Suprotno ukorijenjenom vjerovanju da novorođenčad treba strogo izolovati od hrane na koju su roditelji alergični, savremena medicina dokazuje da rano uvođenje alergena kod beba drastično smanjuje rizik od obolijevanja.
Ovo je samo jedna od uobičajenih zabluda o alergijama na hranu, problemu zbog kojeg je običan izlazak na večeru ili uživanje u tuđoj poslastici za milione ljudi širom svijeta opasno, pa čak i smrtonosno iskustvo.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kod alergičnih osoba, izlaganje određenim proteinima iz hrane izaziva imuni odgovor i simptome u rasponu od bezazlenog osipa do po život opasne anafilaksije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Štaviše, zablude o tome kako alergije nastaju, kako se testiraju i kako se manifestuju kod djece i odraslih mogu ozbiljno da naštete zdravlju. Klinički dijetetičari i alergolozi zato razotkrivaju četiri uvriježena mita o alergijama na hranu u koja javnost treba da prestane da vjeruje.
Mit broj 1: Bebe moraju da izbjegavaju hranu na koju su roditelji alergični
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Istina je da, ukoliko jedan ili oba roditelja imaju potvrđenu alergiju na hranu, kod novorođenčeta postoji nešto veći rizik od razvoja iste reakcije.
Međutim, potpuno izbjegavanje potencijalnog alergena u ishrani djeteta zapravo je pogrešna strategija.
– Iako roditelji sa alergijama moraju da preduzmu dodatne mjere predostrožnosti prilikom uvođenja ove hrane, za bebe sa porodičnom istorijom alergija na hranu ili ekcema zapravo preporučujem uvođenje alergena između četvrtog i šestog mjeseca starosti, pod uslovom da je beba razvojno spremna – objašnjava Britani Braun, dijetetičarka i stručnjak za dijabetes u Kanadi.
Ova savremena preporuka proističe iz revolucionarnog naučnog ispitivanja LEAP (Rano učenje o alergiji na kikiriki), koje je iz korijena promijenilo medicinski pristup uvođenju alergena kod odojčadi.
Tokom studije praćeno je 530 beba sa teškim ekcemom ili alergijom na jaja. Jednoj grupi je kikiriki uveden rano (između 4. i 11. mjeseca života), dok je drugoj grupi ova namirnica uskraćena sve do pete godine.
Rezultati su bili zapanjujući: među djecom koja su čekala petu godinu, čak 13,7 odsto je razvilo trajnu alergiju na kikiriki, dok je u grupi koja je alergen dobila u prvoj godini života procenat obolijevanja iznosio svega 1,9 odsto.
Rano suočavanje beba sa alergenima pomaže tijelu da proizvede specifična IgG4 antitijela koja štite organizam, ali je prije uvođenja ovakvih namirnica neophodna konsultacija sa pedijatrom.
Mit broj 2: Kućni testovi osjetljivosti mogu dijagnostikovati alergiju
U eri samodijagnostikovanja, kućni kompleti za provjeru intolerancije i osjetljivosti na hranu postali su izuzetno popularni. Ipak, iako nijedna loša reakcija stomaka na hranu nije prijatna, izuzetno je važno napraviti razliku između osjetljivosti i prave alergije: alergije na hranu pokreću specifičan imuni odgovor, dok se osjetljivost javlja kada tijelo iz biohemijskih razloga ne može pravilno da svari hranu.
– Ovi komercijalni kompleti za testiranje često mjere nivoe IgE antitijela na hranu, što zapravo odražava samo to da je organizam bio izložen toj namirnici, a ne pravu alergiju. Zbog toga takvi testovi masovno dovode do lažno pozitivnih rezultata – upozorava Henis Tung, klinička dijetetičarka u Njujorku.
Za razliku od njih, IgE antitijela su ta koja učestvuju u imunološkim reakcijama prave alergije. Da bi se postavila tačna dijagnoza, alergolog obavlja kožne “prick” testove ili laboratorijsko testiranje specifičnih IgE antitijela iz krvi, nakon čega može da se sprovede i oralni test opterećenja hranom, što je zlatni standard u medicini.
Zbog visoke stope nepreciznosti, vodeće svjetske asocijacije za alergiju i kliničku imunologiju izričito savjetuju da se IgG testovi iz kućnih kompleta ne koriste za identifikaciju zdravstvenih problema.
Mit broj 3: Alergija na hranu ne može da se razvije u odraslom dobu
Iako se ovaj problem znatno češće dijagnostikuje u djetinjstvu, pojava novih alergija kod odraslih ljudi postaje sve učestalija pojava u ordinacijama.
– Nove alergije na hranu mogu da se razviju u bilo kom uzrastu ili životnoj fazi, kao rezultat specifičnih genetskih faktora, ali i uticaja iz životne sredine – naglašava za “Eating Well” Henis Tung.
U velikom istraživanju sprovedenom na uzorku od 40.000 odraslih osoba, čak 25 odsto ispitanika nije imalo nikakve alergije u djetinjstvu, već su prve burne simptome iskusili tek u zrelim godinama. Ovo istraživanje, objavljeno 2022. godine u časopisu “JACI”, pokazalo je sljedeću učestalost alergija na hranu:
Kod djece: alergija na jaja, kikiriki i mlijeko
Kod odraslih: iznenada se javljaju opasne reakcije na školjke, plodove mora, ribu i jezgrasto voće.
Mit broj 4: Svaka naredna alergijska reakcija biće sve gora
Ubjeđenje da se simptomi alergije automatski pogoršavaju sa svakim novim konzumiranjem hrane medicinski je netačno, jer na težinu kliničke slike utiče ogroman broj unutrašnjih i spoljašnjih faktora.
– Pacijenti često imaju reakcije koje se drastično razlikuju po težini, čak i pri potpuno identičnoj dozi i istom alergenu. Višestruki kofaktori, uključujući fizički napor, upotrebu nesteroidnih antiinflamatornih lijekova protiv bolova, konzumiranje alkohola, nedostatak sna ili trenutnu infekciju, mogu potpuno da promijene težinu reakcije – objašnjava dr Kara Vada, imunolog i alergolog u SAD-u.
Jednako je važno znati i suprotno: teška i po život opasna reakcija može da se dogodi u bilo kom trenutku, čak i ako je prethodno izlaganje toj namirnici izazvalo samo blage simptome poput svraba.
Kod potvrđenih sistemskih alergija, pacijent mora uvijek da ima pristup epinefrinu (adrenalinskom autoinjektoru).
– Epinefrin je prva linija terapije za teške sistemske reakcije, odnosno anafilaksiju, i mora se primijeniti pri prvom znaku sumnje. Odlaganje upotrebe epinefrina direktno je povezano sa povećanim rizikom od ponovnog javljanja simptoma satima kasnije, hitne hospitalizacije i fatalnog ishoda – upozorava dr Vada.
Dakle, zablude koje prate ovu temu mogu biti jednako rizične kao i sami alergeni. U slučaju sumnje na alergiju, kućne testove treba preskočiti i potražiti stručnu pomoć sertifikovanog alergologa radi izrade jasnog i bezbjednog plana liječenja, prenosi Blic.
