Povratak sa proslave božićnih i novogodišnjih praznika za dijasporu može se pretvoriti u pravi finansijski košmar ako se u prtljažniku nalaze domaće delikatese.

EU primjenjuje rigorozna pravila o uvozu namirnica životinjskog porijekla, pa omiljeni bakin sir, djedina slanina i pršuta ili domaća rakija često završe u kanti za smeće uz paprene novčane kazne.

Tokom praznika i putovanja u inostranstvo često se postavlja pitanje šta je legalno, a šta nije dozvoljeno prenijeti preko granice – koliko kutija cigareta može biti u autu, hoće li vam "zalijepiti" kaznu ako u prtljažniku imaju dva koluta sira i "tablu" slanine, da li je dozvoljeno unijeti istu količinu piva i vina, šta je sa žestokim alkoholnim pićima.

Upravo zbog svih tih pravila, koja su toliko brojna da ih ponekad nije lako zapamtiti ni samim carinicima, Večernji list donosi spisak svega što se smije, odnosno ne smije unijeti u Evropsku uniju.

Ako unosite robu iz trećih zemalja (kao što je Srbija, BiH...), limit za uvoz po osobi ne smije preći 430 evra u pomorskom i vazdušnom saobraćaju i 300 evra u svim ostalim vrstama transporta, odnosno 150 evra za putnike mlađe od 15 godina, bez obzira kojim prevoznim sredstvom putuju.

Putnici u vazdušnom saobraćaju mogu unijeti nešto više duvanskih proizvoda nego oni koji putuju drugim prevozom.

Putnici u vazduhu mogu unijeti 200 cigara, 100 cigarillosa, 50 cigara i 250 grama duvana za pušenje. Putnici drumskim ili željezničkim prevozom mogu unijeti 40 cigareta, 20 cigarilosa, 10 cigara i 50 grama duvana za pušenje.

Svi putnici mogu unijeti jednaku količinu od 50 grama grijane duvanske proizvodnje, 10 mililitara e-tečnosti i 50 grama tzv. novih duvanskih proizvoda.

Što se tiče alkoholnih pića, ista pravila važe za putovanja kopnom, vazduhom i morem – svima je dozvoljeno unijeti 16 litara piva, 4 litre vina i 2 litre alkoholnih pića sa manje od 22 odsto alkohola, odnosno jednu litru jačih alkoholnih pića.

Ako želite da plaćate trošarine, uz uslov da ste stariji od 17 godina, moguće je unijeti 800 cigareta, 400 cigarilosa, 200 cigara, kilogram duvana, 10 litara žestokog alkohola, 90 litara vina, 110 litara piva i 100 mililitara e-tečnosti.

Sve preko toga nije dozvoljeno ni uz plaćanje. Uopšte nije dozvoljeno unositi meso i mlijeko, kao ni proizvode od mesa i mlijeka.

Dozvoljeno je po osobi unijeti 20 kg svježe, sušene, kuvane, posoljene ili dimljene ribe, kozica, rakova i dagnji. Za druge proizvode životinjskog porijekla, poput meda, jaja, proizvoda od jaja, mesa puževa ili žabljih nogu, dozvoljeno je do 2 kg po osobi.

Kada putujete iz Srbije ili Bosne u Hrvatsku, možete nositi određene količine voća i povrća, ali uz značajna ograničenja i posebne uslove.

EU generalno dozvoljava unos svježeg voća i povrća, osim krompira, do 5 kg po osobi. Međutim, većina voća i povrća, poput jabuka, krušaka, paradajza, mrkve, cvekle, celera, rotkvica, kupusa, karfiola, kelja, zelene salate, radiča, endivije, đumbira, šafrana i kurkume, zahtjeva fitosanitarni sertifikat izdat od nadležnog fitosanitarnog tijela zemlje porijekla.

Fitosanitarnu kontrolu obavljaju inspektori na graničnim kontrolnim punktovima. Izuzeci od fitosanitarnih propisa, za koje sertifikat nije potreban, su određene vrste tropskog voća: ananas, svjež ili suv kokos, banane i rume. Ove namirnice se mogu unijeti bez ograničenja, u razumnim količinama za ličnu upotrebu.

Ako se ipak odlučite rizikovati, znajte da vas može zadesiti kazna koja može iznositi i do 13.300 evra. Visina kazne zavisi od vrste i količine robe koju ste pokušali da unesete ili iznesete.

Za neprijavljivanje robe propisana je novčana kazna od 265 do 6.600 evra, dok za pokušaj krijumčarenja ili neprijavljivanja komercijalne robe ili robe sa zabranama/ograničenjima propisana kazna može biti od 400 do 13.300 evra, prenosi b92.

(Nezavisne, FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER)

Radovan Višković i Li Gang potpisali finansijski ugovor za izgradnju 17 km dionice auto-puta Bijeljina–Brčko, sa rokom realizacije od 60 mjeseci.

Ukupna vrijednost ponude grupe ponuđača iznosi oko 347 miliona KM, od čega je vrijednost za projektovanje i izvođenje radova oko 275 miliona KM bez PDV-a, navodi se u obrazloženju potpisanog ugovora.

Nakon potpisivanja ugovora, Višković je rekao novinarima da je ovo veliki dan za Republiku Srpsku i za preduzeće "Autoputevi Repiblike Srpske", te da je ovo šesti u nizu projekata koji Kinezi rade u Srpskoj.

"Republika Srpska početkom proljeća ulazi u ozbiljan investicioni ciklus. Oko tri godine trajali su pregovori i uspjeli smo da ih privedemo kraju i da u Novu godinu uđemo sa investicijama", istakao je Višković.

On je podsjetio da je prije sedam dana potpisan finansijski ugovor za dionicu auto-puta od Vukosavlja do Brčkog koji okvirno košta oko 650 miliona KM bez PDV-a, ističući da su u posljednjih sedam dana sa kineskim parterima postigli dva veoma važna sporazuma vrijedna oko milijardu KM, što je veliki rezultat za Republiku Srpsku.

Višković je zahvalio Vladi Kine za sve projekte koje rade u Republici Srpskoj.

Li je rekao novinarima da je ovaj projekat od strateškog značaja za Republiku Srpsku, da će njegova gradnja podstaći regionali ekonomski razvoj i saobraćajnu povezanost, što će građanima značiti efikasnije putovanje, a istovremeno imati i veliki značaj za lokalni razvoj.

"Danas je važan dan za `Autoputeve Srpske`. Kineske banke potpisuju ugovor o kreditu, što znači da projekat uskoro ulazi u fazu implementacije", istakao je Li.

(Mondo, Foto: Milomir Savić/Srna)

BERLIN - Njemačkoj trenutno nedostaje najmanje 120.000 vozača kamiona, a mnoge transportne kompanije sve više otkazuju isporuke jer nemaju dovoljno vozača, izjavio je portparol Federalnog Udruženja drumskih prevoznika Dirk Engelhart medijima.

Prema njegovim riječima, svake godine se penzioniše između 30.000 i 35.000 vozača kamiona, a pojavi se samo od 15.000 do 20.000 novih da ih zamijene, prenosi "Špigel".

Mnogi prevoznici više ne učestvuju na tenderima pošto prihod od očekivanog transporta robe ne bi pokrio troškove, koji su, kako Engelhart objašnjava, natprosječno povećani usljed manjka vozača.

Ova pojava već ostavlja vidljive posljedice, pa prazni rafovi koji se često vide u prodavnicama nisu samo rezultat nemogućnosti lanca supermarketa i dobavljača da se dogovore o cijeni, već i manjka vozača kamiona koji prevoze robu.

U Njemačkoj se 80 odsto robe transportuje drumskim saobraćajem.

Udruženje drumskih prevoznika ne očekuje da će ovu krizu ublažiti takozvana autonomna vozila koja se kreću pomoću senzora, kamera i vještačke inteligencije, bez vozača za volanom.

Vozači kamiona će vjerovatno ostati nezamjenljivi pošto su oni istovremeno u ulozi pratnje i čuvara robe koja im je povjerena, navodi list, prenosi Srna.

(Nezavisne, Foto: Freepik/Ilustracija)