali rezultate izbora, Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ali, to nije sve. Kada je Narodna skupština Republike Srpske u junu 2023. odlučila da se odluke Ustavnog suda BiH neće primjenjivati na teritoriji Srpske, uslijedio je najžešći odgovor do tada. Šmit je poništio odluke NS RS, a potom izmijenio Krivični zakon BiH tako da nepoštovanje odluka visokog predstavnika postane krivično djelo.
Tako je Milorad Dodik, sada već bivši predsjednik Republike Srpske, završio na optuženičkoj klupi “zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita”, a epilog je svima poznat.
Ni tada nije bilo kraja “intervencijama”.
U aprilu 2025. godine, Šmit je obustavio budžetsko finansiranje SNSD i Ujedinjene Srpske, poručivši da “antidejtonsko djelovanje ima svoju cijenu”.
Njegov mandat obilježili su politički sukobi bez presedana, institucionalni sudari i gotovo svakodnevna rasprava o tome ko zaista upravlja BiH – domaćI lideri ili strani upravnik sa bonskim ovlašćenjima.Od prvog dana pratila ga je sjenka osporavanja. Republika Srpska, ali i Rusija i Kina, tvrdile su da nije legitimno izabran jer njegovo imenovanje nikada nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN.
Najglasniji u osporavanju bio je upravo Dodik, koji ga je godinama nazivao “turistom”, “uzurpatorom” i “uljezom”. U ime njegovog odlaska, objavio je snimak partizanske pjesme “Padaj silo i nepravdo” i poručio da je Republika Srpska vječna.
–Ode još jedan. Republika Srpska je vječna – rekao je Dodik.
List Frankfurter Algemajne cajtung piše da se o Šmitovom skorom odlasku već neko vrijeme govori u diplomatskim krugovima u Sarajevu i u medijima.
– Ako do toga dođe, primopredaja funkcije neće biti dobrovoljna, niti će se dogoditi u trenutku koji je Šmit sam izabrao. Mjesecima SAD, sve oštrijim tonom, a navodno u posljednje vrijeme čak i u formi ultimatuma, kako sugeriše Šmitova reakcija zahtijevaju da što prije napusti funkciju. Vašington navodno želi postaviti “poslušnijeg” nasljednika – navodi ovaj list.
Međunarodna supervizija
Pravnik Milko Grmuša, kaže da godinama već ponavlja da Šmit nije visoki predstavnik, da su njegove odluke apsolutno ništave i dobro je što odlazi iz BiH, jer to je, kako je rekao, prvi i osnovni preduslov ozdravljenja sistema i stvaranja dogovora u BiH.
-S druge strane, izrazito je opasno prihvatiti imenovanje visokog predstavnika po željama SAD kojem bi se dalo da donosi i zakone i ustave u BiH kako bi realizovao privatne interese američkih kompanija i moćnika. To se ama baš ništa onda ne bi razlikovalo u odnosu na protivpravno stanje u posljednjih trideset godina – rekao je Grmuša.
On smatra da je potrebno da se u BiH kreira novi model međunarodne supervizije, i to na način da bi mehanizam sačinjen od Venecijanske komisije, Komesara Savjeta za ljudska prava Savjeta Evrope i Agencije za temeljna prava Evropske unije u budućnosti kontrolisao donošenje i primjenu svih zakona u BiH.
-Riječju, ideja je da umjesto OHR imamo pravnu superviziju koja bi onemogućavala usvajanje svih štetnih akata protivnih ustavima u BiH, Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i najvišim priznatim načelima kad je riječ o vladavini prava, tržišnoj privredi, civilnom društvu i slobodama ljudi. Taj novi mehanizam bi direktno sarađivao sa ljudima, privredom, civilnim društvom i stručnim pojedincima u institucijama sistema, dok bi političke stranke kao većinski generatori korupcije bile skrajnute u drugi plan – rekao je Grmuša.
Bonska ovlaštenja
Šef Kluba poslanika SDS u NS RS Ognjen Bodiroga, kaže da podržava zatvaranje kancelarije OHR i odlazak visokog predstavnika.
-U Narodnoj skupštini Republike Srpske smo usvojili zaključak u kojem stoji da Narodna skupština Republike Srpske traži od svojih predstavnika u institucijama BiH da ne učestvuju u razgovorima o rješavanju bilo kojeg od 14 prioriteta ispostavljenih od strane EU dok se ne riješiti pitanje reforme Ustavnog suda BiH (odlazak stranih sudija) i ne zatvori kancelarija OHR. Međutim taj zaključak su prekršili poslanici SNSD, Ujedinjene srpske i Demosa jer su usvojili pet zakona iz evropskih prioriteta. Bonska ovlaštenja ne postoje u Dejtonskom mirovnog sporazumu, odnosno visoki predstavnik nema ovlaštenja da nameće zakone ili smjenjuje izabrane zvaničnike. Bonskim ovlaštenjima je visoki predstavnik dobio tu mogućnost i smijenio Nikolu Poplašena i desetine funkcionera SDS – rekao je on.
To je, kako navodi, tada odgovaralo vladajućoj garnituri u Republici Srpskoj koju je predvodio SNSD.
-Bonska ovlaštenja su suprotna Dejtonskom mirovnog sporazumu jer je Dejtonski sporazum međunarodni sporazum i samo se može mijenjati uz saglasnost potpisnica sporazuma a to su: Srbija (kao nasljednica SR Jugoslavija), Hrvatska i BiH. Bonskim ovlaštenjima su smijenjeni: Nikola Poplašen, Mirko Šarović, 59 visokih funkcionera SDS u jednom danu…, ali tada Dodiku to nije smetalo već je tada zastupao ovaj stav: “Pravo je visokog predstavnika da posegne za tom odlukom, koje je dobio po Dejtonskom sporazumu, u kojem je sadržana klauzula da je on iznad Ustava BiH i ustava entiteta. Nije Vestendorp diskvalifikovao Poplašena već se Poplašen sam diskvalifikovao u proteklih pet mjeseci, vršeći funkciju na samo njemu svojstven način. On je ugrožavao demokratski razvoj RS, i u tom pogledu joj je nanio mnogo štete. Dobro je što je otišao”. Ovo su riječi koje je Dodik rekao u intervjuu za novine Vreme 13. marta 1999. godine – podsjetio je Bodiroga.
Trenutno je, kaže, BiH – protektorat.
–Treba da se zatvori kancelarija OHR, a ako je iko osjetio nepravdu na svojoj koži od strane visokog predstavnika to je SDS. Iz tog razloga, ukoliko postoji ozbiljna namjera političkih aktera u Republici Srpskoj i BiH da donosimo odluke i rješenja koja su u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno da radimo na reformi Ustavnog suda BiH i odlasku stranih sudija, i da kao zemlja članica Ujedinjenih nacija odbacimo status protektorata i založio se za zatvaranje kancelarije OHR, Srpska demokratska stranka i ja lično stojimo na raspolaganju. Unaprijed odbacujemo one aktere koji prave cirkus u Narodnoj skupštini Republike Srpske tako što donesu odluke kojima zabranjuju djelovanja Ustavnog suda BiH, Suda i Tužilaštva BiH, SIPE i VSTS na teritoriji Republike Srpske, pa onda jedne subote sve to ponište da bi se skinule sankcije jednoj porodici i firmama povezanim sa tom porodicom. Naravno, SDS ostane na američkoj crnoj listi i ima ugašen račun – rekao je on.
