- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
BANJALUKA - Nakon što je Evropska unija usvojila Uredbu o pošiljkama otpada, prema kojoj od novembra sljedeće godine do maja 2029. godine, između ostalih, ni Bosna i Hercegovina neće moći uvoziti plastični otpad iz EU, domaće firme koje se bave reciklažom dio sirovina najvjerovatnije će uvoziti iz trećih zemalja.
Naime, Spoljnotrgovinska komora BiH obavijestila je privrednike da se prema novoj uredbi uvode stroža pravila za izvoz otpada iz EU u treće zemlje i zemlje koje nisu članice OECD-a, s ciljem jačanja cirkularne ekonomije, osiguranja ekološki prihvatljivog tretmana otpada i sprečavanja ilegalne trgovine.
Tako će od 21. maja 2027. godine izvoz neopasnog otpada iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biti dozvoljen samo državama koje službeno obavijeste Evropsku komisiju da žele uvoziti određene vrste otpada i da imaju kapacitete za njegov ekološki prihvatljiv tretman.
BiH je u propisanom roku dostavila zahtjev za nastavak uvoza pojedinih vrsta neopasnog otpada iz EU, no Evropska komisija je naglasila da plastični otpad, iako je bio dio inicijalnog zahtjeva BiH, ne može biti odobren u ovom postupku.
"Prema novim pravilima, izvoz neopasne otpadne plastike iz EU u zemlje koje nisu članice OECD-a biće potpuno zabranjen u periodu od 21. novembra 2026. do 21. maja 2029. godine. Nakon isteka zabrane, zemlje izvan OECD-a moći će podnijeti poseban zahtjev Evropskoj komisiji za nastavak uvoza neopasnog plastičnog otpada", dodaju.
Napominju da ova regulativa može uticati na kompanije u BiH koje se bave preradom plastičnog otpada, posebno one koje sirovinu uvoze iz država članica EU, te potencijalno zahtijevati prilagođavanje poslovnih procesa i tržišnog usmjerenja.
Kako su potvrdili za "Nezavisne novine" iz Spoljnotrgovinske komore BiH, u 11 mjeseci ove godine u BiH je uvezeno 1.890.430 kilograma otpadaka, odrezaka i lomljevina od plastičnih masa. Najviše ih je uvezeno iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske.
Iz fabrike "Omorika reciklaža" za "Nezavisne novine" navode da se njihova kompanija u svom proizvodnom i reciklažnom procesu koristi isključivo jednom vrstom neopasnog plastičnog otpada - PET ambalažom.
"Tokom tekuće godine, uvoz ove sirovine iz zemalja Evropske unije činio je do 15 odsto ukupno korištenih količina. Iako se radi o relativno malom udjelu, smatramo da će najavljena zabrana ipak imati određeni indirektni uticaj na naše poslovanje, posebno imajući u vidu činjenicu da su pojedini dobavljači iz EU istovremeno i naši dugogodišnji kupci gotovih proizvoda", kažu iz kompanije "Omorika reciklaža".
Ističu da se radi o regulatornoj odluci donesenoj na nivou Evropske unije, na čije kreiranje ni pojedinačne kompanije niti BiH kao država nemaju značajniji uticaj.
"U tom smislu, domaća privreda nalazi se u poziciji prilagođavanja već definisanim pravilima, a ne njihovog oblikovanja. U cilju prilagođavanja novim regulatornim okolnostima, naša buduća orijentacija u pogledu obezbjeđenja sirovina biće usmjerena ka trećim zemljama, uz striktno poštovanje svih važećih zakonskih i ekoloških standarda. Istovremeno, nastavićemo da razvijamo održive modele poslovanja i jačamo stabilnost lanca snabdijevanja", pojašnjavaju iz ove fabrike.
Smatraju da ova situacija može predstavljati i dobru priliku da se na nivou Bosne i Hercegovine ozbiljnije razmotri uvođenje depozitnog sistema za PET ambalažu.
"Takav sistem bi dugoročno mogao doprinijeti većoj dostupnosti domaće sirovine, unapređenju upravljanja plastičnim otpadom, kao i razvoju cirkularne ekonomije u zemlji", dodali su.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, analiza podataka o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu od 2014. do 2024. godine ukazuje na generalno rast prometa pet grupa otpada (metalni, stakleni, plastični, gumeni otpad te otpad od papira i kartona).
"Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2024. godini iznosi 38.298 tona, što je za 29,5 odsto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period od 2014. do 2024. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina plastičnog otpada te otpada od papira i kartona, dok su gumeni otpad, otpad od sagorijevanja, metalni i tekstilni otpad zadržali trend rasta tokom posmatranog perioda", naveli su.
Dodaju da je tokom 2024. godine, od ukupno uvezene količine plastičnog otpada, 53,1 odsto uvezeno iz Hrvatske.
(Nezavisne, Foto: Freepik)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
SARAJEVO - Fiskalni promet u Federaciji Bosne i Hercegovine je za godinu dana drastično smanjen, i to za oko 325 miliona KM, pokazuju podaci Poreske uprave FBiH.
U ovim podacima se navodi da je 30. novembra ove godine na području Federacije BiH instalirano ukupno 109.628 fiskalnih uređaja, putem kojih je u novembru 2025. godine evidentiran ukupan promet u iznosu 5.575.606.043 KM.
"U odnosu na 30. novembar 2024. godine broj fiskalnih uređaja je veći za 4.507, a evidentirani promet u novembru 2025. godine je manji u odnosu na novembar 2024. godine za 325.285.238 KM", navode iz Poreske uprave FBiH.
Najveći pad je zabilježen u Kantonu Sarajevo, i to oko 31 odsto.
U najvećem kantonu u Federaciji BiH je za godinu dana zabilježen pad od skoro 100 miliona KM.
U svim sarajevskim opštinama zabilježen je pad fiskalnog prometa, a najveći pad je u onoj opštini koja ima najveći promet, a to je Ilidža.
Tamo je zabilježen pad od 46,7 miliona KM, dok je u opštini Novi Grad Sarajevo zabilježen pad od 17,6 miliona KM.
Semir Efendić, načelnik opštine Novi Grad Sarajevo, rekao je da se detaljnija analiza uzroka ovog drastičnog pada prometa može napraviti metodom posmatranja parking-prostora, prilaznih puteva i samih tržnih centara u Istočnom Sarajevu, Doboju i Zvorniku svake nedjelje.
Time je aludirao na neradnu nedjelju i kako kupci iz FBiH idu u manji bh. entitet - RS kako bi nedjeljom obavili kupovinu ukoliko nisu stigli ranijih dana.
Fiskalni promet je smanjen i u skoro svim većim gradovima u Federaciji BiH, i to u Mostaru za 11 miliona KM, Tuzli 42 miliona KM, Visokom 15 miliona KM, Živinicama 9,5 miliona KM, te Lukavcu 45 miliona KM.
Sa druge strane, povećan fiskalni promet je zabilježen u Tešnju za 56 miliona KM, Zenici milion KM, Širokom Brijegu 17 miliona KM i tako dalje.
Admir Čavalić, ekonomista i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, smatra da je teško identifikovati samo jedan razlog za smanjenje fiskalnog prometa u Federaciji BiH.
"Vjerovatno je uticala i zabrana rada nedjeljom nekim poslovnim objektima u FBiH i uzrokovala pad fiskalnog prometa u novembru. Pad životnog standarda, pesimizam na tržištu, kod potrošača, također može uzrokovati navedeno. Ne smijemo zaboraviti i pad zaposlenosti u FBiH od početka godine, što dodatno slabi kupovnu moć", naglasio je Čavalić.
(Nezavisne, FOTO: : STEVAN RANKOVIĆ / RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
SARAJEVO - Uvoz u Bosnu i Hercegovinu je za godinu dana povećan za 1,2 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Tako je u 11 mjeseci prošle godine, uvoz u Bosnu i Hercegovinu iznosio 14,55 milijardi KM, dok je u istom periodu ove godine uvoz iznosio 15,79 milijardi KM.
"U periodu januar - novembar 2025. godine izvoz je iznosio 15 milijardi i 568 miliona KM, što je za 5,1% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 27 milijardi i 410 miliona KM, što je za 4,5 % više nego u istom periodu prethodne godine", stoji u podacima Agencije za statistiku BiH.
Dodaje se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,8%, dok je spoljnotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi i 842 miliona KM. "Izvoz u zemlje CEFTA iznosio je dvije milijarde i 699 miliona KM, što je za 6,9% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde i 355 miliona KM, što je za 7,3% više nego u istom periodu prethodne godine", navodi se u podacima.
Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 80,4%.
"Izvoz u zemlje EU iznosio je 11 milijardi i 480 miliona KM, što je za 5,4% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 15 milijardi i 965 miliona KM, što je za 2,6% više nego u istom periodu prethodne godine", piše u podacima Agencije za statistiku BiH.
U ovim podacima se vidi da je i izvoz veći u odnosu na prethodnu godinu.
Za 11 mjeseci prošle godine izvoz je iznosio 8,21 milijardu KM, a u istom periodu ove 8,96 milijardi KM.
Znači, izvoz je veći za godinu dana za 750 miliona KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za "Nezavisne novine" da kontinuirani rast trgovinskog deficita ukazuje na dvije stvari.
"Prva je da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude. Iz toga proizlazi zaključak da je naša domaća proizvodnja nekonkurentna i ne koristi impuls rasta tražnje", istakao je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ukoliko se analizira ostvareni deficit po zemljama uočavamo da najveći ostvarujemo sa zemljama regije, što otvara prostor za njegovim smanjenjem ili neutralisanjem kroz strategije uvozne supstitucije.
"Ona može biti usmjerena na pomoć domaćim firmama u podizanju efikasnosti proizvodnje i cjenovne konkurentnosti i/ili privlačenjem regionalnih kompanija da otvaraju pogone kod nas kako bi proizvodili za naše tržište. Bez ovih strukturnih promjena trgovinski trendovi će imati svoju ustaljenu putanju, koja će vrijednosno varirati u zavisnosti od kratkoročnih inflatornih i cikličnih kretanja", zaključio je Mlinarević.
(Nezavisne, FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
Građane Republike Srpske od 1. februara očekuju veći računi za električnu energiju.
Na današnjoj sjednici Regulatorne komisije za energetiku (RERS) u Trebinju odlučeno je da će struja za domaćinstva poskupjeti za 10 odsto, dok će privreda plaćati šest odsto veću cijenu.
Ključni razlog za korekciju cijena je usvajanje novih tarifa mrežarine za period od 2026. do 2028. godine. Iako je prvobitno najavljivano da bi nove cijene mogle stupiti na snagu već prvim danom nove godine, RERS je donio odluku da primjena počne mjesec dana kasnije – od 1. februara.
Podsjećamo, distributeri su od Regulatorne komisije zahtijevali drastično povećanje mrežarine od čak 40 odsto, pravdajući to potrebom za investicijama i povećanim troškovima održavanja sistema.
(Mondo, Foto: Screenshot)
- Detalji
- Kategorija: Ekonomija
Drvna industrija BiH tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu, rečeno je iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Izvoz drvnog sektora u devet mjeseci iznosio je 1,95 milijardi KM i veći je za 24,23 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, dok je uvoz iznosio 1,07 milijardi KM i veći je za šest miliona KM, tako da je suficit iznosio 872 miliona KM.
"Ovo povećanje izvoza uglavnom je posljedica povećanja izvoza drveta i njegovih proizvoda", navode iz Komore i dodaju da je izvoz skoro svih tarifa blago porastao, dok je njihov uvoz stabilan, praktično jednak prošlogodišnjem.
Struktura pokazuje da sektor drveta i namještaja i dalje nosi najveći dio spoljnotrgovinske aktivnosti, uz blage promjene u kretanjima pojedinačnih tarifa.
U prva tri tromjesečja i izvoz i uvoz drveta i njegovih proizvoda rasli su u odnosu na isti period prošle godine, što, kako ističu iz Spoljnotrgovinske komore, ukazuje na veću ukupnu tržišnu aktivnost i stabilnu potražnju u sektoru.
Izvoz drveta i njegovih proizvoda u pomenutom periodu iznosio je oko 733,85 miliona KM i veći je za 42,46 miliona KM, dok je uvoz iznosio oko 314,5 miliona KM, što je više za 10,47 miliona KM nego u prva tri kvartala prošle godine.
Iz Komore navode da je u devet mjeseci izvoz celuloze i vlaknastih materijala blago porastao i to za 625.558 KM, dok se uzvoz smanjio za 5,5 miliona KM, te dodaju da se tržište smanjuje, ali da izvozna strana ostaje stabilna.
Izvoz papira i kartona iznosio je oko 284,88 miliona KM i veći je za oko 8,44 miliona KM u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio oko 351,8 miliona KM i manji je za 13,1 miliona KM, što pokazuje jačanje domaće industrije i veću konkurentnost.
Kada je riječ o štampanim proizvodima /knjige, novine, slike i ostali proizvodi grafičke industrije/, izvoz je veći za oko 4,1 milion KM, a uvoz za oko milion, dok je suficit iznosio oko pola miliona KM, što govori da je ovaj segment stabilan, uz umjereni rast aktivnosti.
Iz Komore navode da kod namještaja, posteljine, madraca, nosača madraca, jastuka i sličnih punjenih proizvoda, te lampi i drugih svijetlećih tijela izvoz blago pada, a uvoz raste, te dodaju da je kod ove tarife izvoz iznosio 867,44 miliona KM, što je manje za oko 31 milion KM, dok je uvoz iznosio oko 322 miliona KM i veći je za 12,77 miliona KM.
"Pozitivan bilans drvne industrije BiH proizlazi iz konkurentnosti domaćeg namještaja i finalnih drvnih proizvoda, dostupnosti kvalitetne sirovine i snažne orijentacije kompanija ka EU tržištu", pojašnjavaju iz Komore i dodaju da se uvoz uglavnom odnosi na specijalizovane repromaterijale koji se ne proizvode lokalno.
Glavna izvozna tržišta su EU - Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, zatim Skandinavija, te u manjoj mjeri Bliski istok.
(Srna, Mondo, Foto: Shutterstock)
Još članaka …
Strana 25 od 26
