Muslimani slave Kurban-bajram

Muslimani danas proslavljaju Kurban-bajram, jedan od dva najveća praznika u islamu. Obilježavanje praznika vezano je i za odlazak vjernika na Hadž u Meku i Medinu.

Kurban-bajram ili Dan žrtve slavi se četiri dana. Prvog dana Kurban-bajrama, očevi i majke bogato daruju svoju djecu i najmlađu rodbinu, a žene pripremaju bogate trpeze za goste.

Praznik se dočekuje u kućama, a u zoru se odlazi u džamije na sabah-namaz, gdje se čeka izlazak sunca i klanja Bajram-namaz.

Poslije čestitanja, odlazi se na groblje, a potom kući gdje je, prema pravilima šerijata, sve pripremljeno za žrtvu Kurbana.

Kurbansko meso se dijeli na tri dijela, od kojih je jedan namijenjen siromasima, drugi rodbini, a treći se ostavlja u kući. Kurbansko meso može se podijeliti i nemuslimanima, a cilj darivanja je zbližavanje ljudi i negovanje dobrosusjedskih odnosa.

Zabilježeno je da je prorok Muhamed prvi dio mesa koji bi odsjekao, kao znak pažnje i dobre volje, uvijek poklanjao komšijama, hrišćaninu i Jevrejinu.

Kurban-bajram se naziva i hadžijski, zato što se toga dana završava glavno godišnje hodočašće Kabi u Meki.

Hadž je jedna od pet glavnih vjerskih obaveza punoljetnih islamskih vjernika, ako mogu finansirati troškove hodočašća, ne ugrožavajući normalan život svoje porodice.

Hadžiluk se ne smatra samo ispunjavanjem božje zapovjesti, nego i dokazom jednakosti svih pripadnika islamske vjere pred Alahom, a cilj mu je i potvrda jedinstva i solidarnosti islamskog svijeta.

Običaj hodočašća svetih mjesta poznat je i u preislamskoj Arabiji, kao i među semitskim narodima.

Svi muslimanski vjerski praznici računaju se po mjesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva mjeseca i deset dana poslije Ramazanskog bajrama.

(GS)

Danas je Spasovdan, ovo su običaji i vjerovanja

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas praznuju Spasovdan, praznik koji se smatra najsrećnijim danom u godini.

Na ovaj dan ne treba raditi nikakav težak posao, već se treba odmoriti i posvetiti porodici.

Vaznesenje Gospodnje ili Spasovdan je veliki praznik za koji se vjeruje da može da spasi kuću od nevolje, a djecu od bolesti.

Ljudi su počeli da ga slave i posebno cijene još u vrijeme cara Dušana. Smatra se da nije slučajno što je čuveni Dušanov zakonik obnarodovan 1349. na Spasovdan, a na isti praznik i dopunjen 1354. godine.

Spasovdan, poznat i kao Vaznesenje Gospodnje, proslavlja se kao dan kada se Isus Hristos, nakon vaskrsenja, uzneo na nebo pred svojim učenicima.

Ikona Spasovdana unosi svjetlost i duhovnu snagu u vaš dom, podsjećajući vas na značaj ovog svetog praznika.

Spasovdan, ili Vaznesenje Gospodnje, slavi se 40 dana nakon Vaskrsa i predstavlja jedno od najvažnijih hrišćanskih praznika.

Na ovaj dan, prema vjerovanju, Isus Hristos se uznio na nebo, čime je završio svoje zemaljsko poslanje i otvorio vrata vječnog života. Spasovdan je simbol vere u Hristovo vaskrsenje i obećanje spasenja za sve vjernike.

Prema hrišćanskom vjerovanju, Hristos je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti i 40 dana kasnije njegovi su se učenici nalazili za trpezom.

Tog dana Hristos im se ponovo javio i rekao: "Idite po svemu svijetu i propovijedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen".

Hristos im je obećao Duha Utješitelja i zapovjedio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima, i tako su mogli prenijeti Hristovu vjeru u svijet i time ljude spasavati u vjeri.

Odatle je potekao naziv Spasovdan, jedan od 10 praznika koji je posvećen Isusu Hristu i uvijek se slavi u četvrtak.

Prema vjerovanju, Hristos je podignutih ruku blagoslovio učenike, nakon čega se počeo uznositi na nebo, čime se, završivši djelo spasenja, vratio Bogu na nebesima.

Tradicionalno, ovaj praznik je prilika za molitvu, bogosluženje i okupljanje porodice, uz podsjećanje na važnost duhovne povezanosti i vere. U mnogim krajevima, Spasovdan se obilježava i narodnim običajima i svečanostima koje naglašavaju radost i svetost dana.

(GS)

Neum nije što je nekad bio: Ćevapi 15 KM, kafa pet KM

NEUM - Stižu vrući dani, a tako i posjeta morima i jezerima. Jedna od destinacija je i Neum.

Donedavno jeftina destinacija iskorištava potencijale turističkih mogućnosti.

Nekada jeftin smještaj, sada već može da parira sa brojnim destinacijama u Crnoj Gori. Na to sve, cijene hrane znatno se razlikuju od drugih gradova u BiH.

Cijene jela i pića u ugostiteljskim objektima su malo veće nego prošle godine, a zavise od uređenosti objekta i lokacije.

Deset ćevapa sa pomfritom u gril picerijama su 15-16 KM, koliko morate platiti i za pileći file ili picu kaprićozu.

Cijena hamburgera je 13 KM, a u nekim objektima čak 18 KM. Lignje na žaru su 24 KM. Kada su u pitanju pića, espreso kafa je od 4 do 5 KM, točeno pivo od 5 do 9 KM, a flaša vode 3 KM. Iznajmljivanje ležaljki je 10 KM, a suncobrana 5 KM po danu.

(GS)

Papreno ljetovanje za četvoročlanu porodicu u Makarskoj

BANJALUKA, MAKARSKA - Četvoročlana porodica koja se odluči da ovog ljeta sedmodnevni odmor provede na hrvatskoj obali, odnosno na Makarskoj rivijeri, trebaće da izdvoji od 900 do 2.500 KM samo za smještaj, i to u apartmanima, dok smještaj sa doručkom u hotelima trenutno košta između 2.700 i 6.700 KM.

Ipak, na gore navedenu cijenu treba dodati i cijene hrane i pića, te će samo za ručak ili večeru sa pićem u restoranu biti potrebno izdvojiti minimalno 120 KM za četiri osobe, i to ako se odluče za tjesteninu, rižoto ili ćevape.

Za nešto drugo sa menija, recimo ribu ili meso, potrebno je izdvojiti znatno više novca, a kad uz to dodate i kolač ili sladoled, jedan obrok za četvoro košta oko 200 KM.

No, u samom jeku sezonu, odnosno u julu i avgustu, biće potrebno izdvojiti i više novca za smještaj, a da cijene ove godine idu u nebo, potvrđuju i dostupne informacije na stranicama za rezervaciju smještaja, na kojima se jasno vidi da je sedmodnevni smještaj za četiri osobe u sedmom i osmom mjesecu skuplji i za nekoliko stotina maraka, pa čak i za 1.000 do 2.000 KM u hotelima, u odnosu na šesti mjesec.

Ovo nisu svi troškovi, jer ipak nekim vidom prevoza treba doći do Makarske, koja je udaljena 246 kilometra od Banjaluke.

U skladu s tim, ako se odlučite da na put krenete svojim prevozom, a ako vozite automobil koji prosječno troši sedam litara na 100 kilometra, onda ćete po sadašnjim cijenama na benzinskim pumpama potrošiti oko 90 KM u oba pravca, samo za gorivo.

Poslije smještaja i prevoza, na red dolaze i cijene hrane, a sve zavisi od toga da li ćete kuvati u apartmanu ili ćete se hraniti u restoranima.

Svakako ćete jeftinije proći ako kuvate u vlastitoj režiji, ali teško da će neko odlučiti da kuva na odmoru, pa će tako jedan obrok u restoranu sa pićem za dvoje odraslih i dvoje djece koštati minimalno 60 evra, odnosno oko 120 KM.

Naravno, mnogi će se odlučiti da ispijaju kafu, piće ili koktele na obali mora, a u restoranima i kafićima na makarskoj obali šoljica kafe košta 1,8 evra, kapućino 2,5, a nes kafa 2,3 evra, dok sokovi poput kokakole, švepsa i fante koštaju 3,3 evra.

Sa druge strane, kugla sladoleda košta 2,5 evra, malo pivo od četiri do 5,5 evra, dok pivo 0,5 l košta od 4,5 do 6,3 evra. Osim toga, jedan decilitar vina u restoranu košta pet evra, dok cijene koktela idu od 10 do 12 evra.

Kako nam je potvrdila Banjalučanka koja trenutno boravi u Makarskoj, cijene hrane i pića su otprilike duplo više nego što je to slučaj kod nas. No, kako kaže, ipak je smještaj najskuplji, pa tako trenutno apartman za dvije osobe košta od 60 evra, odnosno od 120 KM pa naviše, dok je za noćenje u hotelu potrebno izdvojiti minimalno od 150 evra, tj. 300 KM.

Prema njenim riječima, ručak, odnosno večera za dvoje sa desertom i pićem košta oko 80 evra, odnosno nešto više od 150 KM.

Cijene hrane u restoranima u Makarskoj

Riba

Riblja plata za dvije osobe  45 evra (oko 90 KM),

Porcija lubina na žaru  19,50 evra (oko 38 KM)

File bijele ribe  21 evro (oko 41 KM)

Salata od hobotnice  14 evra (oko 27 KM)

Meso

Teleći medaljoni sa gljivama  21 evra (oko 40 KM)

Teleći odrezak  19 evra (oko 37 KM)

Pileći file  13 evra (oko 25 KM)

Ćevapčići ili pljeskavica  13 evra (oko 25 KM)

Svinjski kotlet  17 evra (oko 33 KM)

Tjestenina i rižoto  od 11 do 15 evra (od 20 do 30 KM)

Parče torte/kolača  pet evra (oko 10 KM)

Kugla sladoleda  2,5 evra (oko pet KM)

(NN)

Ako ste noćas učinili ovo, vjeruje se da vam tri želje mogu biti ispunjene: Ovog sveca slavimo više puta u godini

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju dan kada je glava Svetog Jovana Krstitelja pronađena, a zatim opet zakopana u zemlju - Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja.

Dan svetog Jovana Krstitelja proslavlja se više puta u toku godine. Poznat je kao veliki propovjednik koji je najavio dolazak Isusa Hrista i koji je mučeničkom smrću stradao za vjeru.

On je takođe bio prvi koji je krštavao u reci Jordan i govorio: „Ja vas krštavam vodom, ali onaj što ide za mnom jači je od mene… On će vas krstiti Duhom Svetim i ognjem“ – riječi su Svetog Jovana u Novom zavjetu.

Treće obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja obilježava se 25. maja po crkvenom, a 7. juna po gregorijanskom kalendaru.

U Srbiji je rašireno vjerovanje da ovog dana sunce kreće nazad sa sjevera prema jugu, tri puta stane i zaigra. Takođe, vjeruje se da se nebo u ponoć tri puta otvorilo, pa mrtve duše lako ulaze u raj, a oni koji su ponoć sačekali budni i poželjeli tri želje, one će mu biti ispunjene.

Običaj je da se danas ne radi sa oštrim predmetima. Treći običaj koji se vezuje za ovaj praznik jeste branje ljekovitih biljaka – kantariona, nane, lincure i konjskog čibura.

U narodnoj pjesmi, koja govori o nečemu što ne može biti, i u kojoj se baca kletva na djevojku da se ne uda, djevojka na koju je bačena kletva treba ovog dana da se pomoli u crkvi ili manastiru Svetom Jovanu, upali svijeću i ostavi skroman prilog hramu. Kletva će biti otklonjena.

Inače, u 8. vijeku tokom ikonoborstva Jovanova glava prenijeta je u Komane, koje se smatra mjestom prognanstva Svetog Jovana Zlatoustog.

Tokom vladavine cara Mihaila i patrijarha Ignjatija, oko 850. godine, glava Svetog Jovana je odneta u Carigrad, u carsku crkvu.

Za glavu Jovana Krstitelja vezuju se mnoga čuda isceljenja. Važno je istaći da, dok bi živ, Jovan nije bio čudotvorac, ali je njegovim moštima data blagodatna čudotvorna moć, piše Telegraf.

(GS)


O portalu

Teslić danas - Vaš internet portal!

Najposjećeniji internet portal u Tesliću. Šesnaest godina sa Vama. Hvala na povjerenju!

Kontakt e-mail: teslicdanas@gmail.com