- Detalji
- Kategorija: Republika Srpska/BiH

SARAJEVO - Tek svaki jedanaesti građanin BiH stariji od 25 godina ima završen fakultet.
Ovaj zabrinjavajući podatak stiže od strane Svjetske banke, prema kojoj se Bosna i Hercegovina nalazi na samom dnu evropske ljestvice po postotku stanovništva starijeg od 25 godina koje ima fakultetsku diplomu ili višu školu, sa svega 11,3 odsto.
Koliko po tom pitanju kaskamo, govori činjenica da su lideri po akademski obrazovanom stanovništvu Irska, Luksemburg, Švajcarska i skandinavske države, koji imaju oko 40 odsto visokoobrazovanih ljudi.
Izabrani funkcioneri šalju loše poruke
Na samom dnu smo i u regionu.
Naime, Hrvati su čitavih 11 odsto ispred BiH, tačnije 22 odsto građana iznad 25 godina ima fakultet ili višu školu, u Srbiji je to 20 odsto, a u Crnoj Gori 19,6.
Analizirajući tematiku visokog obrazovanja u BiH, struka smatra da sve više mladih jednostavno vidi da neki obrazovni uspjeh više i nije presudan, te se okreću nekom snalaženju, nerijetko i nekim nedozvoljenim metodama.
Obrazovanje u BiH kao da više nije dovoljno vrednovano u društvu, a loše poruke mladima dolaze prije svega iz politike, gdje se često mogu vidjeti slučajevi da je neko postao direktor, savjetnik, ili čak i ministar, a da je njegovo akademsko obrazovanje upitno.
Diploma se kupuje
Jadranka Berić, sociolog, smatra da uzroci ovakve statistike nisu jednostavni, već višeslojni, i uključuju ekonomsku nesigurnost, masovnu emigraciju mladih i nedovoljna ulaganja u obrazovanje.
"Period društvene tranzicije donio je naglo širenje privatnih fakulteta, što je dovelo do gubitka težine diplome. Dok se na državnim univerzitetima diploma stiče kroz trud, znanje i akademske standarde, u dijelu privatnog sektora pojavila se praksa njene kupovine. To je proizvelo nepovjerenje u instituciju diplome i obezvrijedilo rad državnih fakulteta, koji su u javnosti počeli ispaštati zbog zloupotreba u privatnom obrazovanju. Na taj način, diploma je ostala isti formalni dokument, ali je izgubila dio svoje simboličke i društvene vrijednosti", ističe Berićeva za "Nezavisne novine".
Kako dalje kaže, ovaj problem je uticao na stavove mladih, koji sve češće razlikuju formalnu diplomu od stvarnog znanja.
"Kada se uspjeh može graditi preko prečica, veza ili novca, javlja se osjećaj da trud nema smisla. Obrazovanje se sve više doživljava kao formalnost, a ne kao 'ognjište znanja' koje gradi društvo. U takvom ambijentu, fakulteti gube dio svoje uloge nosilaca razvoja i postaju institucije čiji ugled zavisi od borbe protiv korupcije i zloupotreba", navodi Berićeva.
A dok svijet mijenja način na koji se znanje stiče i vrednuje, ona kaže da je pred BiH sada novi izazov - vraćanje povjerenja u diplome. To se, dodaje, radi tako što će univerziteti jasno pokazati da diploma nije papir koji se kupuje, već simbol stvarnog truda i znanja.
"Sa druge strane, kupljena diploma nikada ne može postati znanje. Ona je prazan papir koji urušava ugled fakulteta i univerziteta, a zajednici donosi samo slabost i nazadovanje. Pojedinci koji bez truda i znanja nose titule postaju opasnost, jer ne samo da nisu sposobni da grade društvo, već ga svojim neznanjem i lažnim statusom ruše iznutra. Samo znanje stečeno radom i poštenjem može biti temelj snage i napretka, sve drugo je varka koja uništava budućnost. Ali treba imati na umu i to da ljudi mogu biti uspješni i bez diplome, i mnogi su to već dokazali", naglašava Berićeva.
Podaci Svjetske banke, nadovezuje se novinar Elvir Padalović, govore mnogo toga o BiH.
"Umjesto da ulažemo u obrazovanje, da se takmičimo sa svijetom u nauci i istraživanju, mi smo zarobljeni u okvirima dnevne politike koja nam ne da da se pomjerimo naprijed. Upravo ovi podaci uzrok su svih naših problema", rekao je Padalović za "Nezavisne novine".
U posljednjih šest ciklusa, na Univerzitetu u Banjaluci, na prvu godinu se upisuje oko 2.100 brucoša.
Mnogi od njih, nažalost, ne idu do kraja kada je u pitanju akademsko obrazovanje, te sreću pronalaze ili je traže u radu na raznim poslovima, od onih privremenih i sezonskih, pa do stalnih. Za neke od njih izlaz je i konobarisanje, a u ovom trenutku, zarada koju po tom pitanju ostvaruju nerijetko značajno prevazilazi ono što bi imali sa završenim fakultetom pa čak i godinama radnog staža.
Broj upisanih studenata na prvu godinu prvog ciklusa studija UNIBL:
2020/2021. 2.130
2021/2022. 2.104
2022/2023. 2.045
2023/2024. 2.020
2024/2025. 2.024
2025/2026. 2.396
(Nezavisne, Foto: UNIBL)
- Detalji
- Kategorija: Republika Srpska/BiH

SARAJEVO - S ciljem ponavljanja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske na označenim biračkim mjestima širom Republike, Centralna izborna komisija (CIK) BiH je otkrila svoj prvi set pravila za njihovo sprovođenje u kojem su sažeti podaci o lokacijama biračkih mjesta, "radnom vremenu" i sastavu izbornog osoblja.
Prijevremeni izbori će, odlukom CIK-a nakon što je Apelaciono odjeljenje Suda BiH odbilo žalbe SDS-a i SNSD-a na prvobitni akt te komisije, biti ponovljeni 8. februara na 136 biračkih mjesta koja je kao sporne označio CIK BiH zbog sumnji da je bilo krađe glasova i drugih manipulacija.
Prijevremeni predsjednički izbori biće, naime, ponovljeni na određenim biračkim mjestima na području Prijedora, Laktaša, Banjaluke, Doboja, Stanara, Lopara, Ugljevika, Osmaka, Vlasenice, Zvornika, Bratunca, Nevesinja, Gacka, Ruda, Bileće, Milića i Brčkog.
CIK je odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih prijevremenih izbora usvojio posljednjeg dana decembra 2025. godine. Tada je i poručeno da novac, odnosno oko 600.000 KM za sprovođenje ponovnih prijevremenih izbora, treba da bude obezbijeđen u budžetu institucija na nivou BiH u roku od 15 dana od dana donošenja te odluke nakon čega će biti usvojeno uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za ponovne prijevremene izbore.
I dok CIK čeka novac, koji bi trebalo da stigne do kraja ove ili najkasnije početkom naredne sedmice, u petak su objelodanjena određena dokumenta koja se tiču organizacije novih izbora.
Na toj listi je Instrukcija o postupku sprovođenja ponovnih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske kojom se uređuje postupak rada na 136 mjesta, izborna ćutnja, posmatranje izbora, dostava materijala kao i način brojanja glasačkih listića te potvrđivanja izbornih rezultata.
- Izbori će biti ponovljeni 8. februara u vremenu od sedam do 19 časova na osnovu istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima i istih kandidatskih lista za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske - piše u Instrukciji CIK-a.
Biračka mjesta će se nalaziti na istim lokacijama na kojima su sprovedeni prijevremeni izbori za predsjednika Republike 23. novembra 2025, s tim da je moguće, uz saglasnost CIK-a, najkasnije do sedam dana prije održavanja ponovnih izbora promijeniti lokaciju određenog biračkog mjesta ukoliko se korišćena lokacija iz objektivnih razloga više ne može koristiti.
- CIK će predsjednike biračkih odbora i zamjenike imenovati najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora. Od predsjednika i zamjenika iz 17 osnovnih izbornih jedinica, sa mjesta gdje nisu poništeni, na kojima nije bilo ponovnog brojanja ili jeste, a nije bilo razlika u rezultatima, CIK će pribaviti izjave o prihvatanju imenovanja na poziciju predsjednika odbora na mjestu na kome se sprovode ponovni izbori - piše u aktu CIK-a.
U osnovnim izbornim jedinicama u kojima ne bude dovoljno predsjednika i zamjenika, na nedostajuće pozicije će biti imenovani oni iz sredina koje graniče sa tom osnovnom izbornom jedinicom.
- U Laktašima iz Banjaluke, u Doboju iz Teslića, Zvorniku iz Bijeljine, a u Bratuncu iz Srebrenice - navedeno je u dokumentu CIK-a u dijelu koji se tiče sredina u kojima će izbori biti ponovljeni na najviše lokacija.
Plan je i da izborne komisije imenuju članove biračkih odbora od članova koji su pokrivali lokacije na kojima nisu poništeni rezultati.
- U toku 24 sata prije otvaranja biračkog mjesta, odnosno od 7. februara od sedam časova pa do zatvaranja biračkih mjesta, 8. februara, traje izborna ćutnja. U periodu koji počinje 48 sati prije otvaranja biračkih mjesta pa do zatvaranja istih neće se objavljivati rezultati istraživanja javnog mnjenja u vezi sa glasanjem i izborima - piše u dokumentima Komisije.
CIK BiH za potrebe koordiniranja, nadgledanja ponovnih prijevremenih izbora može imenovati osoblje Sekretarijata Komisije.
- CIK najkasnije tri dana prije dana održavanja izbora do 15 sati dostavlja izborni materijal komisijama. One su dužne najkasnije 12 sati prije otvaranja biračkih mjesta dostaviti odborima izborni materijal. Izborne komisije su dužne obezbijediti da se prostorije, u kojima se nalaze biračka mjesta, mogu zaključati i da objekte u toku noći prije otvaranja biračkih mjesta osigura policija da bi birački odbori mogli skladištiti izborni materijal u toku te noći na biračkom mjestu - stoji u toj instrukciji.
Drugom instrukcijom o pripremi, zaštiti i pakovanju glasačkih listića propisano je da će CIK pripremiti glasačke listiće od neiskorišćenih sa sprovođenja prijevremenih izbora u novembru 2025.
- Listići će biti uzeti iz vreća sa neiskorišćenim glasačkim listićima sa svih redovnih biračkih mjesta u osnovnoj izbornoj jedinici Bijeljina, sa redovnih biračkih mjesta u osnovnoj izbornoj jedinici Brčko distrikt od rednog broja 200C001 do određenog redovnog biračkog mjesta kada se obezbijedi potreban broj od 85.070 listića. Ako u tim vrećama ne bude dovoljno listića, biće uzeti iz izborne jedinice Modriča - definisano je aktima.
Utvrđeni rezultati izbora pokazuju da Siniša Karan (SNSD) u odnosu na Branka Blanušu (SDS) ima oko 9.500 glasova više. Prijevremeni izbori su, naime, posljedica presude kojom je Milorad Dodik, u svojstvu predsjednika Srpske, osuđen u Sudu BiH jer nije ispoštovao odluke Kristijana Šmita kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika.
Sredine u kojima se ponavljaju izbori i broj birališta
Zvornik (53)
Doboj (31)
Laktaši (24)
Bratunac (12)
Prijedor (2)
Milići (2)
Banjaluka (1)
Stanari (1)
Lopare (1)
Ugljevik (1)
Osmaci (1)
Vlasenica (1)
Nevesinje (1)
Gacko (1)
Rudo (1)
Bileća (1)
Brčko (1)
Utvrđeni rezultati
Siniša Karan (SNSD) 222.182
Branko Blanuša (SDS) 212.605
Dragan Đokanović 2.018
(Savez za novu politiku)
Nikola Lazarević 1.698
(Ekološka partija RS)
Igor Gašević 1.353
(nezavisni kandidat)
Slavko Dragičević 1.066
(nezavisni kandidat)
(Izvor CIK, 15. decembar 2025.)
(Glas Srpske, Foto: RTRS)
- Detalji
- Kategorija: Republika Srpska/BiH

Notari u Republici Srpskoj od 1. januara u Registar notarskih punomoći elektronskim putem direktno unose podatake o vlastodavcima i njihovim punomoćnicima, odnosno podatke o notarski obrađenim punomoćima i eventualno opozvanim punomoćima koje se odnose na promet nepokretnosti, oblast privrednih društava i ostavinske postupke.
Registar notarskih punomoći čini novu evidenciju u pravnom poretku s ciljem sprečavanja zloupotreba, saopšteno je iz Notarske komore.
U Registru je predviđena i mogućnost da notari unesu podatke o punomoćima koje su sačinjene kod notara ili nekog drugog organa prije 1. januara, a u slučajevima kada stranka bude zahtijevala od notara da tu punomoć opozove, on će da je unese u Registar, a zatim će registrovati njen opoziv.
Predsjednik Notarske komore Borislav Radić rekao je da je cilj uspostavljanja Registra da notari na još jedan način doprinesu povećanju sigurnosti u pravnom prometu, te da se spriječe eventualne zloupotrebe falsifikovanih punomoći, kao i upotreba punomoći koje je opozvao vlastodavac, što se dešavalo u praksi.
Ako stranka zaključuje pravni posao preko punomoćnika, notar je dužan da prije preduzimanja službene radnje provjeri u Registru da li je punomoć, koja mu je predočena, registrovana, odnosno da li je još na snazi ili je opozvana, a u tom slučaju će odbiti da preduzme službene radnje.
Radić je naveo da, osim notara i drugi nadležni organi, advokati, građani, treća lica koja imaju pravni interes, mogu putem Notarske komore da provjere da li je registrovana punomoć na snazi, odnosno da li je opozvana.
- Do sada nije postojala evidencija u kojoj bi se mogle zabilježiti punomoći, ni sačinjeni opozivi, niti o tome upoznati treća lica, ni nadležni organi. Na ovaj način Registar će omogućiti da davaoci punomoći budu obezbijeđeni kao i treća lica koja zaključuju pravni posao sa punomoćnicima - napomenuo je Radić.
Radić je podsjetio da je Notarska komora elektronskim putem do sada već uspostavila direktan pristup evidencijama Poreske uprave u vezi sa porezima na nepokretnosti, evidencijama prebivališta i boravišta Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske, kao i matičnim knjigama građana i evidencijama o državljanstvima posredstvom Ministarstva uprave i lokalne samouprave.
- Ovim elektronskim povezivanjima Notarska komora i nadležni organi olakšali su svim građanima Republike Srpske ostvarivanje njihovih potreba, smanjili troškove i oslobodili ih obaveze pribavljanje isprava iz pomenutih evidencija i dostavljanje notarima - naveo je Radić.
Napomenuo je da je Narodna skupština Republike Srpske krajem prošle godine usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Srpskoj, koje će notarima da omoguće direktan pristup evidencijama Registra poslovnih subjekata okružnih privrednih sudova.
Time će poslovni subjekti na brži i efikasniji način moći da obavljaju poslove kod notara.
Radić je rekao da se povezivanje sa Registrom poslovnih subjekata okružnih privrednih sudova Republike Srpske očekuje u što kraćem roku.
(RTRS, foto: notarrs.com)
- Detalji
- Kategorija: Republika Srpska/BiH

U 13 gradova u Rapublici Srpskoj i Federaciji BiH vazduh je jutros nezdrav, a najzagađeniji su Sarajevo i Banjaluka, pa se građanima preporučuje da izbjegavaju boravak napolju, jer bi mogli imati negativne posljedice po respiratorne organe, objavljeno je na internet stranici Zrak ekoakcija.
Mjerenje u 9.00 časova pokazalo je da je indeks kvaliteta vazduha u Sarajevu 192, Banjaluci 190, Ilijašu 186, Visokom 180, Prijedoru 176, Brodu i Tuzli 171, Kaknju 167, Vogošći i Zenici 155, Živinicama 153, Travniku 152 i Hadžićima 151.
Plućni i srčani bolesnici, te trudnice, djeca i stariji trebaju smanjiti bilo kakve aktivnosti tokom boravka napolju, a i ostalo stanovništvo trebalo bi izbjegavati produžena ili veća naprezanja tokom boravka napolju.
Vazduh je umjereno zagađen u Maglaju, Tešnju, Livnu, Mostaru i Gacku.
Vrijednost indeksa kvaliteta vazduha od nula do 50 je dobar, od 51 do 100 umjereno zagađen, od 101 do 150 nezdrav za osjetljive grupe stanovništva, od 151 do 200 nezdrav, od 201 do 300 vrlo nezdrav i više od 300 je opasan po zdravlje.
(RTRS, Foto: RTRS)
- Detalji
- Kategorija: Republika Srpska/BiH

Načelnik Uprave za obezbjeđenje ličnosti i objekata i zamjenik rukovodioca Štaba MUP-a Republike Srpske "Dan Republike 2026" Borislav Šarić rekao je da će u svečanom defileu na Trgu Krajine učestvovati 800 policijskih službenika u 14 ešalona jedinica i 11 motorizovanih ešalona.
Šarić je za RTRS rekao da je za obilježavanje Dana Republike ukupno angažovano 1.300 policijskih službenika.
Dodao je da će kroz centar Banjaluke, uz pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, proći i 1.931 učesnik iz civilnog sektora, iz 38 organizacija razvrstanih u 44 ešalona.
Šarić je pozvao građane da dođu na Trg Krajine ili, ako nisu u prilici da prisustvuju, od 12.00 časova prate defile na programu Radio-televizije Republike Srpske.
Defile koji iz godine u godinu okuplja institucije i građane, predstavlja simbol jedinstva, uređenosti i snage Republike Srpske i centralni je događaj svečanosti povodom njenog najznačajnijeg praznika.
I u Trebinju će biti održan tradicionalni defile vozila ulicama grada, u organizaciji Grada Trebinja i Gradske boračke organizacije.
Deveti januar se slavi kao Dan Republike Srpske jer je tog datuma 1992. godine nastala pod prvobitnim nazivom Republika srpskog naroda u BiH.
Srpsku su osnovali srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Јugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba, koji su imali status konstitutivnog naroda.
Naziv Republika srpskog naroda u BiH bio je u upotrebi do 28. februara 1992. godine i proglašenja prvog Ustava, kada je zamijenjen sa Srpska Republika BiH koji je korišten do 12. avgusta 1992. godine, kada je uveden Srpska Republika. Taj naziv septembra 1992. godine zamijenjen je sadašnjim - Republika Srpska.
(RTRS, Foto: SRNA)




