Prevoznici iz Srbije, BiH i Crne Gore najavili su da će 26. januara započeti proteste na teretnim terminalima graničnih prelaza sa zemljama Šengena ukoliko uskoro ne bude nagovještaja da će doći do rješenja njihovih problema uzrokovanih novim sistemom ulaska u EU.

Podrška stiže i od kolega iz Sjeverne Makedonije, rečeno je na konferenciji za novinare u Beogradu.

- Naš cilj je ravnopravan status naših preduzeća i vozača sa evropskim preduzećima i vozačima - ističu prevoznici.

Prevoznici su nezadovoljni zbog neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena u vezi sa tretmanom profesionalnih vozača, posebno zbog pravila da u šengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana u šest mjeseci.

Šengen se, kažu, pretvorio u svoju suprotnost jer uljuljkana briselska administracija ne prihavata realnost i ne uviđa štetne posljedice kruto postavljenih normi.

Svako ima svoju politiku, uglavnom naše vozače hapse, deportuju i u Austriji, i u Njemačkoj i u Poljskoj, tako da jednostavno ni mi nismo baš 100 odstro sigurni kako oni to primenjuju. Mi se zalažemo za to da se razlikuje rad od turizma, naši vozači nisu turisti, naši su vozači radnici, i u tome ćemo sigurno da istrajemo - poručuje Borislav Popović iz Udruženja pšrevoznika Srbije.

Zato najavljuju protest na teretnim terminalima graničnih prelaza ka zemljama Šengena od 26. januara.

- Protets će biti održan 26. u 12.00 časova na izlaznim terminalima, na pravcu izlaska iz naših zemalja prema EU. S druge strane, protest počinje u 00.00 znači tog dana, na kraju dana i na ulaznim terminalima - kaže Neđo Mandić iz Udruženja prevoznika Srbije.

Amir Hadžidedić iz Udruženja prevoznika BiH istakao je da su prevoznici jedinstveni o ovom pitanju.

- Svi imamo isti problem, regionalni problem kad se tiče boravka vozača, tj. pravila "90 u 180" i ovi protesti su upućeni samo ka Evropskoj komisiji i rješavanju našeg problema - kaže Hadžidedić.

Prevoznici su spremni na dogovor i predlažu da se do rješenja problema vozači tretiraju kao prekogranični radnici. Očekuju pomoć i od matičnih država. Sve više vozača, kažu, napušta posao.

Đorđije Lješnjak iz Udruženja prevoznika Crne Gore rekao je da je EES lukava namjera EU da dođe do kvalitetne radne snage i preuzme sve vozače iz regiona, čime bi se, kako je naveo, uništila privreda regiona.

Prevoznici ukazuju na dugoročne posljedice koje će trpjeti privreda, stanovništvo i lanci snabdijevanja ako u aprilu dođe do zabrane ulaska vozača iz zemalja regiona zbog prekoračenja broja dozvoljenih dana. Ističu da će protest trajati do ispunjenja njihovih zahtjeva.

(RTRS, Foto: RTRS)

Zamjenik ministra finansija i trezora BiH Muhamed Hasanović potpisao je instrukciju kojom se osigurava isplata 600.000 KM za provođenje ponovljenih prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, zakazanih za 31. decembar 2025. godine.

Kako je pojasnio Hasanović, Centralna izborna komisija BiH donijela je odluku o raspisivanju izbora, a ministar finansija i trezora imao je zakonom propisan rok od 15 dana za potpisivanje instrukcije. S obzirom da to nije učinjeno u predviđenom roku, Hasanović je iskoristio svoje zakonsko pravo i potpisao dokument.

„Postupio sam u skladu sa zakonom i u interesu institucija i građana BiH, kako bi se osiguralo poštivanje rokova i nesmetano provođenje izbornog procesa“, istakao je Hasanović.

On je dodao da izbori ne smiju zavisiti od političke volje pojedinaca niti biti predmet političkih kalkulacija, te da zakoni u BiH važe za sve.

Zamjenik ministra je takođe naglasio da njegov potez potvrđuje ispravnost odluke da ostane u Savjetu ministara BiH, s ciljem očuvanja institucionalne stabilnosti i nesmetanog rada Ministarstva finansija i trezora.

(Mondo,  Foto: Mondo/Slaven Petković)

Prema rezultatima međunarodnih ekonomskih analiza, BiH je, u prošloj godini, prva u svijetu po rastu plata. Podatak je to koji je mnoge iznenadio, ali je, osim zvaničnika, obradovao tek rijetke koji su to i osjetili na poboljšanju ličnog životnog standarda. Zbog svega su ponovo, po ko zna koji put, otvorene polemike koliki je, zapravo, realan rast plata i da li je dovoljan da isprati svakodnevna poskupljenja, a građani su se još jednom našli u raskoraku između statistike i realnog života.

Sa rastom plata od 16,2 odsto u periodu od oktobra 2024. do istog mjeseca prošle godine, BiH je, po tom kriterujumu, na čelu liste svjetskih zemalja. Odmah iza nje je Bjelorusija, sa rastom od gotovo 16 odsto, a zatim slijede još tri zemlje bivše Јugoslavije, Srbija, Hrvatska i Makedonija, sa stopama rasta od 12,3 ; 9,7 i 9 odsto.

Po ovom parametru, naš region je iza sebe ostavio i neke od najrazvijenijih zemalja svijeta kao što su Sjedinjene Države, Norveška, pa čak i brzo-rastuća Poljska.

Za podatak koji je mnoge iznenadio, nekoliko je objašnjenja: od značajnog rasta minimalnih plata, posebno u Federaciji, inflatornih pritisaka, nedostatka radne snage ili administrativnih odluka vlada. Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, plate u Srpskoj, u posljednjih pet godina, rastu po prosječnoj stopi od 10 odsto.

Govorimo o novembru 2025, u odnosu na 2020. godinu, rast bruto plata bio je 57 odsto, odnosno rast neto plata bio je 59 odsto. To je značajno povećanje i kada govorimo o tom rastu plata, možemo reći da poreska politika može pozitivno da djeluje na rast plata zaposlenih u tom segmentu da se smanji poresko opterećenje troškova rada za poslodavce i to je bila stalna tendencija u ovom petogodišnjem periodu - kaže Persa Paić iz Poreske uprave Republike Srpske.

Tome u prilog govori podatak da je ukupna stopa opterećenja na lični dohodak umanjena sa 42,80 odsto u 2020-oj, na 39 odsto u prošloj godini. Porez na dohodak smanjen je sa 10 na 8 odsto, a stopa doprinosa sa 32,80 na 31 odsto. Na papiru i statističkim dijagramima sve izgleda idilično, ali kako se to odrazilo na standard radnika?

- Јa bih rekao da je u 2025. godini bio malo bolje nego u 2024, ali s tim ne možemo biti zadovoljni. Naš cilj je da u 2026. bude nešto veći nego u 2025. Ukoliko to ne uspijemo ostvariti, postavlja se pitanje kako ćemo zaustaviti radnike da ne idu odavdje - kaže generealni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske Danko Ružičić. 

Direktor Unije uduruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić dodaje da ako imate rast plata najveći na svijetu, 16 odsto, onda se ne može govoriti o nekom nezadovoljstvu.

- Možemo reći da smo najbolji na svijetu u tome, ali to nije ključni ekonomski parametar - dodaje on.

Stvari se mijenjaju već kada se u računicu ubaci stopa inflacije. Prema zvaničnoj statistici, u posljednje tri godine, značajno su rasle i cijene osnovnih životnih namirnica. Rekord drži kafa, koja je poskupjela čak 74 odsto, a šoljicu ovog napitka u ugostiteljskom objektu platićete tačno za trećinu više nego prije tri godine. U stopu je prati čokolada, koja je poskupjela 72 odsto. Kada je riječ o mesu, junetina je skuplja za 43, a teletina za 34 odsto. Poskupjele i ostale vrste mesa, uključujući i ribu, hljeb, voće kao i većina drugih prehrambenih aritkala koje svakodnevno koristi većina građana. Otuda i objašnjenje zašto mnogi povećanje plate gotovo da i nisu osjetili.

- Moram biti iskren, od 2018, 2019. rasle su i plate i inflacija. Plate su rasle više od inflacije. Sad, da li to znači i povećanje standarda, to je teško pitanje. Vrlo važno je koliko pojedinačnoj porodici učestvuje hrana i prehrambeni proizvodi, bezalkoholna pića koja su imala veći skok cijena nego neki drugi proizvodi. Ako nekom to više učestvuje u kućnom budžetu, možda rast cijena prevazilazi rast plata te porodice - dodaje direktor Zavoda za statistiku Republike Srpske Darko Milunović. 

Zato, veliki broj radnika, posebno onih koji rade za minimalac ili imaju platu manju od republičkog prosjeka, iako možda zarađuju više, osjeća da im standard ne samo da nije bolji, nego je čak i lošiji u odnosu na raniji period. Osim inflacije, za to postoji i još jedno objašnjenje.

- Plate možda i nisu bilo toliko niže, koliko su sada uvedena primanja radnika u tokove i sve više poslodavaca isplaćuje pune plate radnicima sa punim porezima i doprinosima - navodi Paićeva.

Drugim riječima, zbog bolje poreske discipline, dio plate isplaćivan u kovertama mnogima se sada preselio na račun. Tako im je zvanično plata značajno uvećana, iako je nezvanično ostala ista ili uvećana tek minimalno, dok im je u praksi standard ozbiljno narušen zbog značajnog rasta cijena. Problema su svjesni i poslodavci. Priznaju da je dalji rast plata neminovnost i nije isključeno da uskoro stignemo i do više puta najavljivanog prosjeka od 1.000 evra, ili 2.000 KM. Ali, pitanje je, kažu, koliko je takva praksa dugoročno održiva.

- Mi bismo mogli reći da rast najniže plate, koja već značajan niz godina prelazi 65 odsto prosječne plate plus rast troškova električne energije su osnovni generatori rasta plata, odnosno inflacije. Sa rastom inflacije se anuliraju ti efekti i nije održivo da zadržimo ovakav rast plata, a da nam produktivnost stagnira. Mi već pet kvartala imamo pad produktivnosti i nije održivo da manje stvarate, a da vam plate rastu - ističe Aćić.

Trka između najavljenog rasta plata i, takođe najavljenih, poskupljenja, nastavlja se i u ovoj godini. O tome ko će izaći kao pobjednik, mišljenja su podijeljena, a osnovna briga građana, bar onih zaposlenih, jeste hoće li period od plate do plate preživljavati sa malo manje stresa. Umjesto odgovora, poslužićemo se citatom iz jedne od najpopularnijih serija svih vremena - istina je tamo negdje.

(RTRS, foto: Centralna banka)

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je vratio mandat, ali da je obavješten od vršioca dužnosti predsjednika Srpske Ane Trišić Babić da će ponovo biti predložen za premijera.

- Napravićemo određene rekonstrukcije u Vladi Srpske - najavio je Minić na konferenciji za novinare.

Naglasio je da neće dozvoliti da Republika Srpska bude u pravnom vakuumu.

Ovo je dio političkih procesa koji je dogovoren sa svim nosiocima vlasti. Јa sada već znam da ću biti predložen za mandatara. Dajemo institucionalni odgovor onima koji mrače i prave krizu i prave neizvjesnost. Mi ćemo ovo završiti u rekordnom roku i pokazati političku odgovornost koju niko u regionu ne može da iznese - naveo je Minić.

Istakao je da u  okruženju vlada nestabilnost vlada dražava i svako ko nije spreman na institucionalni odgovor na ta dešavanja neće dobro proći politički.

- Vidjeli smo smo da su izbori koji su bili udar na predsjednika Srpske završeni. Ovo ponavljanje izbora je apsurd. Prave nas do te mjere "glupim" da će se formirati drugi birački odbori tamo gdje su izbori sprovedeni, sve se pravi zarad političke krize - rekao je Minić.

Istakao je da sve odluke koje Vlada Srpske usvojila od septembra ostaji na snazi.

- To ne može promijeniti ni jedna odluka Ustavnog suda BiH - naveo je Minić.

Podsjetio da Ustavni sud BiH sada radi bez srpskih sudija.

- Sve do sad što su radili bilo je na štetu Srpske. Kakava će biti odluka, ne interesuje nas - jasan je Minić.

Rekao je Vlada Srpske radi sve u interesu građana. 

- Mi hoćemo da stabilno funkcionišemo. Kada će to rješavati Ustavni sud BiH, ne znam - rekao je Minić.

Naveo je da u ovoj godini Vlada Srpske planira veliki investicijski ciklu.

- Vlada će raditi. Ovo do sada što smo radili je bilo čisto zagrijavanje. Onaj ko je ministar mora da radi svoj posao.
Novi model će vam biti jasan kada napravim retorspektivu - rekao je Minić.

Poručio je da građani nemaju razloga za brigu.

Ne postoji ni jedan razlog za zabrinutost kada je u pitanju rad Vlade, za sve obaveze i davanja. Ništa neće doći u pitanje. Nema razloga za brigu, ovo je jedan politički proces koji je zrelo planiran. Ovo je moja odluka da na jedan način napravimo određene promjene u Vladi - pojasnio je Minić.

(RTRS, Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja)