SANKT PETERBURG – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da Srpska i BiH neće biti parking za migrante koje su Velika Britanija i neke druge zemlje svojevremeno pozivale da dođu kod njih, a sada žele da ih pošalju u BiH.
„Mi nećemo da budemo parking za to dok ja vodim Republiku Srpsku. BiH neće potpisati sporazum sa bilo kojom evropskom zemljom da primamo migrante koje su oni pozvali da dođu kod njih. Mi ih nismo zvali i ne želimo da čistimo njihovu prljavštinu koju su u tom pogledu ostavili“, rekao je Dodik.
Prema njegovim riječima, opozicija iz Republike Srpske može da priča šta hoće, ali se zna šta je rečeno na njihovom sastanku sa predstavnicima Velike Britanije u Sarajevu.
„Niko nije rekao ‘vi ćete dovesti migrante’, nego ‘mi želimo sa vama da razgovaramo, da vam pomognemo da formirate novu vlast, imaćete našu podršku, ali imamo probleme i potrebu da sa vama sarađujemo u pogledu vojske, odbrane, NATO-a i imamo ozbiljan problem sa migrantima i potrebni su nam partneri sa kojima ćemo to riješiti’. I oni nisu rekli da nisu partneri“, naveo je Dodik.
On je objasnio da ovu priču ne treba svoditi samo na Veliku Britaniju i da se radi o značajnom broju zemalja EU.
„I Njemačka ima tu vrstu problema i neke druge zemlje. I oni pokušavaju da naprave mjesto gdje će moći da izbace one migrante koji nisu u skladu sa zakonom – nisu dobili azil ili su dobili azil i počinili krivično djelo u tim zemljama“, istakao je Dodik.
Predsjednik Srpske je konstatovao da su dvojica članova Predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić otišli u Veliku Britaniju da obećavaju i da ih tapšu po ramenima, iako Britanci znaju, ali se prave naivni, da oni nisu ti koji mogu u Predsjedništvu sami odlučivati o ovim pitanjima.
„Nisu Komšić i Bećirović Predsjedništvo, nego je Predsjedništvo i Željka Cvijanović. Na svim bezbjednosnim pitanjima nezobilazan je njen glas, jer se o bezbjednosnim i pitanjima odbrane odlučuje konsenzusom“, precizirao je Dodik.
On je dodao da se o svim drugim međunarodnim pitanjima u prvom krugu traži konsenzus, a onda se može sa dva od tri glasa donijeti odluka.
„Ali i taj treći preglasani može da pokrene vitalni interes, što govori da Predsjedništvo nije konačni organ odluke, a to se njima ne sviđa“, rekao je Dodik i upitao zašto nisu potvrdili odluku Narodne skupštine Srpske koja je rekla da neće to da podrži.
Dodik je zaključio da je Dejtonski sporazum dobro locirao odgovornost za konačnu odluku, a to su entiteti.
DOBOJ - Velika unutarstranačka previranja obilježila su jučerašnju sjednicu Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, koja je održana u Doboju.
Kako saznaje BN TV, tokom zasjedanja zatražene su ostavke kompletnog Predsjedništva SDS-a .
Ostavke u Predsjedništvu su podnijeli šef poslaničkog kluba SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Ognjen Bodiroga, Mirjana Orašanin, kao i načelnik Šamca Đorđe Milićević.
Takođe, i načelnik opštine Istočna Ilidža Marinko Božović, kao i Milica Radovanović, predsjednica trebinjskog SDS-a i većina poslanika u parlamentu Republike Srpske i PS BiH.
Tražili su održavanje skupstine SDS-a i izbor novog rukovodstva.
Konkretno, svi traže kolektivnu ostavku kompletnog Predsjedništva SDS-a kao i pokretanje procesa reorganizacije i redefinasanja političke platforme stranke.
BANjALUKA - Narodna skupština Republike Srpske uskoro će zauzeti jasan stav u vezi sa najavama iz britanske vlade i još nekih evropskih zemalja da bi oko 50.000 migranata, mahom onih kojima je odbijen azil i osumnjičenih za krivična djela, moglo biti deportovano u BiH, a već je u startu naglašeno da za njih ovdje nema mjesta.
Srpska je čvrst stav kada je riječ o ilegalnim migrantima zauzela još prije nekoliko godina, kada su pred granicu BiH stigle hiljade i hiljade izbjeglica, mahom iz zemalja Bliskog istoka i onih zahvaćenih ratom. Tako je, još 2018. godine, rečeno da na teritoriji Srpske neće biti formirani centri ni kampovi za prihvatanje migranta, kakvih je nekoliko osposobljeno u FBiH. Uz to je uspostavljeno i Koordinaciono tijelo za praćenje kretanja ilegalnih migranata preko teritorije Srpske sa zadatkom da prati ulazak, kretanje i zadržavanje migranata, omogući njihov što brži prolazak kroz Republiku Srpsku, a pripadnici policije Srpske su poslati kao svojevrsna ispomoć kolegama iz Granične policije BiH s ciljem bolje zaštite granice i sprečavanja ilegalnih prelazaka.
Ipak, britanski zvaničnici su nedavno potvrdili da su u toku pregovori o uspostavljanju centara za povratak migranata. Na listi zemalja su, prema pojedinim navodima, Srbija, Sjeverna Makedonija i BiH.
To je i bio povod da predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, poslije najava, uputi Narodnoj skupštini inicijativu da bude razmotrena informacija o migrantima da bi Srpska donijela određene mjere povodom najave vlada Velike Britanije i nekih zemalja EU da veći broj migranata bude prebačen u BiH.
Dodik je potvrdio da je predložio niz zaključaka, između ostaloga da se ne prihvataju nikakve odluke ili sporazumi sa vladama trećih zemalja, prije svega članica EU o bilo kakvoj mogućnosti da se transportuju i deportuju navodno migranti koji bi tu trebalo da imaju određeni tretman i pažnju.
- Riječ o onima koji tamo nisu dobili azil ili su, ako su ga dobili, u međuvremenu počinili neko krivično djelo. Oni svi treba da budu dio tog paketa. Radi se o tome da bi u BiH trebalo da bude više od 50.000 migranata, i to je neprihvatljivo, jer ugrožava svakodnevni život i bezbjednost - naglasio je Dodik.
Upozorava da postoji velika opasnost da se oni povežu sa već prisutnim radikalnim grupama, vehabijama i drugima koji ovdje djeluju sa onima koji su došli sa ratišta u Siriji.
- Ni veliki Zapad nije tada uspio da utvrdi tačno ko ima bezbjedonosno sumnjive biografije, nego su ih primali bez ikakvih kontrola, a sada bi nama isporučili bezbjednosno opasne osobe koje bi dodatno destabilizovale situaciju - rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske, uz opasku da je važno da Skupština razmotri to pitanje i donese zaključke.
Predsjednik Srpske, kako je sam rekao, nije tražio posebnu sjednicu, već da u okviru redovne ta tema bude stavljena u rang najviših tačaka u dnevnom redu. O tome će, potvrdio je prvi čovjek republičkog parlamenta Nenad Stevandić, biti riječi do kraja sedmice na sjednici skupštinskog kolegijuma.
- To je dobra prilika da provjerimo stavove ovdašnjih političkih aktera o pitanjima migranata. A sigurno je da Republika Srpska, kao mala, ne može da se sama bori protiv migranata - rekao je Stevandić i dodao da je viđeno i da mnogo veće i snažnije zemlje nisu imale nikakva rješenja za migrante.
Stevandić je za Srnu naveo da je problem što u BiH na ovom i sličnom planu nema politike koja ima kičmu, već politike koja "veže konja gdje im gazda kaže".
- Zato Srpska mora da pokaže svoj odgovor. To je ponekad skupo, ali se uvijek na kraju isplati. Morate pokazati suverenost i samostalnost da zaštitite svoje nacionalne interese i stanovnike. Nadam se da će svi, pa i opozicija, koja se uglavnom bavi targetiranjem vlasti, razumjeti Dodikovu poruku - rekao je Stevandić i dodao da ovo nije dnevnopolitičko pitanje.
Dodikovu ideju podržali su i u PDP-u.
- Migracije su ozbiljna tema koja se tiče svih nas. Mi ćemo kao opozicija, koja je optuživana da se navodno dogovara o nekom dolasku migranata, glasanjem jasno pokazati šta mislimo o tome - navela je juče poslanik PDP-a Tanja Vukomanović na konferenciji za novinare.
Iz SDS-a, ipak, stižu drugačije poruke.
- Srpska nije mjesto za migrante, ali Skupština možda i ne treba da se o ovome izjašnjava. I ranije je Vlada donosila potrebne odluke pa bi sasvim dovoljno bilo da tako bude i sada - rekao je za "Glas Srpske" poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak, koji je predsjednik Skupštinskog odbora za bezbjednost. Šefica Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Sanja Vulić je, s druge strane, izjavila da je riječ o važnom pitanju i da Narodna skupština mora donijeti konačnu odluku. Podsjetila je na već viđene reakcije i ponašanja opozicije kada se raspravlja o temama koje su od interesa za Srpsku, ali se ne dopadaju Britancima.
- Opozicija mora javno da se izjasni i objasni šta radi po sastancima u Sarajevu. Nama ne treba jer mi veoma dobro znamo, ali mora znati i narod, njima treba da polože račune - zaključila je Vulićeva.
Iskustva iz okoline Lipe
O migrantima je juče govorio i Nemanja Davidović, savjetnik predsjednika Srpske, navodeći da iz ličnog iskustva, a u vezi sa situacijom u Bosanskom Petrovcu, zna koliko je važno imati vlast koja neće podleći spoljnim pritiscima. Ukazao je na to da je život u blizini najvećeg migrantskog kampa u BiH, u Lipi, značio svakodnevno suočavanje sa nesigurnostima, strahom i haosom koji je zahvatio lokalno stanovništvo.
Kad čujemo sve češće da u BiH, pa time i u Srpskoj, planiraju takozvane centre za povratak migranata, onda to nije stvar međunarodne saradnje, već pitanje bezbjednosti, demografije i budućnosti. Pogotovo kada je riječ o migrantima koji su odbijeni u ozbiljnim i uređenim zemljama Zapada na čelu sa Velikom Britanijom - istakao je Davidović.
Poreska uprava Republike Srpske širom Srpske provodi akciju pojačanih kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa i prijavljivanja radnika u Јedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa, sa ciljem suzbijanja sive ekonomije i nelojalne konkurencije.
S tim u vezi, proteklog vikenda su pojačane kontrole vršene na području grada Trebinja, gdje su inspektori nakon izvršenih kontrola izdali 29 prekršajnih naloga poreskim obveznicima sa područja Trebinja zbog neizdavanja fiskalnih računa i neprijavljivanja radnika, na ukupan iznos kazne od 164.000 KM, saopšteno je iz Poreske uprave.
Kažnjeni poreski obveznici sa područja grada Trebinja su Kafe bar Dunja, Pekara Bojanić, Kafe bar Fratelli, Segreto, UR Etage, Kafe bar Markan, Pekara Kruna, Kafe bar Kafe Region, Amor, City pub, Alo-Alo, Trgovina na malo kod Spasa, Lantian, DO-DO ART, KOLO, SYSTRAX TECHNOLOGY, Pek snack, Nešković, PЈ Trebinje, Sesto Senso, Miskin komerc, NR, PЈ Ognjište i Underground.
Poreska uprava Republike Srpske obavijestila je javnost da će i u narednom periodu, a u skladu sa sačinjenim planom, nastaviti sa pojačanim kontrolama širom Srpske.
- S obzirom na činjenicu da je Poreska uprava Republike Srpske implementirala novi Sistem za upravljanje fiskalizacijom, naglašavamo da je značajno olakšana identifikacija poreskih obveznika koji ne izdaju fiskalne račune, odnosno ne evidentiraju promet preko elektronskih fiskalnih uređaja - navode iz Poreske uprave.
Iz ove uprave apelovali su na poreske obveznike da poštuju zakonske propise, da evidentiraju svaki ostvareni promet putem fiskalnih kasa i da prijavljuju svoje radnike u sistem, jer cilj Poreske uprave Republike Srpske nije kažnjavanje poreskih obveznika, već stvaranje lojalne konkurencije, odnosno da svi poreski obveznici u Srpskoj posluju pod istim uslovima.
Dvije teme su dominirale na Samitu, a to su regionalna saradnja - šta uraditi da se zemlje bolje razumiju i popravljaju ono što je važno, a to su ekonomija i međusobno razumijevanje i da se kroz regionalnu saradnju pripremaju za EU, rekla je za RTRS predsjedavajuća i srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović iz Tirane gdje je učestvovala na samitu Procesa saradnje u Јugoistočnoj Evropi.
Ukazala sam da ima mnogo resursa i kapaciteta na regionalnom planu koji nisu uopšte iskorišteni. Što znači kada pogledate markoekonomske pokazatelje i određenu statistiku, vidjećete da mi jedni drugima nismo najbliže okruženje kada je u pitanju spoljna trgovina kada su u pitanju određeni proizvodi. Ali da sastanci i Samiti poput ovoga pomažu da pošaljemo dobru poruku i da pogledamo jedni u druge na možda drugačiji način - naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je poručila da ovaj prostor je opterećen brojnim političkim temama i nerazumijavanjem i da je to činjenica.
- Moja zamjerka je što se ne bavimo konkretnim stvarima koje su opterećeujuće za svaku zemlju, a time onda i za regiju, pa konačno i za neki evropski put. Mislim da su oni to na neki način i uvažili i treba pobjeći od opšte frazeologije i baviti se pitanjima koja su zaista opterećenja za svaku državu - dodala je Cvijanovićeva.
Cvijanovića podvlači da kada je u pitanju EU, iskazana je određena spremnost da Evropska unija bude ono što je bila do sada, a to je glavni cilj spoljno političko djelovanje svih ovih zemalja.
Ustupljena fotografija
Ukazali smo na to da trebamo više fleksibilnosti i razgovora i međusobnog razumijevanja - naglasila je Cvijanovićeva.
- Deklaracija je usvojena, ali imali ste Srbiju koja je izrazila rezervu, glasala protiv, imali ste isto mene koja sam takođe izrazila rezervu. Ukazali smo na neke stvari, ali to je stvar dalje komunikacije koju ćemo imati kasnije da bi se usaglasile neke stvari - rekla je Cvijanović.
Srpskog člana i predsjedavajuću Predsjedništva Željku Cvijanović dočekao je albanski predsjednik Bajram Begaj, a zatim su i kratko razgovarali.
Cvijanovićeva se obratila na plenarnoj sjednici Samita procesa saradnje u Јugoistočnoj Evropi, čija glavna tema je bila,
"Njegovanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i integraciju u Evropsku uniju" se na plenarnoj sjednici Samita.
Nakon plenarne sjednice uslijedilo je usaglašavanje zajedničke deklaracije, što je i završnica samita.
Skupu u Tirani prisustvovali su i premijer Srbije Đuro Macut, predsjednici Crne Gore i Sjeverne Makedonije Јakov Milatović i Gordana Siljanovska Davkova.
Samit Procesa saradnje u Јugoistočnoj Evropi, najsveobuhvatniji je politički format u regionu čiji cilj je jačanje dobrosusjedskih odnosa, dijaloga ali i političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje. Toliko za sada iz Tirane.
