SARAJEVO - BiH je među zemljama u kojima se za hranu izdvaja najveći dio ukupne potrošnje, u društvu sa Nigerijom, Mjanmarom, Laosom, Etiopijom i Ugandom, dok je taj udio u većini razvijenih evropskih zemalja višestruko manji.
Prema analizi portala "Vižual kapitalist", zasnovanoj na podacima Službe za ekonomska istraživanja Ministarstva poljoprivrede SAD, u BiH na hranu i bezalkoholna pića za kućnu potrošnju odlazi 31,9 odsto ukupne potrošnje. To BiH svrstava na neslavno 26. mjesto među 103 zemlje obuhvaćene poređenjem.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Taj udio znatno je veći nego u većini evropskih zemalja obuhvaćenih analizom. U Rumuniji na hranu odlazi 23,9 odsto ukupne potrošnje, u Srbiji 23,3, Hrvatskoj 22,9, a Bugarskoj 22,3 odsto. U Slovačkoj taj pokazatelj iznosi 19 odsto, u Poljskoj 17,8, Italiji i Grčkoj po 14,9, a u Sloveniji 14,2 odsto. U Francuskoj je udio 13,3 odsto, u Španiji 12,8, Njemačkoj 11,5, Austriji 9,9, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. U Njemačkoj se, dakle, za hranu izdvaja gotovo tri puta manji dio ukupne potrošnje nego u BiH.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na vrhu svjetske liste nalaze se Nigerija sa 56,2 odsto, Mjanmar sa 54,8 i Laos sa 53,9 odsto. Na suprotnom kraju su Singapur sa 6,3 odsto i SAD sa 6,4 odsto. Razlika između najvećeg i najmanjeg udjela pokazuje koliko se struktura potrošnje razlikuje od zemlje do zemlje.
Koliki je jaz između zarada i troškova osnovnih potreba pokazuju podaci Saveza samostalnih sindikata BiH. Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu u septembru ove godine iznosila je 3.565 maraka. Na prehranu je odlazilo 46,12 odsto njene vrijednosti, odnosno oko 1.645 maraka. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u avgustu iznosila je oko 1.700 maraka. U poređenju sa sindikalnom korpom, taj iznos odgovarao je oko 47,7 odsto njene vrijednosti.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
ZVANIČNI PODACI
Zvanični podaci pokazuju i da su potrošačke cijene u septembru bile šest odsto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Kretanje cijena hrane, međutim, bilo je drugačije. Hrana i bezalkoholna pića u septembru poskupjeli su za 0,6 odsto u odnosu na avgust, ali su bili 0,1 odsto jeftiniji nego godinu ranije. Ipak, u prvih devet mjeseci ove godine cijene u toj kategoriji bile su u prosjeku 1,4 odsto više nego u istom periodu 2025.
Kako navode autori pomenute analize, visok udio izdataka za hranu ne znači automatski da su namirnice u nekoj zemlji najskuplje. On pokazuje koliki dio ukupne potrošnje domaćinstava odlazi na hranu, a na taj odnos utiču prihodi, cijene i struktura potrošnje. Zemlje sa nižim procentualnim udjelom mogu u apsolutnom iznosu trošiti više novca na namirnice nego one u kojima je taj pokazatelj viši.
Kako je pojašnjeno, na razlike utiče i nivo prihoda, što objašnjava Engelov zakon. Prema tom ekonomskom principu, sa rastom prihoda obično opada udio ukupne potrošnje koji domaćinstva izdvajaju za hranu, čak i kada se iznos koji troše na namirnice povećava. Domaćinstvima sa većim prihodima tako ostaje više novca za stanovanje, prevoz, obrazovanje, putovanja i štednju.
Međunarodno poređenje obuhvata hranu i bezalkoholna pića namijenjene potrošnji kod kuće, a ne obroke u restoranima i kafićima. Zato ono ne predstavlja direktno poređenje cijena namirnica niti pokazuje koliki dio plate svaki građanin izdvaja za hranu.
Podaci, ipak, otkrivaju važnu razliku između BiH i većeg dijela razvijene Evrope. Dok u BiH hrana zauzima gotovo trećinu ukupne potrošnje, u Njemačkoj je to 11,5 odsto, a u Švajcarskoj 8,5 odsto. Taj odnos ne dokazuje da su namirnice u BiH skuplje, ali ukazuje na to da hrana ima znatno veću težinu u strukturi potrošnje. U kombinaciji sa ograničenom pokrivenošću sindikalne korpe prosječnom platom, to upućuje na sužen prostor za druge životne potrebe.
RAST CIJENA ŽITARICA
Svjetske cijene hrane porasle su u septembru treći mjesec zaredom, dostigavši najviši nivo od novembra 2022. godine, objavila je Organizacija UN za hranu i poljoprivredu.
Indeks cijena hrane porastao je za 1,5 odsto u odnosu na avgust, dok su žitarice poskupjele za 5,1 odsto.
Rast cijena pšenice povezan je sa problemima u crnomorskom regionu, zbog kojih su uvoznici tražili alternativne izvore snabdijevanja.
