SARAJEVO, LUKSEMBURG - Inflacija u Bosni i Hercegovini je duplo veća nego u Evropskoj uniji, pokazuju zvanični statistički podaci.

Tako je, prema podacima Eurostata, statističkog zavoda Evropske unije, godišnja stopa inflacije u evrozoni u novembru iznosila 2,1 odsto, što je stabilno u poređenju sa oktobrom.

"Godinu dana ranije stopa je bila 2,2%. Godišnja inflacija u Evropskoj uniji iznosila je 2,4% u novembru 2025. godine, što je pad u odnosu na 2,5% u oktobru. Godinu dana ranije, stopa je bila 2,5%", naveli su iz Eurostata.

Dalje se navodi da su najniže godišnje stope zabilježene na Kipru (0,1 odsto), u Francuskoj (0,8 odsto) i Italiji (1,1 odsto).

"Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumuniji (8,6%), Estoniji (4,7%) i Hrvatskoj (4,3%). U poređenju sa oktobrom 2025. godine, godišnja inflacija je pala u dvanaest država članica, ostala stabilna u pet, a porasla u deset. U novembru 2025. godine, najveći doprinos godišnjoj stopi inflacije u evrozoni dale su usluge (+1,58 procentnih poena), zatim hrana, alkohol i duvan (+0,46), industrijska roba bez energije (+0,14) i energija (-0,04).

Sa druge strane, posljednji podaci Agencije za statistiku BiH govore da je nivo cijena u oktobru ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine viši za 4,3 odsto.

"Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 6,9%, alkoholna pića i duvan za 3,8%, stanovanje i režijski izdaci za 5,2%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 1,8%, zdravstvo za 5,5%, komunikacije za 1,7%, rekreacija i kultura za 4,7%, obrazovanje za 3,3%, restorani i hoteli za 7,8% te ostala dobra i usluge za 2,5%", istakli su iz Agencije za statistiku BiH i dodali da je prosječni pad cijena zabilježen samo u odjeljku odjeća i obuća za 8,2 odsto.

Ako se uzme u obzir da BiH dosta zavisi od EU, te da je spoljnotrgovinska saradnja oko 70 odsto ukupne razmjene BiH, postavlja se pitanje zbog čega je to tako?

Ekonomista Milenko Stanić smatra da je dio uvezena inflacija od robe i usluga koje uvozimo iz inostranstva, a dio zbog niske produktivnosti i internih faktora u domaćoj ekonomiji.

"Trenutno su, po meni, ključni faktor rasta cijena u BiH u odnosu na zemlje okruženja interni faktori, odnosno porast troškova proizvodnje, prije svega troškovi električne energije, komunalija, te troškovi zbog podizanja cijene rada. Ovo su dva ključna faktora interne prirode. Naravno, na to se sad nadovezuje neefikasnost domaćih javnih preduzeća, gubici i deficiti u budžetu, koji se prelivaju na rast cijena. Jedini način, ako je produktivnost niska, jeste povećanje poreza i doprinosa zbog deficita u budžetu", istakao je Stanić za "Nezavisne novine".

Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da je razlika i puno veća kada se gleda specifično inflacija za esencijalne proizvode poput hrane, gdje su povećanja cijena daleko viša i što najviše pogađa većinu građana. "Realnost je da se u pogledu kupovne moći još više udaljavamo od EU, iako ni tamo stanje nije dobro, a da 'uspješno' zaobilazimo pozitivne uticaje. Ključna je razlika što su vlasti u većini država EU poduzimale i poduzimaju mjere za suzbijanje inflacije - negdje su to direktna ograničenja maksimalnih cijena, negdje se to radi preko kontrole marži, a negdje smanjenjem troškova poslovanja, negdje konkurencijom iz robnih rezervi, dok u BiH takvih mjera nema, nego se, naprotiv, poduzimaju mjere koje dodatno povećavaju troškove poslovanja i daju izgovore za dodatna povećanja cijena", zaključio je Gavran.

(Nezavisne, Foto: Freepik)

GRADIŠKA, BANJALUKA - Zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

Poručili su to iz poslovne zajednice, odakle kažu da se negativne posljedice po domaću ekonomiju gomilaju iz dana u dan.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je suvišno i govoriti o tome kakve gubitke privreda bilježi.

Vozači čekali 14 sati

"Da je imalo normalna država, ne bi tako nešto uradila. Samo treba neko iz institucija što je glasao protiv otvaranja da ode jedan dan u Gradišku i vidi kako je čekati i po 15 sati na graničnom prelazu. Ne znam da li ima dan da nema kolapsa. Moji su nedavno u Gradišci čekali 14 sati. Ne zna se je li bila veća kolona kamiona ili malih auta. To što su oni uradili svom narodu, najveći dušmani ne bi uradili", ističe Grbić za "Nezavisne novine".

On ističe da ne postoje riječi kojim je moguće opisati ovakvo stanje, te dodaje da, gdje se god politika umiješa, ovakve stvari se dešavaju.

"Normalnom čovjeku je to nezamislivo, a u BiH je sve moguće, pa i ovo", poručuje Grbić.

Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske, ocjenjuje da neotvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci ima negativne posljedice za kompletnu privredu.

Korak nazad

"Otvaranjem ovog prelaza rasteretio bi se sadašnji prelaz u Gradišci koji je stvarao velike gužve i opterećenje kako za fizička lica, tako i za privredu. Tako da neotvaranje novog prelaza predstavlja korak nazad. Svaki dan odugovlačenja ostavlja negativne posljedice za privredu", naglasila je Šobotova za "Nezavisne novine".

Radovan Višković, vršilac dužnosti direktora "Autoputeva Republike Srpske, izjavio je da je u pitanju nonsens koji se ne može desiti nigdje nego u BiH.

"Da li se iko od njih zapitao kakve štete su po privredu, prevoznike? Iako sve ide da se nanese šteta Srpskoj, trpi cijela BiH. Svaki dan neotvaranja graničnog prelaza mi trpimo, iako je Srpska uz pomoć EU uložila ogroman novac, ovaj prelaz stoji kao spomenik glupostima u BiH", rekao je Višković za RTRS.

Osim što, dakle, ispašta privreda, BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka - Gradiška.

Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

U kolapsu 30 godina

"Hrvatske ceste" kao investitor su, zajedno s "Integralom", preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

Ali, zato što je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi koji je 30 godina u saobraćajnom kolapsu, oštro je reagovao na izostanak dogovora Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH o Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, što je onemogućilo podizanje rampe na novom prelazu u Gradišci.

"To se desilo u najgorem periodu, pred božićne i novogodišnje praznike, kada je Gradiška u saobraćajnom kolapsu, a putnici u dugim kolonama. Šteta za transport robe je velika, ali je razočarenje ponajveće", kazao je Adžić za "Nezavisne novine".

(Nezavisne, FOTO: MARINA ĐUKIĆ/RINGIER)

BANjALUKA - Savjetodavne kontrole koje u malim preduzećima sprovode inspektori Republičke uprave za inspekcijske poslove imaju za cilj da unaprijede nivo znanja i efikasnost poslovanja, a privrednici ističu da ovakav pristup značajno olakšava usklađivanje poslovanja sa zakonom.

Cilj savjetodavnih kontrola koje sprovodi republički inspektorat putem posebnog Odjeljenja za savjetovanje mikroprivrednih subjekata je preventivno djelovanje i pružanje podrške mikroprivrednim subjektima koji zapošljavaju do deset radnika.

- U ovoj godini obavljeno je 400 savjetodavnih posjeta, čiji cilj je bio sprečavanje nastanka nezakonitosti i štetnih posljedica pružanjem stručne i savjetodavne podrške na licu mjesta - naveli su iz Inspektorata za "Glas Srpske".

Dodali su da tokom savjetodavnih posjeta ne preduzimaju represivne mjere za uočene nepravilnosti.

- Jedino u slučaju da se  utvrdi da radnik radi bez adekvatne prijave, da je u pitanju povreda ili ugrožavanje života i zdravlja ljudi, ili drugog važnog javnog interesa preduzimamo zakonom propisane mjere - rekli su u Inspektoratu.

Poručuju da ukoliko vlasnici mikroprivrednih subjekata imaju potrebu za određenim pojašnjenjima u vezi sa primjenom propisa koji se odnose na njihovo poslovanje mogu im se obratiti sa zahtjevom za službenu savjetodavnu posjetu.

- Preventivnim dejstvom nastojimo spriječiti negativne efekte kako za same subjekte, tako i za privredu - kazali su iz inspektorata.

Kako navode, ovim pristupom inspektorat potvrđuje kontinuiranu posvećenost unapređenju poslovnog okruženja i jačanju preventivne funkcije inspekcijskog nadzora.

- Često se rad kontrolnih organa posmatra kroz prizmu kažnjavanja pa ovakvim pristupom nastojimo da taj represivni karakter djelovanja dobije drugu dimenziju u vidu stimulisanja poslovnih subjekata da blagovremeno izvršavaju zakonske obaveze – navode iz inspektorata.

Privrednici i poslodavci pozdravljaju ovakav pristup, ističući da on olakšava usklađivanje biznisa sa zakonom i podiže stepen znanja u malim firmama.

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Republike Srpske Jovica Bratić kazao je za "Glas" da mladi koji tek otvaraju firme ne poznaju sve propise, pravilnike i brojne izmjene.

- Ovo je u svakom slučaju pozitivna praksa. Preduzetnici, nažalost, nisu dovoljno upoznati da sami mogu zatražiti savjetodavnu kontrolu - naveo je Bratić.

Prema njegovim riječima, mali preduzetnici često nemaju vremena da isprate novine, pa im je značajno kada inspekcija dođe sa savjetom, a ne kaznom.

- To svi pozdravljamo, jer je korisno i praktično - kazao je Bratić.

Direktor Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić takođe je pozdravio ovu praksu republičkog inspektorata ističući da savjetodavne kontrole unapređuju znanje u kompanijama.

- Podržavamo da se broj savjetodavnih posjeta još poveća, jer je jasno da mali poslodavci ne posjeduju sva neophodna znanja za upravljanje firmom, ne samo sa aspekta inspekcijskih kontrola, već i drugih elemenata poslovanja, uključujući i internacionalizaciju poslovanja. Ovakav model rada svakako doprinosi efikasnosti preduzeća - poručio je Aćić.

USLOVI

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove naveli su da je osnivanjem Odjeljenja za savjetovanje mikroprivrednih subjekata 2020. godine, malim privrednicima omogućeno da na samom početku rada, uz savjetodavnu asistenciju inspektora i blagovremenim preduzimanjem mjera, usklade svoje poslovanje sa zakonom kako se ne bi izlagali riziku od kažnjavanja.

Kontrole se organizuju za mikroprivredne subjekte koji su registrovani u periodu kraćem od godinu dana ili u slučaju donošenja novog propisa koje primjenjuju u svom poslovanju - pojasnili su iz Inspektorata.

(Glas Srpske, Foto: Agencije)

BANjALUKA - Prihodi od igara na sreću u Srpskoj nastavljaju da rastu i u vrijeme inflacije, a po tom osnovu za 11 mjeseci u republički budžet slilo se više od 156 miliona KM. Ekonomisti ističu da građani u ekonomskoj nesigurnosti sve češće traže spas u kocki, koja se u kriznim vremenima nameće kao "izlaz" iz problema.

Kocka, iako društveno prepoznata kao opasan porok, sve značajnije učestvuje u punjenju budžeta Srpske, što pokazuju i podacima Republičke uprave za igre na sreću.

Naime, oni ističu da je prihod od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak za 11 mjeseci ove godine iznosio 156.496.088 KM, što je za 11,3 odsto više nego u istom periodu prošle godine.

- Najveći prihod ostvaren je od naknada za priređivanje internet igara na sreću i to u iznosu od oko 70,118 miliona KM, dok je u istom periodu lani taj prihod iznosio oko 61,141 milion KM - naveli su iz Uprave za "Glas Srpske".

Dodaju da ovakvi rezultati nisu samo posljedica predanog i odgovornog rada institucija, već i povećanog stepena odgovornog poslovanja priređivača igara na sreću, kao i funkcionisanja računarskog sistema za nadzor nad njihovim priređivanjem.

- U 2026. godini nastavićemo uređivanje funkcionisanja tržišta igara na sreću, što će nesumnjivo imati i pozitivne finansijske efekte po budžet Srpske - dodali su iz ove republičke institucije.

Podaci pokazuju da u Srpskoj trenutno imaju 854 automat-kluba sa 11.061 automatom. Na tržištu je i 1.431 lokacija za elektronske igre na sreću, a priređuju se na 2.872 terminala, dok se klasična tombola priređuje u devet poslovnih jedinica.

Činjenica da prihodi od igara na sreću iz godine u godinu rastu, dok istovremeno građani sve teže žive, pokazuje da sve više ljudi u ekonomskoj nesigurnosti traži izlaz u igrama na sreću.

To potvrđuje i ekonomista Radmila Grbić, koja upozorava na to da je neophodno više edukovati mlade o štetnosti igara na sreću te ih usmjeriti da sredstva kojima raspolažu štede ili investiraju, na primjer, u hartije od vrijednosti.

- Kockanje je opasan porok. Mnogi počnu iz radoznalosti ili zabave, ne shvatajući da to vremenom može dovesti ne samo do materijalnih, nego i drugih vidova gubitaka, kao što su porodica i prijatelji - kazala je Grbićeva.

Nedavno istraživanje UNICEF-a pokazuje da u BiH ima 60.000 patoloških kockara, kao i da svako četvrto dijete učestvuje u igrama na sreću.

Maloljetnici

Iz Republičke uprave za igre na sreću su poručili da samo zajedničkim aktivnostima, kao i uz podršku civilnog sektora, možemo da ostvarimo nultu stopu tolerancije, kada je riječ o učešću maloljetnih lica u igrama na sreću.

Ovo bi trebalo da bude cilj svih nas, kao i suzbijanje negativnih posljedica po osobe zavisne od igara na sreću - dodali su oni.

(Glas Srpske, Foto: Agencije | Ilustracija)