BANJALUKA, BIJELJINA - Iako cijene pšenice i brašna u Republici Srpskoj miruju, građane već dočekuju skuplji hljeb i pekarski proizvodi u pojedinim pekarama.

Pekari kao glavne razloge najavljuju rast cijena električne energije i povećanje minimalne plate, dok iz udruženja za zaštitu potrošača upozoravaju da su cijene već sada previsoke i bez adekvatne kontrole.

Zoran Kos, predsjednik Udruženja mlinara Republike Srpske, kazao je za "Nezavisne novine" da su cijene pšenice i brašna zasad stabilne.

"Cijena brašna u pakovanju od 25 kilograma kreće se od 22 do 28 KM. Kada je riječ o pšenici, domaća pšenica košta oko 0,4 KM po kilogramu, dok se uvozna pšenica iz Mađarske plaća između 240 i 250 evra po toni",  rekao je Kos.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu moguće su korekcije cijena brašna zbog povećanja troškova električne energije, ali i rasta minimalne plate.

Saša Trivić, potpredsjednik Udruženja unije poslodavaca Republike Srpske i vlasnik pekarsko-slastičarskog društva "Krajina klas", kazao  je da  na cijene pekarskih proizvoda značajno utiče rast plata, s obzirom na to da troškovi rada danas učestvuju sa oko 35 odsto u ukupnoj cijeni pekarskih proizvoda.

"Očekujemo rast cijena  pekarskih proizvoda za oko tri odsto, ali još ne  znamo šta će biti s cijenom električne energije.  Mi smo  već  poskupjeli jedan dio proizvoda",  rekao je Trivić.

Radenko Pelemiš, predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina, ističe da se građani nalaze u nezavidnom položaju te da će pekari nastojati da ne povećavaju cijene osnovnih proizvoda.

 "Trudićemo se da ne diramo cijene pekarskih proizvoda, barem kada je riječ o hljebu", kazao je Pelemiš.

Dodao je da će, ukoliko uspiju da akumuliraju dodatne troškove, zadržati postojeće cijene bez korekcija.

"Za sada je stav pekara u našoj regiji da se ne ide po svaku cijenu na poskupljenja, ali vidjećemo kako će se kretati cijene repromaterijala. Moraćemo napraviti kalkulacije, a ponašaćemo se u skladu s onim što matematika pokaže",  naglasio je Pelemiš.

Kako je pojasnio, cijene hljeba trenutno se kreću od 1,6 do dvije KM, u zavisnosti od vrste i gramaže, dok se kifle prodaju po cijeni od 0,2 do 0,7 KM.

Da svaki rast cijena negativno utiče na potrošače, koji jedva sastavljaju kraj s krajem, upozorava i Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača DON iz Prijedora.

"Za svako novo poskupljenje uvijek se pronađe neki razlog, bilo da je riječ o povećanju minimalne plate, cijene električne energije, vode ili goriva. Potrošači praktično nemaju nikakvu zaštitu, jer je slobodno formiranje cijena dovelo do toga da nema kontrole marži. Dok god ne dođe do njihovog ograničenja, teško je očekivati stabilnost cijena", istakla je Marićeva.

Ona smatra da su cijene pojedinih pekarskih proizvoda nerealne, te da pekari često pokušavaju nadoknaditi gubitke isključivo kroz poskupljenja.

"Cijene su zaista nerealne, jedna kifla košta koliko i vekna hljeba, tako da su, realno gledajući, cijene svih pekarskih proizvoda previsoke", zaključila je Marićeva.

(Nezavisne, Foto: Pexels)

BANjALUKA, SARAJEVO - Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine u prethodnoj godini premašio je 14 milijardi KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH).

Kako se navodi u ovim podacima, tokom 2025. godine u BiH je uvezeno robe za 31,65 milijardi KM, dok je u istom periodu iz BiH izvezeno proizvoda za 17,54 milijardi KM.

Ovo znači da je deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni tokom cijele 2025. godine iznosio čak 14,11 milijardi KM.

Da deficit raste iz godine u godinu, pokazuju podaci UIO BiH, u kojima se navodi da je tokom 2024. godine on iznosio 13,82 milijardi KM, odnosno da je izvoz iznosio 16,61 milijardu KM, a uvoz 30,43 milijardi KM.

U 2023. godini je deficit bio 12,90 milijardi KM, te je izvoz iznosio 17,05 milijardi KM, a uvoz 29,95 milijardi KM.

Šta se najviše uvozilo?

Kada su u pitanju proizvodi, najviše su se tokom prethodne godine uvozila mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije, bitumenske materije i mineralni voskovi za 3,6 milijardi KM, pa nuklearni reaktori, kotlovi, te aparati i mehanički uređaji i njihovi dijelovi za 2,81 milijardu KM.

Šta se najviše izvozilo?

Izvezeno je najviše električnih mašina i opreme i njihovih dijelova, aparata za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijskih aparata za snimanje ili reprodukciju slike i zvuka i dijelova i pribora za te proizvode za 1,59 milijardi KM, pa nuklearnih reaktora, kotlova, mašina te aparata i mehaničkih uređaja i njihovih dijelova za 1,40 milijardi KM.

Najviše proizvoda uvezeno iz Hrvatske

Kada su u pitanju zemlje, najviše proizvoda je uvezeno iz Hrvatske, za 5,9 milijardi KM, Srbije 4,17 milijardi KM, te Njemačke za 2,65 milijardi KM.

Sa druge strane, Bosna i Hercegovina je, prema ovim podacima, najviše proizvoda plasirala Hrvatskoj za 3,09 milijardi KM, Njemačkoj 2,49 milijardi KM, te Srbiji 1,9 milijardi KM.

Šta je problem?

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za "Nezavisne novine" da kontinuirano povećanje trgovinskog deficita prije svega ukazuje na strukturni problem domaće ekonomije.

"Ključni izazov ne nalazi se na strani potrošnje, već na strani proizvodnje - domaća privreda očigledno nema kapacitet da odgovori na rastuću tražnju kroz konkurentnu ponudu. To upućuje na nedovoljnu produktivnost i slabu cjenovnu konkurentnost domaćih proizvođača, koji ne uspijevaju iskoristiti povoljne impulse na tržištu", kazao je Mlinarević.

Dodao je da detaljniji uvid u strukturu deficita po zemljama pokazuje da se najveći disbalansi ostvaruju u trgovini sa državama regiona.

"Upravo tu postoji realan prostor za njegovo postepeno smanjenje, kroz ciljano osmišljene politike uvozne supstitucije", naglasio je Mlinarević. Prema njegovim riječima, takve mjere mogu podrazumijevati podršku domaćim preduzećima u unapređenju tehnološke efikasnosti i smanjenju troškova proizvodnje, ali i privlačenje regionalnih kompanija da dio proizvodnje lociraju na domaće tržište.

"Bez ovakvih strukturnih intervencija, trgovinski deficit će nastaviti da se kreće po ustaljenoj putanji, uz oscilacije koje će zavisiti prvenstveno od kratkoročnih inflatornih pritisaka i cikličnih kretanja, a ne od stvarnog jačanja domaće ekonomske baze", dodao je on.

(Glas Srpske, Foto: Pexels)

BANjALUKA - U Republici Srpskoj 1. januara je počela registracija korisnika Centralnog informacionog sistema u ugostiteljstvu, što će omogućiti Turističkoj organizaciji da u svakom momentu ima tačan broj turista u Srpskoj.

Centralni informacioni sistem omogućava evidenciju ugostiteljskih objekata, gostiju i boravišne takse, čime se obezbjeđuje bolja kontrola, pouzdana statistika i efikasnija naplata javnih prihoda, izjavila je saradnik za odnose sa javnošću u Turističkoj organizaciji Sanela Šimun.

Ona je navela da ugostitelji mogu pristupiti sistemu putem LINKA.

Pristup je besplatan za sve ugostitelje koji pružaju uslugu smještaja, a ovim sistemom se uz bolji uvid u statističke pokazatelje, jača transparentnost i fiskalna disciplina, te unapređuju aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije - naglasila je Šimunova.

(Glas Srpske, Foto: Agencije)

Od danas samo Centralna banka BiH vrši zamjenu novčanice od 10, 20, 50 i 100 KM iz perioda od 1998. do 2009. godine, koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja.

Zamjena će se vršiti u Centralnoj banci u Sarajevu i Banjaluci, do kraja 2035. godine, uz uslov da su novčanice cijele, bez znakova oštećenja ili obojenja.

Za iznose u vrijednosti manjoj od 5.000 KM podnosilac zahtjeva dužan je da dokaže svoj identitet, a za veće potrebno je i popunjavanje “zahtjeva za zamjenu vanopticajnih KM novčanica”, koji će biti dostupan na internet stranici Centralne banke ili na lokaciji na kojoj će se obavljati zamjena.

Za iznose od 20.000 KM ili više, uz obrazac obavezna je i najava dolaska najmanje 48 časova ranije, imejlom /Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli. i Ova email adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript u vašem brauzeru da biste je videli./.

Riječ je o novčanicama koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja još 31. decembra 2024. godine, a do kraja prošle godine su se mogle zamijeniti u komercijalnim bankama u BiH.

(Srpskainfo, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)